Prvo istraživanje o stavovima građana o štednji pokazalo da je 74% ispitanika ima neki oblik štednje, a da je sigurnost novca važniji faktor od visine kamate kada se štedi u banci
AikBank je danas predstavila rezultate svog prvog godišnjeg istraživanja AikBank Puls štednje, koje je pokazalo da građani Srbije na štednju gledaju kao na odvajanje novca sa strane, ali je posmatraju i dugoročnije, kao osnovu za samostalnije odlučivanje o budućnosti.
U prilog tome govori podatak da tri četvrtine svih ispitanika ima neki oblik štednje, bilo da je reč o formalnoj štednji u bankama ili o nekom drugom načinu čuvanja novca, a najveći broj ispitanika (60%) štedi tako što redovno, svakog meseca, odvaja manje iznose. Trećina štediša već na početku meseca odvoji novac za štednju, dok 23% ispitanika ide obrnutom logikom – na štednju stavlja iznos koji im preostane na kraju meseca.
Najviše štediša je u starosnoj grupi 30 – 39 godina i najviše se štedi u Beogradu i Šumadiji, dok je odnos muškaraca i žena koji štede ujednačen i sa blagom prednošću u korist žena. Kada se posmatra dužina perioda u kome štede, 33% ispitanika štedi kraće od 3 godine, a 30% ispitanika duže od 10 godina.
Najveći broj ispitanika (33%) odlučio je da počne da štedi u prethodne 3 godine, a glavni razlozi za štednju su navika koja se stiče u porodici (45% ispitanika) i nesigurnost zbog spoljašnjih faktora, kao što su tržište rada ili inflacija (44%). Pored stvaranja osećaja sigurnosti kroz štednju, građani štede i za konkretne ciljeve. Najčešće pominjani razlozi su: kupovina stana i automobila među populacijom 18 – 29 godina, roditeljstvo za one 30 – 39 godina, i zdravstvena situacija kod ispitanika starijih od 65 godina.
Finansijska sigurnost
AikBank Puls štednje je ispitivao i šta građani vide kao najsigurniji način za čuvanje i uvećavanje vrednosti novca. Na prvom mestu se našlo ulaganje u nekretnine (22%), a slede čuvanje novca kod kuće (21%) i štednja u banci (20%). Na pitanje šta im daje osećaj finansijske sigurnosti, svaki četvrti ispitanik je istakao predvidive mesečne troškove, a odmah zatim se na listi našla štednja (22%). Građani se u kreiranju sigurne budućnosti oslanjaju i na pozajmice, bilo od prijatelja (18%) ili u banci (10%), a 12% ispitanika je izjavilo da se sigurno oseća zbog dodatnih prihoda koje ostvaruju kroz dodatni posao ili iznajmljivanje nekretnina.
Zanimljivo je da je istraživanje pokazalo da je sigurnost čuvanja novca primarni razlog za štednju u banci, dok visina kamate dolazi nakon toga – 29, odnosno 22 posto. Ujedno, sigurnost je i najčešća asocijacija na štednju u banci što je izjavilo 38% ispitanika, za 17% njih je to poverenje, dok je po 10% ispitanika istaklo kontrolu nad finansijama, odnosno odricanje.
Foto: Aik banka
AikBank Puls štednje je ispitao i koji su to iznosi štednje sa kojima bi se građani osećali komforno i spremno za budućnost. Svaki četvrti ispitanik je označio iznos od preko 20.000 evra, dok je sličan procenat (23%) onih kojima je dovoljna ušteđevina između 5.000 i 10.000 evra.
Petar Jovanović, Predsednik Izvršnog odbora AikBank, istakao je: "Kao banka broj 1 po visini oročene štednje građana u Srbiji i najveća domaća privatna banka, mi se štednjom bavimo strateški i dugoročno. Klijente edukujemo o prednostima koje im čuvanje novca donosi, a istovremeno svoju ponudu štednih proizvoda širimo kako bi građani zaista mogli da pronađu načine za štednju koji su prilagođeni njihovim navikama i mogućnostima“.
Šta kažu neštediše?
Jedna četvrtina ispitanika istraživanja AikBank Index štednje još uvek nije počela sa štednjom, a 71% njih kaže da bi osnovni motiv za početak štednje bili veća plata ili penzija. S druge strane, kao najveći izazov zbog koga još uvek nisu počeli da štede, većina (37% ispitanika) kaže da nemaju motivaciju da počnu sa štednjom, 33% smatra za sebe da nemaju disciplinu da ne diraju štednju, dok 18% kaže da nema novca za štednju. Za štednju u banci bi ih opredelila sigurnost novca (39% ispitanika), kao i fleksibilnost u pristupu novcu (20%).
Istraživanje AikBank Puls štednje je prvo godišnje istraživanje AikBanke koje ispituje navike građana Srbije o štednji, čuvanju novca i psihologiji štednje. Istraživanje je sprovedeno u martu i aprilu 2026. godine na reprezentativnom uzorku od 500 ispitanika iz Srbije koji su korisnici bankarskih usluga, uključujući štediše i građane koji to još uvek nisu.
* PwC studija poređenja komercijalnih performansi banaka, sprovedena na osnovu analize zvaničnih finansijskih izveštaja banaka, javno dostupnih podataka Narodne Banke Srbije i podataka dostavljenih od strane banka. Rezultati na dan 31.12.2025. godine.
Najveća domaća privatna banka nastavlja sa digitalizacijom svoje ponude i među retkim je bankama koje su omogućile potpuno online otvaranje sva tri paketa računa u svojoj ponudi.
Da li znate šta se desilo 1976. godine? Te godine se, na primer, u Beogradu igralo Evropsko prvenstvo u fudbalu; Stiv Džobs i Stiv Voznijak osnovali su Apple Computer, kompaniju koja je postala sinonim za inovacije širom sveta, a u Nišu je počela istorija sada treće najveće banke u Srbiji.
Uz podršku Ministarstva prosvete, potpisan ugovor o donaciji Studentskom centru „Beograd“ koji će sredstva iskoristiti za renoviranje soba Studentskog doma „Slobodan Penezić”.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Najveća domaća privatna banka nastavlja sa digitalizacijom svoje ponude i među retkim je bankama koje su omogućile potpuno online otvaranje sva tri paketa računa u svojoj ponudi.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Skupina koja sebe naziva studentima u blokadi je još jednom pokazala da kada ne maltretiraju i ne napadaju građane Srbije kojima ne daju da mirno žive, onda napadaju i maltretiraju jedni druge.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Nepoznata osoba ostavila je torbu u blizini zgrade u Monaku, koja je eksplodirala ubrzo nakon toga. Prema prvim izveštajima sa terena, najmanje tri osobe su povređene u ovoj eksploziji.
Tokom 28. juna i u noći na 29. jun, jedinice Odbrambenih snaga Ukrajine izvele su seriju koordinisanih udara na niz važnih vojnih ciljeva pod kontrolom ruskih snaga.
Oružane snage Ruske Federacije izvele su seriju snažnih vazdušnih udara na ukrajinske vojne i industrijske ciljeve u Harkovu, koristeći teške razorne avio-bombe tipa FAB opremljene univerzalnim modulima za planiranje i korekciju (UMPK).
Sve je izvesnije da se situacija oko Ukrajine dramatično usijava, a kijevski mediji otvoreno upozoravaju da Belorusija i Rusija možda planiraju "nešto užasno" uz pomoć Kine.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Ako zadobijete opekotine od sunca, važno je da što pre pružite koži odgovarajuću negu. Osim što treba da rashladite kožu i unosite dovoljno tečnosti, oporavak mogu da olakšaju i pojedini prirodni sastojci.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.