• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: M. Vukićević

09.05.2026

08:30

Srbijo, spremi se za čudo: Otkrivamo sve detalje o dolasku Pojasa Presvete Bogorodice - Evo plana

manastir Vatoped

Vesti

Srbijo, spremi se za čudo: Otkrivamo sve detalje o dolasku Pojasa Presvete Bogorodice - Evo plana

Podeli vest

U ekskluzivnom razgovoru, đakon Vasilije Bursać otkriva sve detalje istorijskog dolaska Pojasa Presvete Bogorodice u Beograd!

Ova čudotvorna svetinja, koja vekovima leči neplodnost i najteže bolesti, biće dočekana na Spasovdan u Beogradu, a svakog vernika koji dođe na poklonjenje očekuje poseban dar.

Svetinja stiže 20. maja

U sredu, 20. maja, u srpsku prestonicu stiže Pojas Presvete Bogorodice, dragocenost koja se čuva iza bedema svetogorskog manastira Vatoped i koja retko napušta "Bogorodičin vrt".

Ova svetinja nije samo relikvija, već jedini sačuvani lični predmet same Bogomajke, koji je ona, prema predanju, sopstvenim rukama isplela od kamilje dlake. Dolazak ovog blagoslova u Beograd, grad koji je Sveti Despot Stefan Lazarević još u 15. veku posvetio upravo Presvetoj Bogorodici, predstavlja duhovni događaj bez presedana.

Foto: spc

 

Specijalni protokol sa Svete Gore: Hiljadu godina stara pravila

Dolazak svetinje nije bio lak poduhvat. Kako za naš portal objašnjava đakon Vasilije Bursać, pravila za iznošenje ovakvih dragocenosti sa Atosa su gvozdena i traju duže od milenijuma.

- O svemu odlučuje Sveta epistasija, četvoročlano veće izabrano od predstavnika svih dvadeset manastira na Svetoj Gori. Pojas Presvete Bogorodice veoma retko napušta manastir, a kada se to dogodi, razlozi su uvek usmereni na ukrepljenje vere i darivanje nebeskog blagoslova vernom narodu - navodi đakon Bursać.

Svetinju u Beograd donosi lično visokoprepodobni iguman Jefrem, starešina manastira Vatoped, koji će avionom sleteti na beogradski aerodrom, gde će ga uz najviše državne i crkvene počasti dočekati Patrijarh srpski Porfirije.

Čuda koja prate Pojas: Nada za bolesne i bračne parove

Najveća snaga ove svetinje, prema svedočenjima vernika kroz vekove, leži u isceliteljskoj moći. Kako ističe đakon Bursać, vera i dodir sa ovom svetinjom čine ono što je medicinski često neobjašnjivo.

- Sveti Pojas je pokrivao Bogorodičinu utrobu dok je u njoj obitavao nerođeni Gospod Hristos, te se tako na Pojas prenela blagodat isceljivanja. Blagodaću Časnog Pojasa dešavaju se bezbrojna čuda: žene se razrešuju neplodnosti i mnogi bračni parovi dobijaju dečicu. Oboleli od raka i ostali bolesnici bivaju isceljeni od neizlečivih bolesti - naglašava đakon Bursać za naš portal.

Posebno važno za sve koji planiraju da dođu jeste da će svaki vernik dobiti poseban dar.

- Drevna je tradicija u Vatopedu da se vernicima daju komadići trake osvetane na samom Časnom Pojasu. I u Beogradu će se svakome ko se pokloni i celiva kivot deliti ovi blagosloveni komadići trake - otkriva on.

Vatoped – "Hilandara pre Hilandara"

Veza Srbije i Vatopeda, gde se Pojas čuva, duboka je i neraskidiva. Upravo se u ovom manastiru srpski princ Rastko zamonašio i postao Sava, a tamo su se prvi put kao monasi sreli on i njegov otac, Sveti Simeon (Stefan Nemanja).

- Sveti knez Lazar je ovaj Pojas, nakon pobede nad Bugarima 1330. godine, poklonio manastiru Vatoped, gde se i danas čuva u oltaru. U manastiru postoji čak i freska na kojoj knez Lazar u rukama drži kivot sa Bogorodičinim Pojasom. Zato slobodno možemo reći da je Vatoped bio 'Hilandar pre Hilandara' za nas Srbe - objašnjava đakon Bursać.

Foto: spc

 

 

Gde možete da se poklonite?

Ako planirate da potražite utehu i blagoslov pred ovom svetinjom, evo ključnih termina:

▶️Sreda, 20. maj (17:00h): Svečani doček u Vaznesenjskoj crkvi u Beogradu. Odmah po unosu svetinje, narod će moći da joj pristupi.

▶️Četvrtak, 21. maj (Spasovdan): Liturgija u porti Vaznesenjske crkve, a u 19:00h kreće velika Spasovdanska litija koju predvodi Patrijarh. Pojas će biti nošen kroz centar grada do Hrama Svetog Save.

▶️Od 22. maja (narednih 9 dana): Pojas će biti izložen u Hramu Svetog Save na Vračaru, gde će vernici svakodnevno moći da mu se poklone i dobiju osvetanu traku.

- Svaka hrišćanska duša u Srbiji će osetiti blagodat i radost kojom ta svetinja osenjuje sve gde god se nalazila. Beograd kao Bogorodičin grad konačno dočekuje Njenu svetinju, koja praktično dolazi u svoj dom - zaključuje đakon Vasilije Bursać.

Sva čuda o Pojasu

Kroz čitavu istoriju hrišćanstva, Pojas Presvete Bogorodice ostao je upamćen kao nepresušni izvor isceljenja i nade. Jedno od najstarijih zabeleženih čuda dogodilo se još u 9. veku, kada je carica Zoja, supruga cara Lava Mudrog, patila od teškog duševnog oboljenja. Prema predanju, nakon što joj je Pojas položen na glavu, carica je istog trenutka ozdravila. Zanimljivo je da je upravo tada, nakon devet vekova čuvanja, kivot prvi put otvoren, a relikvija od kamilje dlake pronađena je potpuno netaknuta i neoštećena, kao da je istkana tek prethodnog dana.

Snaga ove svetinje nije se ogledala samo u ličnim isceljenjima, već i u spasavanju čitavih gradova od neizbežnih katastrofa. Tokom 19. veka, Pojas je donet u Carigrad i na Krit kako bi zaustavio smrtonosne epidemije kolere i kuge, što se i dogodilo neposredno nakon molitvi pred moštima. Zabeleženo je čak i da je 1894. godine u Maloj Aziji prisustvo relikvije zaustavilo razornu najezdu skakavaca koja je pretila da zatre sve useve, potvrđujući verovanje da blagodat Bogomajke štiti ne samo ljudsko zdravlje, već i samu zemlju od koje narod živi.

Foto: printscreen SPC

 

U savremenom dobu, Pojas Presvete Bogorodice najpoznatiji je kao velika uteha za bračne parove koji se bore sa neplodnošću. Hiljade parova širom sveta svedoče da su dobili potomstvo nakon molitve pred kivotom ili nošenja osveštane trake koju monasi iz Vatopeda šalju onima koji ne mogu da imaju decu. Uz isceljenja od neplodnosti, svakodnevno pristižu i svedočanstva o čudesnim oporavcima od malignih bolesti i teških povreda, čak i u slučajevima gde je savremena medicina bila nemoćna.

Ovu svetinju prate i neobjašnjive pojave koje prkose zakonima prirode, poput predanja o brodu koji se, uprkos mirnom moru, nije mogao pomaći sa mesta dok deo ukradene relikvije nije bio vraćen monasima.

BONUS VIDEO


Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

DOSTA ZLOČINA! Dragan J. Vučićević: Deda
Kolumne

DOSTA ZLOČINA! Dragan J. Vučićević: Deda

Moj je deda bio Milun Vučićević, od oca Radoša, iz Šarenika kod Ivanjice, pošten, čestit čovek, poljoprivrednik, ceo život je teško radio da bi prehranio porodicu. Moj je drugi deda bio Ugren Đukić, od oca Boška, sa Đukića brda iz sela Brekova, opština Arilje. I Ugren je, baš kao i Milun, bio sasvim običan čovek, seljak, poljoprivrednik u miru, borac u ratu, veliki Srbin, četnik ravnogorac.

09.05.2026

06:50

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Magazin

Džet set