Zbog paprenih stanova iznad 100.000 evra, kupci u Beogradu masovno kupuju kuće na periferiji poput Obrenovca, gde za isti novac dobijaju veću kvadraturu i dvorište.
U Beogradu je danas postalo gotovo nemoguće pronaći stan za manje od 100.000 evra. Zbog ovog nezapamćenog skoka cena nekretnina, sve veći broj kupaca spas traži na periferiji. Za isti budžet, koji u centru jedva pokriva cenu garsonjere, van gradskog jezgra i dalje je moguće kupiti kuću, često sa znatno većom kvadraturom, prostranim dvorištem i dodatnim objektima.
Stručnjaci iz agencija za nekretnine ističu da kupci masovno pokušavaju da nađu balans između cene i kvaliteta života. Ipak, kupovina kuće na periferiji rezervisana je za one koji su spremni na kompromise - pre svega na činjenicu da im sadržaji nisu nadohvat ruke i da će morati duže da putuju do posla.
Foto: profimedia
Periferija isplativija od Mirijeva i Vidikovca
Centar grada pruža udobnost i štedi vreme, ali je zbog astronomskih cena postao nedostižan za većinu građana. Kuće u naseljima van grada uglavnom su opcija za one kupce koji bi za isti novac u urbanim zonama mogli da priušte tek mali stan u Mirijevu ili na Vidikovcu.
Međutim, periferija se neretko pokazuje kao isplativija jer donosi mnogo veći životni prostor. Zanimljivo je da oni koji rade na Novom Beogradu ili u centru grada, zbog specifičnih saobraćajnih gužvi, nekada brže stignu na posao iz Novih Banovaca ili Stare Pazove, nego iz pojedinih naselja koja zvanično važe za gradska.
Gde je najveća potražnja za kućama?
Na vodećem sajtu za nekretnine 4zida trenutno je oglašeno oko 2.000 kuća na prodaju na teritoriji Beograda, a najtraženiji su objekti površine od 100 do 150 kvadrata. Najbogatija ponuda koncentrisana je u prigradskim opštinama: Barajevu, Mladenovcu, Sopotu, Lazarevcu i Obrenovcu.
👉 Obrenovac: Apsolutni lider po potražnji sa 124 sklopljena kupoprodajna ugovora.
👉 Grocka: Na drugom mestu sa 117 prodatih kuća.
👉 Voždovac: Deli treću poziciju takođe sa 117 realizovanih kupoprodaja.
👉 Drastičan skok cena: Barajevo poskupelo za skoro 100.000 evra
Pogled na statistiku pokazuje drastične razlike u cenama u zavisnosti od opštine, ali i ogroman rast vrednosti nekretnina u poslednjih nekoliko godina.
Foto: printscreen Twitterčć
Pre pet godina, najskuplja prodata kuća u Barajevu plaćena je 150.000 evra. Nasuprot tome, rekorder u istoj opštini dostigao je cenu od čak 247.000 evra.
U prigradskim naseljima danas se izuzetno retko može naći useljiva nekretnina jeftinija od 100.000 evra, a da joj nije potrebno kompletno i detaljno renoviranje.
Evo direktnog poređenja cena kvadrata na istim lokacijama:
Miljakovac: Kvadrat kuće u proseku iznosi 1.542 , dok je kvadrat stana oko 2.400 evra.
Mirijevo: Kvadrat kuće košta oko 1.700, dok se stanovi cene oko 2.438 evra.
Stanovi drže višu cenu jer se nalaze na atraktivnijim lokacijama i lakše se izdaju. Sa druge strane, tražnja za kućama je manja jer one sa sobom nose veće troškove održavanja, zbog čega se dešava da cela kuća sa placem bude jeftinija od jednosobnog stana.
Foto: Shuterstock
Šta se nudi na tržištu ispod 100.000 evra?
Za kupce sa budžetom do stotinu hiljada evra aktuelni oglasi nude sledeće opcije, uz napomenu da ove nekretnine uglavnom zahtevaju dodatna ulaganja i adaptaciju:
Vranić (Barajevo): Kuća od 72 m² sa placem od 15 ari prodaje se za 88.000 evra.
Umčari: Objekat od 99 m² na 10 ari placa oglašen je za 90.000 evra.
Ugrinovci: Započeta kuća od čak 200 m² može se kupiti za 79.000 evra.
Od skromnih kuća do luksuznih vila: Raspon cena po kvadratu
Raspon cena je ogroman i direktno zavisi od mikro-lokacije i stepena uređenosti objekta:
Obrenovac: Od minimalnih 350 €/m² do čak 3.300 €/m².
Borča: Kreće se od 711 €/m² do 2.300 €/m².
Batajnica: Od 714 €/m² do 2.000 €/m².
Rušanj: Od 580 €/m² do 2.160 €/m².
U Surčinu se mogu naći najjeftniji kvadrati od 487 evra, ali se tamo prodaju i luksuzne nekretnine koje dostižu cenu od 4.300 evra po kvadratu. Najstabilnije i najpovoljnije cene drži Kaluđerica, gde čak i najskuplja oglašena kuća ne prelazi 1.240 evra po kvadratu.
Foto: Scordia Properties
Pančevo i Stara Pazova kao spas za kupce
Iako administrativno ne pripadaju Beogradu, Pančevo i opština Stara Pazova postali su glavna alternativa za sve koji beže od prestoničkih cena.
U Pančevu se cene kuća kreću u rasponu od 470 do 1.720 evra po kvadratu (dok je prosek za stanove oko 1.200 €).
U Staroj Pazovi prosečna cena kvadrata kuće iznosi 1.160 evra. Najpovoljnije nekretnine startuju od 507 evra po kvadratu, dok one najluksuznije – koje poseduju i sadržaje poput zatvorenih bazena - dostižu cenu od 2.250 evra po kvadratnom metru.
Vrednost tržišta nepokretnosti u Srbiji u 2025. godini iznosila je rekordnu 8,1 milijardu evra, što predstavlja rast od 8,6 odsto u odnosu na 2024. godinu, saopštio je Republički geodetski zavod (RGZ).
Do kraja aprila očekuje se da će biti izdato 100.000 potvrda za legalizaciju objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnosti, koji je poznat i kao zakon "Svoj na svome".
Ruski biznismeni sve češće traže nekretnine na Novom Zelandu, ali ne obične kuće, već objekte sa bunkerima ili placeve na kojima je moguće izgraditi podzemno sklonište.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vrednost tržišta nepokretnosti u Srbiji u 2025. godini iznosila je rekordnu 8,1 milijardu evra, što predstavlja rast od 8,6 odsto u odnosu na 2024. godinu, saopštio je Republički geodetski zavod (RGZ).
Dok se "želu da bude nosilac" blokaderske liste Vladan Đokić baškario na Jadranskom moru, Milo Lompar, njegov glavni konkurent sa blokaderske liste "opipava" tokom leta alternative za sklapanje novih političkih saveza.
Ideolog blokadera i jedan od najostrašćenijih antisrba sa dna kace, Milan St. Protić, na sraman način je udario na sopstvenu zemlju izjavom o zločinačkoj akciji "Oluja" da "Hrvati imaju šta da slave" kada je u pitanju taj događaj, zbog čega je preko noći postao heroj "Lijepe njihove".
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović izneo je danas šokantne podatke Narodne Banke Srbije koji razotkrivaju razmere delovanja takozvane "NVO hidre" u našoj zemlji.
Politički analitičar Uroš Piper javno je raskrinkao i prozvao Slobodana Georgieva, blokaderskog urednika trovačnice Nove S, uputivši mu brutalnu poruku na društvenoj mreži Iks.
U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila danas oko 16.50 časova na Smederevskom putu, u Ulici Aleksandra Kostića, sudarila su se dva putnička automobila.
Crnogorska policija vrši pretese na teritoriji Podgorice i Kolašina tragajući za odbeglim bivšim policajcem Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe kavačkog klana Radoja Zvicera.
Crnogorska policija vrši pretres na teritoriji Podgorice i Kolašina u potrazi za odbeglim Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe "kavačkog" klana Radoja Zvicera, koji je na suđenju za šverc kokaina.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušano je troje osumnjičenih zbog postojanja osnova sumnje da su 2. avgusta 2026. godine po prethodnom dogovoru, zajednički učestvujući u radnji izvršenja, iz koristoljublja lišili života oštećenog R.G.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Tokom velikih vrućina organizmu je potrebno više tečnosti, a mnogi posežu za osvežavajućom limunadom. Ipak, stručnjaci ističu da čaj može biti još bolji izbor. Osim što rashlađuje kada se pije hladan, ledeni čaj pruža i brojne zdravstvene koristi.
Uz veliki broj rasa različitih veličina i karaktera, izbor pravog ljubimca nije uvek jednostavan. Jedna od rasa koja se često ističe kao dugovečna i nezahtevna za držanje jeste engleski toj španijel.
Tin Mlivić, nekadašnji rijaliti učesnik, zaprosio je dečka Ivicu Racića koji je inače tog dana slavio i gala rođendan, a detalji su odmah dospeli do društvenih mreža.
Tokom rasprave u kojoj se pominjala pesma "Beograd", Svetlana Ceca Ražnatović šokirala je javnost izjavom da je zapravo ona napisala taj stih, a ne Dino Merlin.
Zbog teške ekonomske situacije i manjka nastupa, pevačica Maja Odžaklijevska je prihvatila posao u vulkanizerskoj radnji kako bi obezbedila egzistenciju sebi i svojoj porodici.
Rijaliti zvezda Milica Veličković je na svom Instagram profilu podelila je fotografiju na kojoj pozira u zagrljaju rijaliti učesnika Marka Janjuševića Janjuša, čime je iznenadila mnoge pratioce.
Rijaliti zvezde Uroš Stanić i Sanja Grujić poslednjih dana privlače pažnju zajedničkim trenucima koje dele sa pratiocima, a sad su uhvaćeni golišavi na plaži.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.