Zbog paprenih stanova iznad 100.000 evra, kupci u Beogradu masovno kupuju kuće na periferiji poput Obrenovca, gde za isti novac dobijaju veću kvadraturu i dvorište.
U Beogradu je danas postalo gotovo nemoguće pronaći stan za manje od 100.000 evra. Zbog ovog nezapamćenog skoka cena nekretnina, sve veći broj kupaca spas traži na periferiji. Za isti budžet, koji u centru jedva pokriva cenu garsonjere, van gradskog jezgra i dalje je moguće kupiti kuću, često sa znatno većom kvadraturom, prostranim dvorištem i dodatnim objektima.
Stručnjaci iz agencija za nekretnine ističu da kupci masovno pokušavaju da nađu balans između cene i kvaliteta života. Ipak, kupovina kuće na periferiji rezervisana je za one koji su spremni na kompromise - pre svega na činjenicu da im sadržaji nisu nadohvat ruke i da će morati duže da putuju do posla.
Foto: profimedia
Periferija isplativija od Mirijeva i Vidikovca
Centar grada pruža udobnost i štedi vreme, ali je zbog astronomskih cena postao nedostižan za većinu građana. Kuće u naseljima van grada uglavnom su opcija za one kupce koji bi za isti novac u urbanim zonama mogli da priušte tek mali stan u Mirijevu ili na Vidikovcu.
Međutim, periferija se neretko pokazuje kao isplativija jer donosi mnogo veći životni prostor. Zanimljivo je da oni koji rade na Novom Beogradu ili u centru grada, zbog specifičnih saobraćajnih gužvi, nekada brže stignu na posao iz Novih Banovaca ili Stare Pazove, nego iz pojedinih naselja koja zvanično važe za gradska.
Gde je najveća potražnja za kućama?
Na vodećem sajtu za nekretnine 4zida trenutno je oglašeno oko 2.000 kuća na prodaju na teritoriji Beograda, a najtraženiji su objekti površine od 100 do 150 kvadrata. Najbogatija ponuda koncentrisana je u prigradskim opštinama: Barajevu, Mladenovcu, Sopotu, Lazarevcu i Obrenovcu.
👉 Obrenovac: Apsolutni lider po potražnji sa 124 sklopljena kupoprodajna ugovora.
👉 Grocka: Na drugom mestu sa 117 prodatih kuća.
👉 Voždovac: Deli treću poziciju takođe sa 117 realizovanih kupoprodaja.
👉 Drastičan skok cena: Barajevo poskupelo za skoro 100.000 evra
Pogled na statistiku pokazuje drastične razlike u cenama u zavisnosti od opštine, ali i ogroman rast vrednosti nekretnina u poslednjih nekoliko godina.
Foto: printscreen Twitterčć
Pre pet godina, najskuplja prodata kuća u Barajevu plaćena je 150.000 evra. Nasuprot tome, rekorder u istoj opštini dostigao je cenu od čak 247.000 evra.
U prigradskim naseljima danas se izuzetno retko može naći useljiva nekretnina jeftinija od 100.000 evra, a da joj nije potrebno kompletno i detaljno renoviranje.
Evo direktnog poređenja cena kvadrata na istim lokacijama:
Miljakovac: Kvadrat kuće u proseku iznosi 1.542 , dok je kvadrat stana oko 2.400 evra.
Mirijevo: Kvadrat kuće košta oko 1.700, dok se stanovi cene oko 2.438 evra.
Stanovi drže višu cenu jer se nalaze na atraktivnijim lokacijama i lakše se izdaju. Sa druge strane, tražnja za kućama je manja jer one sa sobom nose veće troškove održavanja, zbog čega se dešava da cela kuća sa placem bude jeftinija od jednosobnog stana.
Foto: Shuterstock
Šta se nudi na tržištu ispod 100.000 evra?
Za kupce sa budžetom do stotinu hiljada evra aktuelni oglasi nude sledeće opcije, uz napomenu da ove nekretnine uglavnom zahtevaju dodatna ulaganja i adaptaciju:
Vranić (Barajevo): Kuća od 72 m² sa placem od 15 ari prodaje se za 88.000 evra.
Umčari: Objekat od 99 m² na 10 ari placa oglašen je za 90.000 evra.
Ugrinovci: Započeta kuća od čak 200 m² može se kupiti za 79.000 evra.
Od skromnih kuća do luksuznih vila: Raspon cena po kvadratu
Raspon cena je ogroman i direktno zavisi od mikro-lokacije i stepena uređenosti objekta:
Obrenovac: Od minimalnih 350 €/m² do čak 3.300 €/m².
Borča: Kreće se od 711 €/m² do 2.300 €/m².
Batajnica: Od 714 €/m² do 2.000 €/m².
Rušanj: Od 580 €/m² do 2.160 €/m².
U Surčinu se mogu naći najjeftniji kvadrati od 487 evra, ali se tamo prodaju i luksuzne nekretnine koje dostižu cenu od 4.300 evra po kvadratu. Najstabilnije i najpovoljnije cene drži Kaluđerica, gde čak i najskuplja oglašena kuća ne prelazi 1.240 evra po kvadratu.
Foto: Scordia Properties
Pančevo i Stara Pazova kao spas za kupce
Iako administrativno ne pripadaju Beogradu, Pančevo i opština Stara Pazova postali su glavna alternativa za sve koji beže od prestoničkih cena.
U Pančevu se cene kuća kreću u rasponu od 470 do 1.720 evra po kvadratu (dok je prosek za stanove oko 1.200 €).
U Staroj Pazovi prosečna cena kvadrata kuće iznosi 1.160 evra. Najpovoljnije nekretnine startuju od 507 evra po kvadratu, dok one najluksuznije – koje poseduju i sadržaje poput zatvorenih bazena - dostižu cenu od 2.250 evra po kvadratnom metru.
Vrednost tržišta nepokretnosti u Srbiji u 2025. godini iznosila je rekordnu 8,1 milijardu evra, što predstavlja rast od 8,6 odsto u odnosu na 2024. godinu, saopštio je Republički geodetski zavod (RGZ).
Do kraja aprila očekuje se da će biti izdato 100.000 potvrda za legalizaciju objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnosti, koji je poznat i kao zakon "Svoj na svome".
Ruski biznismeni sve češće traže nekretnine na Novom Zelandu, ali ne obične kuće, već objekte sa bunkerima ili placeve na kojima je moguće izgraditi podzemno sklonište.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vrednost tržišta nepokretnosti u Srbiji u 2025. godini iznosila je rekordnu 8,1 milijardu evra, što predstavlja rast od 8,6 odsto u odnosu na 2024. godinu, saopštio je Republički geodetski zavod (RGZ).
Džihadisti iz Sarajeva spalili su zastavu Republike Srpske postavljenu na jarbolu uz entitetsku liniju između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u blizini Darive.
Bogat dečiji program, rekordna zastava, primeri tehnološkog napretka i koncerti najvećih domaćih muzičkih zvezda. To je samo deo onoga što će građani imati prilike da vide sutra, 27. juna, na velikom skupu ispred Skupštine Srbije.
Pred Posebnim odeljenjem za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu saslušan je V. J. zbog pretnji predsedniku Aleksandru Vučiću i glavnom javnom tužiocu VJT.
Dok naša Vlada sa ponosom podržava ispunjenje poslednje želje srpskog heroja, Aleksandar Radovanović, generalni sekretar Pokreta slobodnih građana i jedan od podržavalaca uličnih blokada, sramno je napao lik i delo Blagoja Jovovića.
Samozvana organizacija „Alternativa Crna Gora“, predvođena Veskom Pejakom, pokrenula je sramnu hajku protiv vlasnika i glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića!
Viši sud u Beogradu, po predlogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu izdao je međunarodnu poternicu protiv dvojice muškaraca osumnjičenih da su učestvovali u ubistvu Darka Veskovića Prike u Kumodražu.
Maloletni M.M. koji je kao 13-godišnjak ubio školskog druga Andreja Simića (13) u porodičnoj kući u Niškoj Banji, biće saslušan danas u Višem sudu u Nišu na suđenju svojim roditeljima M. M. i M. M. M. optuženim za teško delo protiv opšte sigurnosti i zlostavljanje maloletnika.
Najnoviji detalji iz istrage ubistva Darka Veskovića u Kumodražu ukazuju na sumnju da je zločin bio unapred i detaljno osmišljen, a da je napadač iskoristio javni oglas za posao pica-majstora kako bi prišao žrtvi.
Pripadnici policije u Novom Pazaru, po nalogu nadležnog tužilaštva, podneće krivičnu prijavu protiv N. I. (42) iz Novog Pazara zbog sumnje da je izvršio krivično delo falsifikovanje isprave.
Vlasti Krima i grada Sevastopolja odlučile su danas da proglase regionalno vanredno stanje radi rešavanja ekonomskih problema, saopštio je guverner Krima Sergej Aksjonov.
Kamion sa prikolicom koji je prevozio više od 400 košnica prevrnuo se u Teksasu i ispustio milione pčela u naseljeno područje, zbog čega su hitne službe zatvorile puteve i naredile stanovnicima da ostanu u kućama.
Pakleni toplotni talas odneo je stotine života širom Evrope, dok temperature u pojedinim zemljama prelaze 40 stepeni. Najteže je pogođena Španija, gde vlasti više od 200 smrtnih slučajeva povezuju sa ekstremnom vrućinom.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Ako vam se baterija tokom putovanja prazni mnogo brže nego inače, uzrok možda nije stari telefon, već automatski uključeni lokacioni servisi i neprekidna potraga za signalom i Wi-Fi mrežama.
Glumica Selma Hajek otkrila je da efekat prirodnog "fejsliftinga" postiže tako što kosu zateže u visoki rep ili čvrstu punđu, što vizuelno podiže crte lica.
Čuveni kolač "slatki greh", koji se pravi od keksa, vanila krema i čokolade, gotov je za svega 20 minuta i idealan je izbor kada želite osvežavajući desert bez uključivanja rerne.
Viber je dobio jednu od najvećih AI nadogradnji do sada, ChatGPT je sada dostupan direktno u četovima i može da pomaže korisnicima tokom svakodnevne komunikacije.
Specijalnim nultim danom sinoć je svečano otvoreno ovogodišnje izdanje festivala Belgrade Music Week, a čast da započnu najveći muzički događaj leta, i to višečasovnim koncertnim spektaklom, pripala je neprikosnovenom tandemu - Jali Bratu i Bubi Corelliju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.