Odluka kralja Aleksandra I Karađorđevića da u proleće 1934. godine do temelja sruši srednjovekovnu tvrđavu Žrnov na Avali i danas predstavlja jednu od najvećih i najkontroverznijih tajni moderne srpske istorije.
Uprkos burnim protestima tadašnje naučne javnosti i arheologa, vekovni bedemi koji su preživeli Kelte, Rimljane i Otomansku imperiju pretvoreni su u prah i pepeo pomoću stotina kilograma dinamita. Na tom mestu podignut je Spomenik neznanom junaku Ivana Meštrovića, a svega četiri meseca nakon rušenja ove svetinje, kralj je ubijen u Marseju, što je u narodu pokrenulo priče o „prokletstvu Žrnova“.
Svedočanstva o otporu kamenog grada
Rušenje Žrnova počelo je 18. aprila 1934. godine i trajalo je puna dva dana. Stari grad se, prema svedočenjima očevidaca i zapisima iz tog perioda, lavovski borio protiv modernog eksploziva.
Iz zapisa i sećanja beogradskih hroničara izdvaja se podatak da je prvi talas miniranja bio potpuno neuspešan. Srednjovekovni zidovi, građeni od masivnog kamena i specifičnog krečnog maltera koji je vremenom postao čvršći od stene, izdržali su prve detonacije. Tek kada su inženjerske jedinice Vojske Kraljevine Jugoslavije upotrebile trostruko veće količine i donele tone najjačeg dinamita, odbrambene kule Žrnova su popustile i srušile se u ambis.
Vrh Avale je potom potpuno zaravnjen, a neprocenjivi arheološki slojevi bukvalno su razvejani i bačeni niz padine planine.
Gnev i molbe srpskih naučnika: „Kralju, ne uništavajte nam istoriju!“
Tadašnja kulturna i naučna elita Beograda ostala je u nemom šoku kada je naređenje izdato. Ugledni srpski istoričari, arhitekte i arheolozi tog doba uputili su dramatične apele dvoru.
- Žrnov je spomenik nulte kategorije, svedočanstvo o vremenu despota Stefana Lazarevića i ključna tačka odbrane Beograda kroz vekove. Uništiti ga, znači svesno obrisati sopstvenu prošlost - pisala je tadašnja štampa i stručna javnost.
Foto: printskrin/youtube.com
Kralj Aleksandar je, međutim, ostao gluv na ove molbe. Istraživanja pokazuju da je želeo da podigne grandiozni jugoslovenski mauzolej koji bi simbolizovao jedinstvo naroda, a vrh Avale je video kao idealno i vidljivo mesto, potpuno ignorišući istorijsku vrednost samog utvrđenja.
Masonska simbolika, srebrni čekić i tajna kripta ispod ruševina
Oko ovog događaja odmah su počele da kolaju jezive priče i teorije zavere koje i danas, nakon devet decenija, intrigiraju javnost.
Foto: printskrin/youtube.com
👉 Crna piramida: Novi Spomenik neznanom junaku, koji je projektovao vajar Ivan Meštrović, izgrađen je od tamnog jablaničkog granita u obliku stepenaste piramide. Ovaj oblik predstavlja čist masonski potpis, a poznato je da je kralj Aleksandar bio visokopozicionirani član ove organizacije.
👉 Ritual srebrnog čekića: Prilikom polaganja kamena temeljca za Meštrovićev spomenik, kralj je koristio namenski izrađen srebrni čekić – važan ritualni predmet u masonskoj tradiciji.
👉 Tajno otkriće u zidinama: Među vojnicima koji su čistili teren kružile su priče da je u najdubljim temeljima Žrnova pronađena starorimska kripta sa nepoznatim relikvijama i zapisima. Prema svedočenjima koja su se tiho prenosila, ti predmeti su po naređenju sa vrha spakovani u drvene sanduke i u strogoj tajnosti transportovani sa Avale u nepoznatom pravcu, te im se i danas gubi svaki trag.
Foto: Informer.rs
Zloslutni epilog: Zločin protiv istorije i marsejski atentat
Narod Beograda i okoline Avale tada je otvoreno šaputao da rušenje drevnog grada i prekopavanje starih grobova ne može proći bez kazne.
Istorijski epilog bio je zloslutan. Kralj Aleksandar I Karađorđević je u oktobru 1934. godine, tačno četiri meseca nakon što je pretvorio Žrnov u prah, stradao u atentatu u Marseju. Samim tim, nikada nije dočekao da vidi završeni spomenik na Avali, čiju je gradnju platio trajnim uništenjem jednog od najvažnijih arheoloških i istorijskih dragulja Srbije.
Foto: printskrin/youtube.com
Danas, posetioci Avale koji šetaju oko monumentalnih granitnih figura karijatida, zapravo hodaju po zatrpanoj istoriji i tajnama starog grada Žrnova, koji i dalje leži sahranjen tik ispod njihovih nogu.
Tošin bunar jedna je od najdužih ulica u Zemunu. Svima je dobro poznata, ali njeno ime prilična je misterija. Jer, iako se čini da taj naziv nosi oduvek malo ko zna da objasni - ako je već Tošin bunar, gde je bunar, a i - ko je bio taj Toša?!
Čini se da su misterije i legende ispletene oko svakog iole neobičnog mesta u Srbiji. Takvo mesto je i Gornjačka klisura, koju je izrezbarila reka Mlava prodirući kroz Homoljske planine.
Smeštena u centru sela Donja Kamenica kraj Knjaževca, Bogorodičina crkva već vekovima privlači pažnju kako istraživača, tako i turista, noseći titulu verovatno najneobičnije i najmisterioznije svetinje u Srbiji.
Kultni film "Ko to tamo peva" Slobodana Šijana smatra se jednim od najboljih filmova u srpskoj kinematografiji, ali krije jednu tajnu koja do danas nije razjašnjena.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tošin bunar jedna je od najdužih ulica u Zemunu. Svima je dobro poznata, ali njeno ime prilična je misterija. Jer, iako se čini da taj naziv nosi oduvek malo ko zna da objasni - ako je već Tošin bunar, gde je bunar, a i - ko je bio taj Toša?!
Rusko ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je strance da napuste Kijev i područja vojne namene da ne bilo provokacija i insceniranih situacija poput Buče, rekla je Marija Zaharova, portparol ministarstva.
Aleksandar Vučić, prvi na listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", nastavio je da obilazi Srbiju i razgovara sa građanima, gde ga je jedna baka Nadežda u Mionici iznenadila nesvakidašnjim poklonom.
Nekadašnja predsednica Republike Srpske Biljana Plavšić sahranjena je danas na groblju Sveti Pantelija u Banjaluci, uz prisustvo najvišeg državnog i političkog vrha Republike Srpske.
Potpredsednica GO Srpske Napredne Stranke Ana Brnabić Ana Brnabić brutalno je raskrinkala i poslala na političku deponiju takozvanu "Studentsku listu" i njihovo lažno, bahato ponašanje!
Dušan Elezović je u periodu kada je bio deo pokrajinske vlasti, omogućavao Goranu Elezoviću, svom bratu od rođenog strica i Aleksandru Maksimoviću da posredstvom privrednih subjekata čiji su vlasnici, nanesu značajnu štetu budžetu AP Vojvodine.
Plavi tim u Exatlonu Srbija komentarisao je Mihaila Adžića koji je ove nedelje kapiten Plavih, a Julija Budiša smatra da je on pravi izbor jer donosi pozitivnu atmosferu u tim.
Podgorička policija uhapsila je S.L. (25) i A.K. (23), osumnjičene da su se duže vreme bavili nabavkom i uličnom prodajom narkotika na teritoriji glavnog grada Crne Gore.
Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore podnelo je Višem sudu u Podgorici zahtev za trajno oduzimanje imovine Milana Vujotića, pravosnažno osuđenog pripadnika "kavačkog klana".
Županijsko državno tužilaštvo u Puli povuklo je optužnicu protiv trojice mladića zbog napada u Medulinu, nakon što je preminuo Nikola Martan (31), koji je u tom napadu početkom jula zadobio povrede opasne po život.
Najmanje sedam osoba povređeno je danas u napadu nožem u školi u Ostroleki u Poljskoj, od kojih dve teško, a 19-godišnji napadač je uhapšen, javili su poljski mediji.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je strance da napuste Kijev i područja vojne namene da ne bilo provokacija i insceniranih situacija poput Buče, rekla je Marija Zaharova, portparol ministarstva.
Predsednik Francuske Emanuel Makron hitno je reagovao na primenu brutalne policijske sile prema srednjoškolcima i blokaderima tokom masovnih protesta u Francuskoj u utorak.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Novi domaći film „Ruka pravde“, u režiji Nemanje Ćeranića i produkciji TS Media i Tracktor Production, biće premijerno prikazan 10. oktobra 2026. godine na 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru prestižnog Gala programa.
Na svečanom otvaranju prestižne izložbe The 90s Art & Fashion Exhibition u Londonu, Bruks Nejder se pojavila u izdanju koje je u sekundi privuklo sve prisutne fotoreportere i goste.
Naše bake su koristile jednostavan trik koji garantuje da vaš ribanac ostane savršeno hrskav, resak i svež sve do maja i to bez ijedne kapi vinobrana ili konzervansa!
Sinoć je frizer Stevan Radivojević organizovao slavlje povodom rođendana na kojem su prisustvovale brojne poznate ličnosti, a na mrežama se povela polemika koja dama sa estradne scene je najbolje izgledala.
Biznismen i legenda devedesetih Željko Rutović, koji je preminuo nakon borbe sa teškom bolešću, još za života je vodio računa o tome da njegova deca nakon njegove smrti ne prolaze kroz dodatne probleme oko nasledstva.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.