Odluka kralja Aleksandra I Karađorđevića da u proleće 1934. godine do temelja sruši srednjovekovnu tvrđavu Žrnov na Avali i danas predstavlja jednu od najvećih i najkontroverznijih tajni moderne srpske istorije.
Uprkos burnim protestima tadašnje naučne javnosti i arheologa, vekovni bedemi koji su preživeli Kelte, Rimljane i Otomansku imperiju pretvoreni su u prah i pepeo pomoću stotina kilograma dinamita. Na tom mestu podignut je Spomenik neznanom junaku Ivana Meštrovića, a svega četiri meseca nakon rušenja ove svetinje, kralj je ubijen u Marseju, što je u narodu pokrenulo priče o „prokletstvu Žrnova“.
Svedočanstva o otporu kamenog grada
Rušenje Žrnova počelo je 18. aprila 1934. godine i trajalo je puna dva dana. Stari grad se, prema svedočenjima očevidaca i zapisima iz tog perioda, lavovski borio protiv modernog eksploziva.
Iz zapisa i sećanja beogradskih hroničara izdvaja se podatak da je prvi talas miniranja bio potpuno neuspešan. Srednjovekovni zidovi, građeni od masivnog kamena i specifičnog krečnog maltera koji je vremenom postao čvršći od stene, izdržali su prve detonacije. Tek kada su inženjerske jedinice Vojske Kraljevine Jugoslavije upotrebile trostruko veće količine i donele tone najjačeg dinamita, odbrambene kule Žrnova su popustile i srušile se u ambis.
Vrh Avale je potom potpuno zaravnjen, a neprocenjivi arheološki slojevi bukvalno su razvejani i bačeni niz padine planine.
Gnev i molbe srpskih naučnika: „Kralju, ne uništavajte nam istoriju!“
Tadašnja kulturna i naučna elita Beograda ostala je u nemom šoku kada je naređenje izdato. Ugledni srpski istoričari, arhitekte i arheolozi tog doba uputili su dramatične apele dvoru.
- Žrnov je spomenik nulte kategorije, svedočanstvo o vremenu despota Stefana Lazarevića i ključna tačka odbrane Beograda kroz vekove. Uništiti ga, znači svesno obrisati sopstvenu prošlost - pisala je tadašnja štampa i stručna javnost.
Foto: printskrin/youtube.com
Kralj Aleksandar je, međutim, ostao gluv na ove molbe. Istraživanja pokazuju da je želeo da podigne grandiozni jugoslovenski mauzolej koji bi simbolizovao jedinstvo naroda, a vrh Avale je video kao idealno i vidljivo mesto, potpuno ignorišući istorijsku vrednost samog utvrđenja.
Masonska simbolika, srebrni čekić i tajna kripta ispod ruševina
Oko ovog događaja odmah su počele da kolaju jezive priče i teorije zavere koje i danas, nakon devet decenija, intrigiraju javnost.
Foto: printskrin/youtube.com
👉 Crna piramida: Novi Spomenik neznanom junaku, koji je projektovao vajar Ivan Meštrović, izgrađen je od tamnog jablaničkog granita u obliku stepenaste piramide. Ovaj oblik predstavlja čist masonski potpis, a poznato je da je kralj Aleksandar bio visokopozicionirani član ove organizacije.
👉 Ritual srebrnog čekića: Prilikom polaganja kamena temeljca za Meštrovićev spomenik, kralj je koristio namenski izrađen srebrni čekić – važan ritualni predmet u masonskoj tradiciji.
👉 Tajno otkriće u zidinama: Među vojnicima koji su čistili teren kružile su priče da je u najdubljim temeljima Žrnova pronađena starorimska kripta sa nepoznatim relikvijama i zapisima. Prema svedočenjima koja su se tiho prenosila, ti predmeti su po naređenju sa vrha spakovani u drvene sanduke i u strogoj tajnosti transportovani sa Avale u nepoznatom pravcu, te im se i danas gubi svaki trag.
Foto: Informer.rs
Zloslutni epilog: Zločin protiv istorije i marsejski atentat
Narod Beograda i okoline Avale tada je otvoreno šaputao da rušenje drevnog grada i prekopavanje starih grobova ne može proći bez kazne.
Istorijski epilog bio je zloslutan. Kralj Aleksandar I Karađorđević je u oktobru 1934. godine, tačno četiri meseca nakon što je pretvorio Žrnov u prah, stradao u atentatu u Marseju. Samim tim, nikada nije dočekao da vidi završeni spomenik na Avali, čiju je gradnju platio trajnim uništenjem jednog od najvažnijih arheoloških i istorijskih dragulja Srbije.
Foto: printskrin/youtube.com
Danas, posetioci Avale koji šetaju oko monumentalnih granitnih figura karijatida, zapravo hodaju po zatrpanoj istoriji i tajnama starog grada Žrnova, koji i dalje leži sahranjen tik ispod njihovih nogu.
Tošin bunar jedna je od najdužih ulica u Zemunu. Svima je dobro poznata, ali njeno ime prilična je misterija. Jer, iako se čini da taj naziv nosi oduvek malo ko zna da objasni - ako je već Tošin bunar, gde je bunar, a i - ko je bio taj Toša?!
Čini se da su misterije i legende ispletene oko svakog iole neobičnog mesta u Srbiji. Takvo mesto je i Gornjačka klisura, koju je izrezbarila reka Mlava prodirući kroz Homoljske planine.
Smeštena u centru sela Donja Kamenica kraj Knjaževca, Bogorodičina crkva već vekovima privlači pažnju kako istraživača, tako i turista, noseći titulu verovatno najneobičnije i najmisterioznije svetinje u Srbiji.
Kultni film "Ko to tamo peva" Slobodana Šijana smatra se jednim od najboljih filmova u srpskoj kinematografiji, ali krije jednu tajnu koja do danas nije razjašnjena.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tošin bunar jedna je od najdužih ulica u Zemunu. Svima je dobro poznata, ali njeno ime prilična je misterija. Jer, iako se čini da taj naziv nosi oduvek malo ko zna da objasni - ako je već Tošin bunar, gde je bunar, a i - ko je bio taj Toša?!
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Voditelji televizije Informer, Aleksandar Saša Smolović i Verica Todorović, saslušani su danas u Policijskoj stanici Voždovac u svojstvu građana, po nalogu tužilaštva, a povodom gostovanja lidera suverenista Vukše Dragovića u emisiji "Info dan" od 29. oktobra, zbog kojeg je protiv njega podneta krivična prijava.
Emilija Redžepi, potpredsednica Skupštine lažne države Kosovo, iznela je očekivanja da bi nova politička garnitura u Srbiji, predvođena Studentskom listom, mogla da donese drugačiji pristup pitanju Kosova i Metohije.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
U Višem sudu u Nišu danas je nastavljano o suđenje roditeljima dečaka M. M. (13) iz Niške Banje koji je osumnjičen da je 5. oktobra 2023. godine na tavanu porodične kuće ubio svog vršnjaka Andreja Simića, a u znak podrške porodici ubijenog dečaka, stanovici Niške Banje organizovali su skup podrške u parku ispred zgrade suda.
Kombi koji se iz smera Zagreba kretao prema Zagorju probio je rampu na naplatnoj stanici Mokrice bežeći od policije, nakon čega je zaustavljen u naselju Oroslavje a uhapšeni su svi koji su bili u vozilu.
Iran je dostigao takav nivo naučnog i tehnološkog razvoja da je atomska bomba, u poređenju sa znanjem kojim raspolaže, praktično beznačajna, izjavio je Hamed Fahrizade, sin ubijenog iranskog nuklearnog naučnika Mohsena Fahrizadea.
Predstavnici Kremlja pozvali su poslanike vladajuće Jedinstvene Rusije da se pripreme za pobedu u ratu u Ukrajini i masovni povratak vojnika sa fronta, otkrivaju Vedomosti, pozivajući se na pet izvora upoznatih sa sadržajem zatvorenog sastanka.
Francuska je još tokom leta 2026. godine tajno rasporedila pripadnike svoje regularne vojske na teritoriji Ukrajine, gde pod komandom francuskog generala obučavaju ukrajinske vojnike i održavaju zapadno naoružanje, otkriva Radio Frans enternašonal (RFI).
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Atina Tošić, ćerka pevačice Jelene Karleuše, privukla je pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu objavila fotografiju na kojoj je pokazala još jedno veoma luksuzno izdanje.
Kada je pre nekoliko meseci zapevao na trgu u Kraljevu kao gost Aleksandra Ace Sofronijevića i njegovog orkestra, Milanče Radosavljević je sa kraljevačkom publikom podelio veče koje je ostalo u lepom sećanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.