U Evropi je tog leta 1970. bilo dosta problema. To se videlo iz naslova koji su dočekali svakog čitaoca Večernjih Novosti koje tog dana kupio novine.
Famoznu Azurnu obalu u Francuskoj pustošio je ogroman šumski požar. Posebno je stradala okolina mondenskog Sen Tropea, dok je i u okolini Nice vladao haos na autoputu koji je ugrozila vatra. Istovremeno, u Engleskoj je vladalo vanredno stanje zbog ogromnog štrajka lučkih radnika koji je paralisao državu čija je privreda zavisila od pomorskog transporta. Za to vreme, kod nas u Jugoslaviji stvari su bile daleko manje dramatične. Došao nam je u posetu glumac Jul Briner koji je u okolini Vukovara snimao film, i to sopstvenim mlaznim avionom. Briner je prethodne godine imao veliku ulogu u ratnom spektaklu „Bitka na Neretvi“ i imao je ogromnu popularnost u Jugoslaviji, zbog čega je njegov dolazak bio propraćen kao udarna vest.
Foto: Večernje Novosti
1980.
Poskupelo je brašno, a zbog sve slabijeg dinara mnogi Jugosloveni koji su te 1980. godine letovali u Grčkoj morali su da skrate svoje odmore i vrate se kući jer su tamošnje cene postale previsoke za njih. U odnosu na prethodnu sezonu, iz leta 1979. grčka letovališta i prodavnice su za naše turiste poskupeli čak i za više od 100 odsto, turobno su izveštavali reporteri Večernjih Novosti koji su otišli u severnu Grčku da izveštavaju o nevoljama jugoslovenskih turista. Ipak, bilo je tog dana i dve dobre vesti: na poljima PKB kombinata okolo Beograda kombajni su radili punom parom da bi žetva pšenice bila uspešna i na obalama Dunava i Save započelo je zaprašivanje komaraca ali, umesto otrovnog diditija, koji je bio vruća tema u prethodnoj decenija, sada novim, bezbednim sredstvom.
Foto: Večernje Novosti
1990.
17. jula 1990. godine samo je jedna vest dominirala naslovnom stranom: osnivanje Socijalističke partije Srbije. Slobodan Milošević je bio njen prvi predsednik, a gromoglasni naslov je glasio: Kraj svih dogmi. Srbija je ulazila u demokratiju i višestranački politički sistem, i već te godine biće i održani prvi slobodni izbori u zemlji, posle tačno pola veka. Nažalost, prava iskušenja i teški problemi čekali su već „iza ćoška“.
Jedna od vesti koja se nalazila na naslovnoj tog 17. jula 2000. godine upravo je pokazivala deo užasa koji se odigravao u prethodnoj deceniji: pet beogradskih porodica tužilo je premijera Velike Britanija Tonija Blera i tadašnjeg ministra spoljnih poslova Kuka za zločin bombardovanja zgrade RTS u kom je ubijeno 16 nedužnih ljudi. Zločin o kome se govorilo odigrao se prethodne godine, u noći 23. aprila 1999. tokom višemesečnog bombardovanja SR Jugoslavije od strane NATO pakta, nakon čega su se srpska vojska i policija povukle sa Kosova.
Spektakularna poseta sudanskog predsednika generala Dauda bila je i tog 15. jula 1960. udarna vest: zajedno sa domaćinom Titom, ovaj afrički lider prisustvovao je defileu jugoslovenske ratne mornarice na pučini Jadranskog mora, ispred grada Zadar.
Tog 14. jula 1960. epicentar svih događaja u tadašnjoj Jugoslaviji bio je – grad Split. Ovaj, kako ga u tekstu Večernjih Novosti neuobičajeno nazivaju, „glavni grad Dalmacije“, najveća luka na Jadranu, tog dana ugostila je najpre predsednika Tita koji je tu došao da se vidi sa dragim gostom, afričkim generalom i predsednikom Sudana, generalom Abudom čija poseta Jugoslaviji je bila u punom jeku.
Iako se najveći naslov tog 9.jula 1954. u Večernjim Novostima odnosio na političku situaciju u Francuskoj gde se nagađalo o sudbini premijera Mandes-Fransa i mogućnošću da pošalje nove trupe u Indokinu, tj. Vijetnam, mada je francuska armija tamo već doživela kolosalan poraz od boraca za oslobođenje od duge kolonijalne okupacije, što se neće desiti, ipak je druga fotografija na ovoj naslovnici ukazala šta je bilo prava globalna tema u tim vrućim letnjim danima, van sveopšteg francuskog posrnuća u vojnom i političkom porazu.
Oblačno i sparno vreme, sa najavom popodnevnih pljuskova, bilo je tog 4. jula 1954. godine najavljeno za naredni dan u Srbiji. Bar je tako pisalo u zaglavlju naslovne strane Večernjih Novosti za taj dan.
Možda većina Jugoslovena nije znalo ko je Čombe čije ime je dominiralo naslovnom stranom „Večernjih Novosti“ tog 5. avgusta 1960. godine, i šta je tačno Katanga, još jedan pojam koji se pominjao, ali će uskoro saznati.
Bila je to odlična vest koja je dočekala čitaoce Večernjih Novosti tog 4. avgusta 1960. godine: u velikim gradovima u Srbiji je upravo bila završena vakcinacija protiv dečije paralize. Kako su pisale Novosti, „Sejbinovu živu vakcinu“ primila su deca predškolskog i školskog uzrasta u Valjevu, Zaječaru, Užicu, Subotici i Zrenjaninu dok je vakcinacija upravo počela u Šapcu i Leskovcu.
Ceo svet je tog 3. avgusta 1990. posmatrao dramu koja se odvijala u Persijskom zalivu: Irak je vojno napao i okupirao Kuvajt, sebi susednu i prebogatu državu koja je bila jedan od glavnih globalnih izvoznika nafte.
Ako bi čitao novine sa vrha strane ka dnu, jugoslovenski čitalac bi jutro 1. avgusta 1954. lepo započeo. Mogao je da provede svoj dnevni ili čak i godišnji odmor, a da ne ode daleko: u hotelu „Lipovica“ u podnožju planine Avale nudio se „prijatan“ boravak u sobama, i „odlična“ usluga „svih vrsta“ hrane i pića.
Posetite beogradski Hipodrom jer se sutra održava najveća trka sezone, ona za pehar predsednika republike, odnosno, Tita, pozivala je reklama u vrhu naslovne strane Večernjih Novosti tog 31. jula 1954. godine.
Možda je završetak žetve tog leta 1960. bio strateški važna vest za celu zemlju jer se, eto, videlo da nećemo oskudevati bar u osnovnim namirnicama, ali ono što je tog 30. jula bila prava priča koja je zagrejala srca mnogih Jugoslovena koji su tog dana kupili „Večernje Novosti“, stajalo je ispod velike slike kombajna među klasjem, na dnu strane.
Stigao nam je – Džuanda! Tačno u 11 časova tog prepodneva na pistu nekadašnjeg zemunskog aerodroma na Novom Beogradu sleteo je avion sa uvaženim gostom. Reč je bila o premijeru velike zemlje azijsko-pacifičkog regiona, Indonezije, Džuandi Kartaviđaji.
Izvesni Holanđanin po prezimenu Harings imao je tu čast da mu se lice nađe u velikom formatu na naslovnoj stranici „Večernjih Novosti“ 27. jula 1960. godine. „Haringsu nagrada Novosti“ pisalo je, a svako ko je pročitao i manji tekst ispod fotografije razumeo bi brzo da je to jedan od biciklista koji je najbrže vozio stazu od Subotice do Beograda, etapu nazvanu „Večernje Novosti“ jer je ovaj list bio jedan od pokrovitelja te biciklističke trke.
Kiša, hladnoća, mantili… malo ko bi tog 25. jula 1960. godine rekao da se nalazi usred leta. Jer, temperatura je naglo pala, praćena upornom kišom, i Beograđani su tog dana bili u skoro pa zimskoj garderobi.
Možda je dolazak cara Etiopije Haile Selasija na Brione, u Titovu hacijendu, bio najvažnija vest za urednike Večernjih Novosti tog 25. jula 1954. godine, ali je sigurno da su čitaoci najpre ispratili nešto drugo u tom izdanju: na 13-tim Balkanskim igrama jugoslovenski sportisti osvojili su zlatne medalje u čak osam disciplina od ukupno 10.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Spektakularna poseta sudanskog predsednika generala Dauda bila je i tog 15. jula 1960. udarna vest: zajedno sa domaćinom Titom, ovaj afrički lider prisustvovao je defileu jugoslovenske ratne mornarice na pučini Jadranskog mora, ispred grada Zadar.
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, koji danima ne prestaje da izgovara skandalozne izjave na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića, priznao je da su tokom nedavne posete šefa naše države BiH "pratili svaki njegov korak", nakon čega je usledio obrt koji on nije očekivao.
Talas negodovanja izbio je u Poljskoj nakon nedavnih vesti o ruskom profitu od izvoza mineralnih đubriva, koji je Evropska unija pokušala potpuno da blokira u drugoj polovini 2025. godine.
Vojno-bezbednosni mehanizam koji su Zagreb, Tirana i Priština započeli potpisivanjem Zajedničke deklaracije o odbrambenoj saradnji u martu prošle godine mogao bi u narednoj fazi da dobije još jednog učesnika sa zapadnog Balkana - Crnu Goru.
Dok poštene građane maltretiraju blokadama, sami blokaderi vole da "odu na holidej“ i to, ni manje ni više, nego na hrvatskom primorju kao omiljenoj blokaderskoj destinaciji.
Ministar ekonomije u Vladi Hrvatske, Ante Šušnjar, uputio je sramotne i otvorene pretnje srpskom narodu, poručivši bez ikakvog srama da je Hrvatska spremna za nove zločine i pogrome – veće i strašnije od akcije "Oluja"!
Lider SNS i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević oglasio se povodom specijalnog rata koji se vodi iz Hrtvatske naglasivši da politički moramo reagovati, a ne da ćutimo i klečimo.
Na društvenim mrežama osvanula je jeziva objava stranice iza koje stoje čačanski blokaderi, a u kojoj se najpriznije i bez ikakvog srama priželjkuje atentat na predsednika Srbije Aleksandra Vučića!
Tzv. kosovska policija je na administrativnom punktu Jarinje privela tri pripadnika MUP-a Srbije, od kojih je jedan zadržan na informativnom razgovoru, dok su druga dvojica puštena.
Od početka godine Srbiju su potresli slučajevi ubistava u kojima su se među osumnjičenima našli maloletnici, a te tragedije su ponovo otvorile pitanje maloletničkog nasilja i njegove prevencije.
Ruski predsednik Vladimir Putin mogao bi da pokuša da testira čvrstinu i odlučnost NATO ograničenim napadom na neku od zemalja Alijanse u narednih nekoliko godina.
Iransko Ministarstvo obaveštajnih poslova saopštilo je u provinciji Kerman uhapsilo 21 osobu za koju tvrdi da je povezana sa izraelskom obaveštajnom službom Mosad.
Američki predsednik Donald Tramp potpisao je sinoć izvršnu uredbu kojom se uvode carine od 15 odsto na uvozne proizvode napravljene od polikristalnog silicijuma, ključnog materijala koji se koristi u proizvodnji poluprovodnika (čipova) i solarnih panela.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Kompanija Nothing predstavila je nove CMF Clip Pro bežične slušalice, koje donose drugačiji pristup slušanju muzike zahvaljujući "clip-on" dizajnu. Umesto klasičnog umetanja u uho, ove slušalice se jednostavno pričvršćuju za ušnu školjku, pružajući udobnije korišćenje.
U bjuti svetu je sve popularniji "no makeup" trend - način šminkanja koji nežno naglašava prirodnu lepotu i ističe naše najbolje osobine, bez preopterećivanja kože.
Nakon što je snimak Miljane Kulić i Lazara Čolića Zole na plaži u Ulcinju preplavio društvene mreže oglasila se Marija Kulić i otkrila detalje susreta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.