• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

02.08.2026

15:00

Upozorenje za Dunav: Plovidba sve teža, kiše se ne očekuju još pet nedeljа!

Antonio Ahel/ATAImages

Vesti

Upozorenje za Dunav: Plovidba sve teža, kiše se ne očekuju još pet nedeljа!

Vodostaj Dunava nastavlja da opada, kiše se ne očekuju još najmanje pet nedelja, a plovidba u Srbiji postaje sve skuplja i teža.

Pomoćnik ministra za vodni saobraćaj i bezbednost plovidbe Vladimir Batalović izjavio je za RTS da se obustava plovidbe ne razmatra, ali da plovidba više nije isplativa. Vodostaji opadaju na Dunavu, Tisi i Savi, a upravo Dunav predstavlja najveći problem.

Toplotni talas se bliži vrhuncu, a obilne kiše od po 100 litara po kvadratnom metru ne očekuju se najmanje pet nedelja. To praktično znači da se poboljšanje stanja na reci ne može očekivati u skorije vreme.

Batalović je objasnio kakve su direktne posledice po prevoznike i potrošače.

- Ne mislim da obustavimo plovidbu, više bih to podveo tako da plovidba neće biti isplativa - rekao je Batalović.

Foto: Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

 

Kao konkretan primer naveo je barže kapaciteta 1.000 tona koje trenutno prevoze svega 250 do 300 tona. Prevoznik praktično ne ostvaruje zaradu, a troškovi transporta ostaju isti bez obzira na količinu tereta. Te troškove na kraju snose krajnji potrošači.

Kritične tačke na reci

Batalović je rekao da Direkcija za vodne puteve dobro poznaje kritične lokacije, te da su od početka godine vršeni radovi na dve najosetljivije tačke. Radovi kod Arankine Ade završeni su u aprilu, dok se u ovom trenutku izvode radovi na lokaciji Preliv.

Međutim, ni ti radovi ne idu lako.

- Radovi su jako otežani, vodostaj je nizak. Ta količina materijala koja treba da se odloži ne sme da se izvozi napolje, to je zakonska odredba, znači moramo da je pustimo negde u tok - dodao je pomoćnik ministra.

Foto: Tanjug

 

Batalović je dodao da mesta predviđena za odlaganje materijala više nisu aktuelna jer Dunav nema snagu da odnese ispušteni materijal nizvodno, pa se on mora odlagati uz obalu. Situacija je nešto povoljnija nizvodno od Beograda zahvaljujući uticaju Đerdapa, ali to je samo olakšavajuća okolnost, naglasio je pomoćnik ministra. Inače, ovakav vodostaj na Dunavu ne pamti se u poslednjih sto godina.

Stradaju i luke i nautički turizam

Najozbiljnija posledica niskog vodostaja je smanjena količina robe i smanjen pretovar u lukama, kaže Batalović. Nije pošteđen ni nautički turizam: agenti otkazuju ture, a kruzera gotovo da nema na srpskim vodama.

Na pitanje da li plovidba može postati gotovo nemoguća ako se trend nastavi, pomoćnik ministra odgovorio je da to ne može sa sigurnošću da tvrdi, ali da je reč o mogućem scenariju.

Dugoročno rešenje: nova strategija i produbljivanje toka

Batalović je istakao da će sistem na plovnim kanalima morati da se prilagodi novim klimatskim uslovima i potvrdio da se u Ministarstvu već razmišlja o izradi nove strategije.

- Sigurno ćemo morati, tako je, da se vrše određeni radovi na produbljivanju toka, da ti kanali koji se produbljuju neće moći baš da budu ni toliko široki. Ne možemo mi sad ceo Dunav da prokopamo da bismo mogli da dođemo do nivoa od 2,5 metra, koji je onako, što bi rekli, zadat kao uslov za minimalni plovidbeni nivo - rekao je Batalović.

Foto: Tanjug

 

Pomoćnik ministra je ukazao i na to da isti problem pogađa susedne države: Bugarsku, Rumuniju, Mađarsku i Austriju, gde je plovidba takođe otežana ili obustavljena. Srbija nije u najgorem položaju u regionu, ali nijedna država ovaj problem ne može rešiti sama.

- Znači, to mora da se rešava zajedničkim snagama. Zato imamo i te Dunavske konferencije i sastanke, kako bismo to zajedno sagledavali i rešavali - dodao je pomoćnik ministra.

Batalović je podsetio da Srbija učestvuje u radu Dunavske komisije, preko koje zemlje članice zajednički razmatraju mere za rešavanje problema niskog vodostaja.

BONUS VIDEO

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Magazin

Džet set