Strahovi prisutni kod jednog broja ljudi se ne mogu kao nožem preseći onog trenutka kada epidemiji koronavirusa dođe kraj i budu ukinute mere uvedene tim povodom. I kada izađu iz izolacije kod njih će ostati strah i izbegavaće dodire i fizički kontakt
Na ovo za Sputnjik upozorava neuropsihijatar dr Slavica Đukić Dejanović koja je broj svog mobilnog telefona u večernjim satima stavila na uslugu svim onima kojima je potrebna pomoć.
U Italiji, teško pogođenoj koronavirusom, najnovije profesionalno istraživanje pokazalo je da je većina anketiranih, njih 52 odsto, nespremna da se posle vanrednog stanja vrati uobičajenim aktivnostima. Dva meseca po ukidanju vanrednih mera to bi, kako su se izjasnili, moglo da učini njih 41 odsto, devet odsto bi sačekalo da prođe pola godine, a dva odsto bi se „normalnom" životu vratilo tek posle godinu dana.
Čak i nakon prestanka pandemije 43 posto ispitanika izjavilo je da će izbegavati koncerte, a 47 posto da neće ići u klubove.
Đukić Dejanović smatra ove podatke korektnim i napominje da kada su u pitanju masovne traumatične situacije, bez obzira na otpornost koju imamo u psihosocijalnom smislu, jedan značajan procenat naših sugrađana neće moći da prođe neokrznut kada je u pitanju mentalno funkvcionisanje.
- Posledice svega ovoga što se događalo, pre svega doživljenih strahova za sopstveni život, za razboljevanje i sudbinu najbližih srodnika, prijatelja, kolega, komšija, s jedne strane, s druge strane noći nesanice koje su se kod mnogih javile, depresivna raspoloženja koja su karakterisala ne mali broj naših sugrađana u ovom periodu, ne mogu se prosto preseći kao nožem onog momenta kada se ukinu ove mere, čak i da to bude postepeno - kaže sagovornica Sputnjika.
Postepenost njihovog ukidanja je bolji način jer, kako objašnjava, takva adaptacija na bilo koje nove okolnosti daje čoveku mogućnost da koristi sve svoje mogućnosti prilagođavanja koje su prilično individualne.
Foto: Pixabay
Na pitanje da li će i posle ukidanja mera ostati kod ljudi strah od kontakta sa drugim osobama, hoće li se ustručavati da se zagrle, poljube sa bliskim osobama, da sa kolegama na poslu budu na uobičajenom rastojanju, ona odgovara da će generator svih tih strahova i socijalnih specifičnosti biti neizvesnost i nepoznanica o samom izazivaču epidemije.
Strahovi, noći nesanice, depresivna raspoloženja, ne mogu se prosto preseći kao nožem onog momenta kada se ukinu mere koje su uvedene zbog epidemije koronavirusa.
- Naučnici još nemaju odgovor na mnoga pitanja - šta će se sa izazivačem epidemije događati u letnjim mesecima kada dođe do ukidanja vanrednog stanja i povratka nekom uobičajenom životu. Da li nas na jesen ponovo čeka slična ili nešto drugačija epidemija? Dok ne stignu medicinska i stručna sredstva koja će građanima dati sigurnost, ta neizvesnost će biti generator mnogih strahova, depresije, nesanice i pogoršanja mentalnog funkcinosanja - uverena je doktorka.
Đukić Dejanović napominje da smo se, s druge strane, uželeli i fizičkih kontakata sa onima koje volimo, ali da zbog straha koji osećamo, i kada sve ovo prođe, nećemo moći da ostvarimo tu želju. A to će, kako objašnjava, biti razlog za intrapsihičke napetosti koje akumulirane daju najrazličitije oblike anksioznih poremećaja i mentalnih smetnji.
- Svakako je da će ovaj period fizičke distanciranosti ostaviti jedan trag, kako to epidemiolozi kažu, postojaće rep epidemije. Tako će postojati i rep psiholoških doživljavanja. Dugo nećemo moći da se oslobodimo straha i to vrlo opravdano, jer ne znamo šta nas čeka od uzročnika ovog zla - ocenila je Đukić Dejanović za Sputnjik.
Svetska zdravstvena organizacija upozorila je danas da bi više od 117 miliona dece moglo da propusti vakcinu protiv malih boginja, pošto zemlje prekidaju imunizaciju i druge redovne medicinske usluge zbog borbe protiv epidemije koronavirusa
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svetska zdravstvena organizacija upozorila je danas da bi više od 117 miliona dece moglo da propusti vakcinu protiv malih boginja, pošto zemlje prekidaju imunizaciju i druge redovne medicinske usluge zbog borbe protiv epidemije koronavirusa
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Da se sve zaista vidi na Vidovdan, dokaz je i propali blokaderski skup koji je održan u Kraljevu. Građani su još jednom pokazali da nisu za blokadersku politiku pod palicom rektora Vladana Đokića, koji se takođe pojavio na pomenutom skupu.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Jastrebovi unutar NATO proveli su godine gurajući narativ o navodnoj ruskoj pretnji kako bi opravdali masovno ponovno naoružavanje, ali u stvarnosti, evropska namenska industrija doživljava ozbiljnu krizu.
Iran nastavlja sa nesmetanom realizacijom svog ambicioznog kosmičkog programa, sa fokusom na stvaranje složene satelitske mreže, demonstrirajući vojnu i tehnološku otpornost na polju na kom su Sjedinjene Američke Države i Izrael godinama pokušavale da stave veto.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.