KO BI REKAO! Kon svira jedan muzički instrument, Darija se bavila umetničkim klizanjem, dok je Nestorovića BRAT UPISAO NA MEDICINSKI FAKULTET! SRPSKI KRIZNI ŠTAB IZ DRUGOG UGLA!
Ovi članovi Kriznog štaba za borbu protiv kovida-19 prepoznatljivi su celoj naciji i na neki način postali su deo svake porodice u Srbiji, a iza sebe imaju neobične životne puteve, koji su se ukrstili tokom epidemije koronavirusa
Prim. dr Predrag Kon, prof. dr Darija Kisić Tepavčević, prof. dr Goran Stevanović, prof. dr Branislav Tiodorović, prof. dr Branimir Nestorović, prof. dr Mijomir Pelemiš, to su članovi Kriznog štaba za borbu protiv kovida-19, a njihova lica poznata su celoj naciji. Oni su samo predvodnici i svakodnevno pred javnošću u ime svih zdravstvenih radnika, svih doktora, medicinskih sestara i tehničara, armije ljudi u zdravstvu koji su tu i dan i noć za nas. Oni su prva linija odbrane u borbi s nevidljivim neprijateljem koronavirusom i tihi heroji našeg doba.
Ovi lekari, pored toga što se bave medicinom, do koje su neki sasvim slučajno došli, imaju i zanimljive hobije - neko voli da peva, a neko se bavio umetničkim klizanjem, pa vam ukratko predstavljamo zanimljive i neobične detalje iz njihovih života.
Prim. dr Predrag Kon, načelnik jedinice za zarazne bolesti u Gradskom zavodu za javno zdravlje Beograd
NESUĐENOM ELEKTROTEHNIČARU SREDNJE IME JE VAKCINA
Potiče iz jevrejsko-srpske porodice. Zbog očeve službe je živeo u Njujorku do sedme godine, pamti letovanja u Malom Zatonu, kraj Dubrovnika, utakmice s drugovima i želju da uvek bude golman. Otac Andrija Ernest Kon preživeo je Holokaust u logorima u Osnabriku i Nirnbergu. Dr Predrag Kon je izjavio da bi najradije zaboravio proleće 1998, kad je njegov otac umro nakon što je dobio grip na rehabilitaciji posle operacije kuka. Kažu i da mu je srednje ime vakcina, jedan je od najvatrenijih pobornika vakcinacije. Jedan je od dva epidemiologa koji su bili na ratištu devedesetih, a tokom epidemije koronavirusa unapređen je u čin sanitetskog potporučnika. Veliki je ljubitelj muzike, mnogima su poznate njegove izvedbe na gitari, a voli i solo pevanje. Želeo je da studira elektrotehniku, ali se za medicinu zato što profesor u gimnaziji nije hteo da mu da peticu iz fizike. Prijatelji ga zovu Peca i opisuju kao natprosečno inteligentnog posvećenika struci, duhovitog i dobrog čoveka.
Foto: printscreen
Prof. dr Darija Kisić Tepavčević, zamenica direktora Instituta za javno zdravlje „Milan Jovanović Batut“
KLIZALJKE OKAČILA O KLIN, PA REŠILA DA OBUČE BELI MANTIL
Iako je rođena u Sarajevu, za sebe kaže da je Hercegovka sto odsto. U prvim danima rata, kad je imala 17 godina, s roditeljima i bratom izbegla je u Bileću, rodno mesto oca. Po završetku gimnazije s porodicom se seli u Beograd. Ispričala je da je uvek bila radoznala, spremna na sitne nestašluke. Kao starija sestra, s bratom se „obračunavala iza kuće“, a kad je on porastao i ojačao, diplomatija joj je bila glavno oružje. Pamti da joj je kosa oduvek bila gusta i neposlušna, pa su je redovno šišali na kratko. Danas je prepoznatljiva, osim po stručnosti, i po besprekornom izgledu i odmerenom držanju. Kao dete lepo je crtala, a bavila se i umetničkim klizanjem, koje ju je privuklo kad je gledala Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. Ipak, na kraju je odabrala medicinu. Voli da čita dela Meše Selimovića, Ive Andrića i Mome Kapora. Najponosnija je na svoju ćerku.
Foto: Tanjug
Prof. dr Branimir Nestorović, načelnik Odeljenja za alergologiju i pulmologiju na Univerzitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj
NIJE MU SE DALO DA BUDE MUZIČAR, A TRAGEDIJE GA OBLIKOVALE KAO ČOVEKA
Doktor Branimir Nestorović vrsni je stručnjak i omiljeni srpski pedijatar koji prašinu u javnosti diže brojnim kontroverzama. Uvek je zamišljao, kako je rekao, da će mu životni poziv biti muzika ili psihologija, ali brat, koji je njegova dokumenta predao na Medicinski fakultet, odredio mu je sudbinu. Kazao je da su ga, kao čoveka, formirale životne tragedije. Izgubio je oca, potom i majku, čiji gubitak je vrlo teško podneo. Ćerka je, kako je rekao, na svet došla sa srčanom manom za koju u tom momentu niko nije znao koliko je ozbiljna, ali se, na sreću, sve dobro završilo. Dodatan pritisak nastao je kad je ustanovljeno da njegov sin ima jedan oblik autizma, te je bilo potrebno mnogo upornosti i snage da se i tom izazovu pronađe srećan ishod.
Foto: Beta/Milan Obradović
Doc. dr Goran Stevanović, direktor Klinike za Infektivne i tropske bolesti
KCS SRPSKI DOKTOR HAUS REŠAVA NEREŠIVO
Za dr Stevanovića mnogi kažu da je srpski doktor Haus i dr Gugl, iako ne voli kad ga tako nazivaju. Ovaj uvaženi lekar srpski je pandan doktoru (u seriji ga glumi Hju Lori) koji uspostavlja dijagnoze kad niko drugi ne može, rešava nerešiva medicinska stanja i spasava pacijente od kojih su drugi digli ruke. Oni koji ga bolje poznaju kažu da je njegov moto da uvek bude potpuno iskren, i prema pacijentu i prema porodici. Kažu i da je veliki posvećenik poslu, da brine o pacijentima, ali i o svom kolektivu. Da zna ko od zaposlenih kod kuće ima malu decu ili bolesne roditelje, da vodi računa da svi budu podjednako opterećeni. Nedavno je za Kurir rekao da i njegova deca, kao i deca brojnih lekara, policajaca, vojnika i radnika koji održavaju ključne sisteme, u ovoj situaciji trpe, ali da je to njihov posao i život.
Foto: printscreen Tanjug
Prof. dr Mijomir Pelemiš, bivši direktor Klinike za infektivne i tropske bolesti KCS
JUGOSLAVIJU JE SPASAVAO I OD VARIOLE VERE
Kao iskusni infektolog, koji već skoro pola veka nosi beli mantil, dr Mijomir Pelemiš je, kako kaže, imao sreću ili nesreću da vidi kako izgledaju epidemije - od variole vere u Jugoslaviji 1972, pa do SARS i ebole... Danas je svedok još jedne pošasti. U dva navrata bio je direktor Klinike za infektivne i tropske bolesti KCS. Deset godina je bio šef katedre za infektivne bolesti u Foči. Autor je poglavlja u pet udžbenika, više monografija i priručnika, kao i više od 150 stručnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima.
Foto: Beta
Prof. dr Branislav Tiodorović, savetnik u Institutu za javno zdravlje u Nišu
DR BATA NE DA SVOJ NIŠ NI ZA BEOGRAD, NI ZA CELI SVET
Dr Branislav Tiodorović je tokom devedesetih bio direktor Kliničkog centra Niš, kao najmlađi lekar u srpskom zdravstvu na tako važnoj funkciji. Kažu, uspešno je obavljao dužnost prvog čoveka te velike zdravstvene kuće. Objavio je devet knjiga. Nišlije ga zovu „dr Bata“. U decembru 2017. je dobio nagradu za životno delo, koju mu je dodelila Gradska podružnica Srpskog lekarskog društva, što je označio krunom svoje karijere. Oni koji ga dobro poznaju kažu da je iskren, ali i optimista, kao i da je spreman da popriča sa običnim ljudima, da ih poduči, posavetuje ili samo sasluša. Ceo radni vek proveo je u Nišu, imao je ponude da radi i u Beogradu i u inostranstvu, ali nikad nije želeo da ode iz grada na Nišavi jer tu, kako kaže, ima sve što mu treba. Plakao je za pacijentima koji su preminuli od korone.
Epidemiolog Branislav Tiodorović upozorio je danas da koronavirus nije oslabio, ali i naveo da slabi epidemija i da je manje ljudi koji imaju znake oboljenja, kao i da ukidanjem vanrednog stanja nisu ukinute vanredne mere.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Epidemiolog Branislav Tiodorović upozorio je danas da koronavirus nije oslabio, ali i naveo da slabi epidemija i da je manje ljudi koji imaju znake oboljenja, kao i da ukidanjem vanrednog stanja nisu ukinute vanredne mere.
Govor koji je poslanik Studentske liste Jugoslav Gašić održao u Skupštini Srbije veličajući blokaderskog kandidata za predsednika parlamenta Aleksandra Čupića i dalje je top tema na društvenim mrežama.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Ivanka Popović, profesorka Tehnološko-metalurškog fakulteta u penziji i bivša rektorka Univerziteta u Beogradu, istakla je da treba zabraniti javno delovanje određenom broju ljudi, ali to, prema njenim rečima, nije revanšizam.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Beogradska policija uhapsila je u utorak muškarca (52) zbog sumnje da je u svom stanu u beogradskoj opštini Palilula počinio brutalno nasilje nad dvadesetdevetogodišnjom devojkom, koju je danima držao zatvorenu protiv njene volje.
Profesorka iz Tuzle Nermina Hadžigrahić nedavno je nepravosnažno osuđena na godinu dana zatvora zbog falsifikovanja školskih i studentskih dokumenata. Ovo nije jedini neverovatan slučaj zbog kog su ljudi završili pred sudom ili u policiji, a pojedini su svojim potezima i motivima šokirali javnost.
Sveštenik Župe svetog Ante Padovanskog u naselju Boće kod Brčkog, don Filip Maršić, povređen je u napadu nožem koji se dogodio kasno sinoć. Nepoznata osoba nanela mu je više ubodnih rana i drugih povreda.
Beogradsko naselje Sremčica jutros je potresla velika tragedija u kojoj je život izgubio S. P. (55), nakon što je u njegovoj kući izbio stravičan požar.
Uprava policije Crne Gore i Državno tužilaštvo razotkrili su, u koordinisanoj akciji, više slučajeva zloupotrebe platnih kartica i računarskih prevara na štetu jedne banke. Zbog sumnje da su umešani, pet osoba je uhapšeno.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči upozorio je da Izrael pojačava propagandu protiv Irana, po uzoru na onu koja je prethodila invaziji na Irak 2003. godine.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je na samitu APEK-a, nakon ukrajinskog napada na ključni most preko Kerčkog moreuza, da su zapadne sile postale „bivši hegemoni“.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Ruski predsednik Vladimir Putin stigao je rano jutros u kineski grad Šenžen, gde se održava samit APEK-a, i sastao se sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, prenose ruski i kineski mediji.
Poznati voditelj televizije ABC Gio Benitez saznao je da boluje od koronarne arterijske bolesti, iako na prvi pogled nije imao nijedan razlog za zabrinutost.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Bombice od suvih smokava dokazuju suprotno - prave se od svega nekoliko sastojaka, bez pečenja i komplikovanih kulinarskih veština, a svojim ukusom potpuno odskaču od uobičajenih prazničnih poslastica.
Žene ponekad glume orgazam kako ne bi povredile partnerova osećanja, ali postoje telesne reakcije koje mogu da prate seksualni vrhunac. Među njima su nevoljne kontrakcije mišića, ubrzano disanje i crvenilo kože.
Pevač narodne muzike Milanče Radosavljević odgovarao je na pitanja gledalaca i tom prilikom izneo malo poznate detalje iz svoje višedecenijske karijere, među kojima je informacija da je odbio saradnju sa tekstopiscem Marinom Tucaković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.