Premijerka Srbije Ana Brnabić, koja je danas obišla radove na izgradnji postrojenja za preradu otpada u Vinči, izjavila je da to postrojenje, koje će biti završeno 2022. godine, najavljuje mnogo veću pažnju i ulaganja u zaštitu životne sredine u narednom periodu
Brnabićeva je izgradnju postrojenja obišla u društvu zamenika gradonačelnika Beograda Gorana Vesića, izvršnog direktora "Beo Čista Energija" Filipa Tila, kao i predstavnika finansijskih institucija koje su izdvojila sredstva za izgradnju postrojenja.
Premijerka je istakla da je izgradnja postrojenja u Vinči jedan od najznačajnijih projekata u oblasti zaštite životne sredine, ne samo u Beogradu već u čitavoj Srbiji, pre svega što će se višedecenijski problem odlaganja čvrstog otpada u Beogradu rešiti u skladu sa evropskim standardima, čime će biti unapređen kvalitet života građana.P
Foto: Privatna arhiva
Taj projekat će, kako je dodala, najaviti mnogo veća ulaganja u zaštitu životne sredine za čime, kako kaže, Srbija mnogo kasni, ali je i pokazala spremnost da se s tim problemima bori osnivanjem Ministarstva zaštite životne sredine.
Brnabić je navela da se paralelno sa tim projektom u zemlji rade i projekti na prečišćavanju otpadnih voda.
Osim toga, dodala je, u okviru programa "Srbija 2025", država će izdvojiti milijardu evra za projekte u oblasti zaštite životne sredine.
Foto: Privatna arhiva
Projekat izgradnje postrojenja za preradu otpada u Vinči ima model javno-privatnog partnerstva, rekla je Brnabićeva i dodala da bi taj model trebalo u budućnosti mnogo više da se koristi.
- Taj projekat je i dobar primer kako možemo da podstaknemo da privatne kompanije rade sa državom i lokalnom samoupravom, kako bi imali veći učinak za društvenu zajednicu u kratkom vremenskom periodu - rekla je Ana Brnabić.
Dodala da je i taj projekat važan za rast BDP-a i da se radovi na njemu nisu zaustavljavali ni tokom krize kovidom-19.
Projekat je vredan 370 miliona evra i trenutno je na njemu angažovano više od 300 radnika, dodala je premijerka.
- Očekujem da ćemo 2022. godine ponovo doći ovde da proslavimo ovu uspešnu priču i da damo novi standard za upravljanje čvrstim otpadom u Beogradu, ali i primer drugim lokalnim samoupravama u zemlji - navela je Brnabićeva.
Foto: Privatna arhiva
Goran Vesić je rekao da će izgradnja postrojenja u Vinči rešiti problem čvrstog otpada u prestonici, gde se već 46 godina svakog dana ostavlja 1.500 tona otpada.
- Pre 46 godina ovo je bila uvala, otpad je naslagan otprilike visine Beograđanke, preko 80 metara i ovo je jedna od najneuređenijih deponija u Evropi i bilo je krajnje vreme da Beograd reši problem svoje deponije, jer više nismo imali gde da odlažemo otpad - rekao je Vesić.
Iz postrojenja će se, dodao je on, proizvoditi struja iz otpada, kao i toplotna energija i naveo da Grad Beograd već uveliko radi dalekovod od toplane na Konjarniku do Vinče.
- Koristićemo gasove koji se nalaze u deponiji i koristićemo ih za grejanje Beograda i time ćemo rešiti još jedan problem, a to su požari koji se pojavljuju na staroj deponiji - naveo je Vesić.
Foto: Privatna arhiva
Do kraja godine, istakao je, Beograd će dobiti novu deponiju i postrojenje za preradu građevinskog otpada, a onda sledi zatvaranje stare deponije.
Zahvalio je partnerima iz Francuske i Japana, kao i svim kreditorima koji su stali iza tog projekta i što će konačno Beograd sa svojim otpadom upravljati na način na koji upravljaju veliki gradovi.
Izvršni direktor "Beo Čista Energija" Filip Til istakao je da je izgradnja postrojenja u Vinči jedan od najizazovnijih projekata u oblasti upravljanja otpadom i dodao da je radovi napreduju i u vreme kovida19 jer na njemu udruženo rade država, privatne kompanije i finansijske institucije.
Podsetio je da je konačna finansijska konstrukcija za izgradnju postrojenja završena 6. maja ove godine zahvaljujući Međunarodnoj finansijskoj korporaciji (IFC), Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) i Austrijskoj razvojnoj banci (OeEB) koje su odobrile zajam od 290 miliona evra.
Til je najavio da će do kraja godine biti završena prva postrojenja za preradu otpada, kao i nova sanitarna deponija s postrojenjem za ponovno iskorišćenje biogasa i postrojenjem za preradu voda, ali i postrojenje za preradu građevinskog materijala.
Foto: Privatna arhiva
Dodao je da će izgradnja postrojenja za energetsko iskorišćenje komunalnog otpada i postorojenje za energetsko iskorišćenje deponijskog gasa biti završena u avgustu 2022. godine.
Naime, u septembru 2017. zaključen je Ugovor o javno privatnom partnerstvu za pružanje usluge tretmana i odlaganja komunalnog otpada i izgradnje postrojenja za tretman i odlaganje komunalnog otpada, sa konzorcijumom kompanije SUEZ iz Francuske i ITOČU iz Japana.
Te dve kompanije su se udružile sa još jednim partnerom, investicionom fondom Margarite iz Luksemburga i formirali su domaću kompaniju Beo Čista Energijia doo, čiji je posao da realizuje sve obaveze privatnog partnera po ugovoru o javno-privatnom partnerstvu.
Foto: Privatna arhiva
Osnivači domaće kompanije uložili su oko 80 miliona evra, sklopili su Ugovor o finansiranju sa Međunarodnom finansijskom korporacijom (IFC), Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i austrijskom razvojnom bankom (OeEB) u vrednosti oko 300 miliona evra.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zastrašujuća scena odvila se danas ispred Pravnog fakulteta u srcu Beograda, gde se u Bulevaru kralja Aleksandra okupila šačica blokadera i ponovo maltretirala građane koji su učestvovali u saobraćaju, a rezultat toga je stravičan - jedan automobil pokosio je starijeg čoveka na pešačkom prelazu.
Blokaderi koji su kod Pravnog fakulteta, nezakonito blokirali ulicu i time izazvali tešku nesreću, nasrnuli su na vozača i i njegovo vozilo marke "opel", pri čemu su polomili stakla na automobilu, a sada uklanjaju snimak sa društvenih mreža kako im se identitet ne bi znao.
Blokaderska banda umislila da ima pravo da deli pravdu povodom današnjeg incidenta kod Pravnog fakulteta za koji su krivi upravo blokaderi, mreže se usijale.
Nemanja Starović, ministar za evropske integracije, oglasio se na mreži Iks i brutalno odgovorio Ivanu Vujoviću predsedniku SDP Crne Gore na njegovu skandaloznu izjavu upućenu predsedniku Vučiću.
Prava drama odvija se na društvenoj mreži Iks, a u njoj učestvuju blokaderi Dragan Đilas, Vladimir Štimac i anonimusi sa naloga fakulteta u blokadi, koji u blokadi odavno nisu.
Branko Pušica (38) iz Arilja danas je pred Višim sudom u Užicu osuđen na sveukupnu kaznu na 20 godina zatvora za teško ubistvo bračnog para Ivane (37) i Predraga (40) Novaković iz Arilja 31. decembra 2024. godine.
Zatvorski policajci pronašli su improvizovani mobilni telefon u pritvorskoj ćeliji Duška Golubovića, bivšeg agenta tajne i javne policije, optuženog za šverc cigareta i pranje novca,.
Ruska vojska drži inicijativu na frontu i nastavlja da potiskuje ukrajinske snage, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu na sastanku predstavnika zemalja članica Šangajske organizacije za saradnju.
Tajvan je izdao zvanično saopštenje kao odgovor na komentare Pekinga nakon današnjeg susreta kineskog predsednika Si Đinpinga i američkog predsednika Donalda Trampa.
Izvoz proizvoda povezanih sa veštačkom inteligencijom (AI) doneo je Narodnoj Republici Kini rekordne prihode, pa su kineske kompanije u aprilu u proseku ostvarivale oko 500 miliona dolara zarade na sat od plasmana robe u inostranstvo.
Tužilaštvo u Potsdamu u Nemačkoj podiglo je optužnicu protiv četrdesetpetogodišnjeg pedijatra iz Brandenburga, pod sumnjom da je tokom dvanaest godina počinio čak 130 krivičnih dela protiv seksualne samoodređenosti, uključujući i najteže oblike zlostavljanja i silovanja dece.
Turska glumica Afra Saračoglu (28), koja je igrala u nekim od najpopularnijih tamošnjih serija, na neočekivan način je odlučila da se bavi filmom i televizijom.
Vin Dizel i deo originalne glumačke postave kultne franšize "Fast & Furious" okupili su se u Kanu kako bi obeležili 25 godina od početka jedne od najpopularnijih akcionih saga u istoriji filma.
Kupili ste jagode koje izgledaju savršeno, a nemaju skoro nikakav ukus? Uz dodatak šećera koji koriste i profesionalni kuvari jagode mogu postati mnogo slađe, sočnije i ukusnije za samo nekoliko minuta.
Osim što jača kosti i zube, kalcijum je važan za rad mišića, srca i nervnog sistema, pa njegov manjak može da izazove brojne tegobe koje ljudi često zanemaruju.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar