STIŽE ISPLATA ZA GRAĐANE DO HILJADU EVRA! Evo ko za sada može očekivati novac!
Podeli vest
Isplatu obeštećenja koje ne prelazi iznos od 1.000 evra moglo bi za sada da očekuje oko 1.500 naslednika imovine oduzete posle Drugog svetskog rata, kažu u Agenciji za restituciju
To nije konačan broj i on će svakako biti veći, jer Agencija svakodnevno donosi nova rešenja o obeštećenju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić se povodom današnje isplate jednokratne pomoći penzionerima u visini od 5.000 dinara oglasio na svom Instagram profilu gde je istakao da je ovo samo mala zahvalnost za sve ono što su oni radili za nas
17.12.2020
12:54
Ivana Živković iz Agencije za restituciju kaže za Tanjug da će iznosi obeštećenja koji ne prelaze 1.000 evra biti isplaćeni u novcu i to u celosti u 2022. godini.
Najznačajnija izmena Zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju
Izmenama je precizirano da se za korisnike restitucije kojima po osnovu pravnosnažnog rešenja o obeštećenju pripada obeštećenje koje ne prelazi iznos od 1.000 evra i ono se po korisniku vrši isključivo u novcu, isplatom celokupnog iznosa, i to 31. marta naredne godine u odnosu na godinu u kojoj je akt Vlade stupio na snagu.
- Svim podnosicima zahteva kojima je pravnosnažnim rešenjima Agencije za restituciju utvrđen iznos obeštećenja do 1.000 evra, taj iznos će dobiti u gotovom novcu, a ne u obveznicima kao sto je do sada bilo predviđeno - rekla je Živković.
Foto: Shutterstock
Novac
Navela je da Agencija rešenja o obeštećenju donosi svakodnevno, a da ona postaju pravnosnažna 15 dana od dana njihovog donošenja, ukoliko nema žalbe na takvo rešenje.
Svakodnevno nova rešenja koja postaju pravosnažna
- Broj će se svakako povećavati svakoga dana, jer se svakoga dana rade rešenja i svakoga dana ona postaju pravnosnažna. Nakon pravnosnažnosti rešenja i nakon usvajanja izmena zakona, oko 1.500 lica bi u 2022. mogla da dobiju iznos obeštećenja u celosti ukoliko je do 1.000 evra po podnosiocu zahteva - objašnjava Živković.
Precizirala je da, ukoliko je u jednom rešenju više podnosilaca zahteva, odnosno više zakonskih naslednika bivšeg vlasnika, i ukoliko je za svakog od njih određen iznos do 1.000 evra, svi oni će dobiti taj iznos u gotovom novcu.
Obveznice za obeštećenje bi trebalo takođe da se emituju 2022. godine, a Živković kaže da bi najpre Vlada trebalo da utvrdi koeficijent obeštećenja.
Objasnila je da je to zapravo procenat koji se množi sa iznosom obeštećenja i na osnovu čega se utvrđuje tačan iznos obeštećenja koji će korisnik restitucije da dobije.
Navela je i da će nakon pravnosnažnosti rešenja kojim se utvrđuje tačan iznos obeštećenja, biti donet akt Vlade Srbije kojim će se utvrditi ukupan broj rešenja i ukupan iznos obeštećenja.
- Za sva rešenja koja bi postala pravnosnažna do 30. juna tekuće godine, do 30. septembra te iste godine donosio bi se akt Vlade kojim bi se utvrđivao iznos obešetćenja i emisija i način emitovanja obezvnica - pojasnila je Živković.
Dodala bi da bi se onda naredne godine u odnosu na taj akt Vlade isplaćivale obveznice na rok od 12 godina.
Foto: Pixabay
Starijima od 70 godina obveznice će se, kaže Živković, isplaćivati u roku od pet godina, a starijima od 65 godina iznos obezvnice će se isplaćivati na rok od 10 godina.
Agenciji za restituciju ukupno podneto više od 75.000 zahteva za vraćanje imovine
Podsetila je da je Agenciji za restituciju ukupno podneto više od 75.000 zahteva za vraćanje imovine, a da je Agencija do sada donela više od 3.000 rešenja o pravu na obeštećenje.
Ona, međutim, objašnjava, da će se možda donositi rešenja za obeštećenje i za one podnosioce zahteva kojima je neka nepokretnost vraćena u naturalnom obliku.
- I u tim rešenjima će se možda donositi rešenja o pravu na obeštećenje, ukoliko je ostala neka nepokretnost koja ne može da se vrati u naturalnom obliku - rekla je Živković.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić se povodom današnje isplate jednokratne pomoći penzionerima u visini od 5.000 dinara oglasio na svom Instagram profilu gde je istakao da je ovo samo mala zahvalnost za sve ono što su oni radili za nas
Na Kosovu i Metohiji danas se održavaju vanredni izbori za skupštinu privremenih institucija samouprave, pošto nakon izbora održanih 9. februara vlada nije formirana.
Ni hemijski olovaka, ni jasne organizacije, ni ljudi. Tako izgleda današnja propala akcija prikupljanja potpisa za vanredne parlamentarne izbore koju su studenti blokaderi "organizovali". I tako su se "dobro" organizovali da ni hemijske za građane nisu obezbedili, ni obične niti brendirane, i taj sitni detalj simbol je potpune improvizacije i odsustva ozbiljnosti.
Rektor Univerziteta u Beogradu, Vladan Đokić, Dejan Bodiroga, košarkaš i sada predsednik Evrolige kao i profesor Vladimir Dugalić, specijalista abdominalne hirurgije, podržali blokadere, koji sakupljaju potpise.
U mračnoj ulici Sančez u argentinskom gradiću Lomas del Palomar, nadomak Buenos Ajresa 10. aprila 1957. sreli su se Ante Pavelić i Blagoje Jovović. Dva metka završiće u telu Pavelića, a od posledica tog ranjavanja dve godine kasnije će umreti u Frankovoj Španiji. Kako je Blagoje Jovović, sa svojom grupom iz Argentine, uspeo da uradi nešto što nisu mogle ili htele ozbiljne bezbednosne službe i zašto je danas važan mit o Jovoviću?
Na gradskim trgovima širom Srbije organizovani su štandovi na kojima se "spontano okupljeni studenti" zalažu za raspisivanje izbora. Kartonski panoi, flomasteri, parole o demokratiji - sve deluje mladalački, čisto i nestranački. Ili bar tako treba da izgleda.
Za razliku od 2025. godine, kada su građani Medijane ostali uskraćeni za doček Nove godine po julijanskom kalendaru, 13. januara 2026. godine, u parku Svetog Save, ispred Gradske opštine Medijana, nastupaće Ana Štajdohar.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu putuje u Sjedinjene Američke Države gde bi u ponedeljak trebalo da se sastane s američkim predsednikom Donaldom Trampom, a u fokusu razgovora biće sporazum o okončanju rata u Gazi, odnosno prelazak u drugu fazu, kao i mogućnost novog napada na Iran.
Grupa iranskih hakera Handala navela je danas da je uspela da hakuje, odnosno kompromituje telefon šefa kabineta premijera Izraeala Benjamina Netanjahua, Cačija Bravermana.
Posle godina teške borbe i medijskih spekulacija, ćerka glumca Aljoše Vučkovića uspela je da se izvuče iz pakla zavisnosti i započne potpuno novi život. Danas je majka i profesor.
Neke ljubavi traju koliko i kadar, a neke ostanu zauvek urezane u kolektivno sećanje. Domaće serije i filmovi doneli su parove čija je hemija bila jača od scenarija i veze koje su publiku naterale da navija, pati, veruje i pamti. Ovo su parovi koji su obeležili naše ekrane i postali više od fikcije.
Brižit Bardo ostavila je neizbrisiv trag u svetu mode. Njen stil, koji je spajao jednostavnost, slobodu i seksepil, i dalje inspiriše i postavlja standarde u industriji.
U "Eliti 9" je došlo do svađe između Bore Santane i Luke Vujovića zbog Anite Stanojlović, a situacija je eskalirala do te mere da je reagovalo i obezbeđenje.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar