Dok građani odlučuju da li da prime vakcinu protiv koronavirusa, stručnjaci kažu da nema mesta strahu. Od šest vakcina različitih proizvođača koje su upotrebi u svetu, u Srbiju su stigle tri
Prve količina vakcina stigle su krajem prošle godine, a od 11. januara građani mogu preko portala E-uprave da se prijave na vakcinaciju, moguća je prijava i preko kol-centra.
Počela je i vakcinacija građana starijih od 75 godina, a prethodno su vakcinisani stanari i osoblje geronotoloških centara, deo zdravstvenih radnika i državnog vrha.
U Srbiji su do sada odobrene tri vakcine iako se na portalu E-uprave građani biraju između vakcina pet proizvođača koje se upotrebljavaju u svetu.
To su američke "Fajzer-Biontek" i "Moderna", ruska "Sputnjik", kineska "Sinofarm" i britanska "Astra-Zeneka". Pojedine zemlje nanjavile su nabavku i vakcina kompanije "Sinovak" koja se ne nalazi u ponudi na portalu E-uprave.
Fajzer-Biontek i Moderna
"Fajzerova" vakcina, prva je stigla u Srbiju, zahteva posebne uslove ne samo transporta nego i skladištenja od čak minus 80 stepeni.
I kod "Fajzerove" i "Modernine" vakcine reč je o samo jednoj informaciji koja se predaje ćeliji kako bi sama sintetisala protein koji treba da stimuliše imunski odgovor domaćina što će organizmu dati već pripremljen odgovor ukoliko dođe u kontakt sa virusom.
Foto: Ministarstvo zdravlja
Fajzerova vakcina
Tokom kliničkog ispitivanja delotvornost "Fajzerove" vakcine dostigla je 95 odsto, a slično se pokazala i "Modernina".
Ipak, trudnicama se ne savetuje da prime "Fajzerovu" vakcinu, jer nisu bile uključene u završnu, treću fazu tesiranja. Takođe, nije preporučljiva za osobe sklone jakim alergijskim reakcijama.
Prednost "Modernine" vakcine, koja još nije dostupna u Srbiji, u odnosu na "Fajzerovu" je što se čuva na minus 20 stepeni Celzijusovih.
Sputnjik
Za razliku od "Fajzer-Biontekove" i Modernine vakcine, ruski "sputnjik" se dobija rekombinacijom genetičkog materijala adenovirusa i gena koji kodira najpovršniju strukturu sars koronavirusa 2 koji je značajan u uspostavljanju virusne infekcije.
Ovakva vakcina dalje stimuliše imunski odgovor da već unapred pripremi i antitela i ćelijski imunski odgovor za susret sa virusom.
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Sputnjik Ve vakcina
Kako tvrde stručnjaci, delotvornost se kreće između 85 i 91,5 odsto slučajeva.
Iako je ova vakcina u upotrebi u Rusiji, i pored Srbije u još nekim zemljama, još je nije odobrila Evropska agencija za lekove.
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će u utorak stići 250.000 doza ruskih vakcina.
Sinofarm
Mada se poslednjih dana u svetskim medijima mnogo više izveštavalo o vakcini kineskog "Sinovaka" zbog različitih procenta efiksanosti dobijenih u istraživanjima u Brazilu i Turskoj, u Srbiju je stigla vakcina "Sinofarma".
Reč je o klasičnoj vakcini, koja je napravljena po starom principu, odnosno od umrtvljenog virusa.
Vakcina "Sinovaka" u ranim istraživanjima u Turskoj pokaza je efikasnost od 91,25 odsto, uz mogućnost da poraste na osnovu podataka ispitivanja u kasnoj fazi.
Foto: Tanjug
Istraživanje Instituta Butantan u Brazilu dalo je efikasnost od 50,38 odsto što je skoro 30 manje u odnosu na prvobitna istraživanja.
Ista ispitivanja su, međutim potvrdila da je "Sinovakova" vakcina i dalje 100 odsto efikasna u blokiranju teških slučajeva.
Šta rade vakcine u našim ćelijama
Doktorka Banko kaže da je poenta imunizacije da stovrimo antitela na ključne proteine virusa, kako bismo pri sledećem kontaku sa virusom zaustavili vezovaljnje za naše ćelije ili ga i uništili.
Ističe da inovativne vakcine poput Sputnjika i Fajzera, odnosno Moderne ali i Astra-Zeneke jesu nešto što se razvijalo poslednjih 20 godina, bez obzira na inovativnost, one su dugo vremena u razvoju.
"Praktično po modelu Sputnjikove vakcine postoji registrovana vakcina za ebolu iz 2019. godine, a po principu Moderne, odnosno Fajzera su bile vakcine koje su ispitivane na onkoliškim pacijentima", rekla je dr Banko.
Ukazuje da iz 2009. godine postoji studija ispitivanja ove vakcine na karcinomu pankreasa, a između 2013. i 2016. vršeno je kliničko ispitivanje na pacijentima za vakcinu protiv besnila.
Koncept inaktivisane vakcine je da unesete mrtav virus, zbog toga je ograničena količina virusnih kompenenti koje vi u sebi sadržite tom vakcinom i tim vakcinama je potrebno dodavati adjuvanse da bi se imunogenost povećala.
Unošenje SMS poruke kod Fajzera i Moderne
"Kod adenovirusne vakcine kakav je Sputnjik, i Fajzerova suština je da se unosi informacija, nema kontakata sa našim genetičkim materijalom, to je kao unošenje SMS poruke, kod Fajzera i Moderne", rekla je Banko.
Kako kaže, ta poruka nije trajna već našim mehanizmima u ćeliji šalje samo informaciju da sami napravimo virusni protein kako bismo na njega odreagovali i stvorili antitela i to je kratkotrajno, protein nam ostaje jedno vreme kako bi pospešio imunski odgovor.
Objašnjava da svaki sledeći put kada dođemo u kontakt sa virusom, desiće se to da će naša antitela prepopznati virus po tim komponentama koje smo sami stovrili i odgovoriti na pravi način.
"Kod Sputnjik vakcine taj mehanizam je vrlo sličan, ali je informacija upakovana u adenovirus koji je umrtvljen, a suština je da adenovirs omogući ulazak te informacije u našu ćeliju i da mi po istom principu stvaramo antitela", istakla je ona.
Efikasnost vakcina
Doktorka Banko kaže da je efikasnost kineskih vakcina Simofarm i Sinovak nešto niža od drugih jer su inaktivisane ali je do sada vakcinisamo oko 40 miliona stanovnika, sve su prošle kliničke faze ispitivanja i taj broj govori mnogo više o bezbednosti.
"Alergije se tolerišu na hranu i penicilin, samo predostrožnost teba imati prema osobama koje su imale teške anafilaktičke reakcije prema nekim medikamentima, injkecijama, ali i za njih postoji dobra istorija, u smislu ovih 40 miliona doza koje su primenjene", rekla je Banko.
Kaže da postoji postotak 11 prema milion doza da se javlja alergijska reakcija, ali da niko nije završio letalno.
"Svaki pacijent će kod lekara uraditi procenu kliničkog stanja i lekar će na osnovu kliničkog stanja proceniti da li pacijent može da primi vakcinu, ali prema godinama kontraindikacija ne postoji", zaključila je Ana Banko.
Astra-Zeneka
Građanima Srbije na potalu E-uprava omogućeno je i da izaberu vakcinu britanske "Astra-Zeneke", mada još nije poznato kada će stići u zemlju.
Takozvana, oksfordska vakcina sadrži genetski modifikovan virus koji sadrži deo koronavirusa – šiljasti protein.
Kada se to ubrizga u ljudski organizam, on počinje da stvara šiljasti protein koronavirusa, koji imuni sistem prepoznaje kao pretnju i pokušava da ga uništi.
Posle toga, kada imuni sistem dođe u dodir sa pravim koronavirusom, već zna kako da se ponaša i da deluje.
Tokom kliničkog ispitivanja pokazala je delotvornost između 62 i 90 odsto, a niko od dobrovoljaca nije zahtevao bolničko lečenje niti se zarazio koronavirusom.
Prednost "Astra-Zeneke" i "Sputnjika" u odnosu na američke vakcine je što mogu da se čuvaju na temepraturi na kojoj se drže namirnice u frižideru.
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar izjavio je da je danas u Srbiju stigao prvi kontignet ruske vakcine protiv korona virusa Sputnjik V od 2.400 doza i da bi vakcinacija sa njom mogla da počne kada bude prošla neophodnu proceduru u Agenciji za lekove i na Institutu Torlak, kao i da očekuje da to bude od 2, 3. ili 4. januara
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar izjavio je da je danas u Srbiju stigao prvi kontignet ruske vakcine protiv korona virusa Sputnjik V od 2.400 doza i da bi vakcinacija sa njom mogla da počne kada bude prošla neophodnu proceduru u Agenciji za lekove i na Institutu Torlak, kao i da očekuje da to bude od 2, 3. ili 4. januara
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
Novi užas u režiji blokadera dogodio se u srcu Frankfurta u Nemačkoj, gde su siledžije na tribini u organizaciji blokaderskog Proglasa, na čijem su čelu Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Svetlana Ceca Bojković, Miodrag Majić i njima bliska ekipa, pokušali da bukvalno raščerupaju jednog novinara.
Predstavnici Srpske liste obratili su se večeras građanima Srbije nakon završetka, kako je danas više puta naglašeno, sudbosnosnih izbora na Kosovu i Metohije za skupštinu u Prištini.
Dugogodišnji novinar Vesti Zoran Vicelarević, kog su danas u Frankfurtu blokaderi brutalno napali na tribini Proglasa, organizacije kojoj pripadaju Dragan Bjelogrlić, Dejan Bodiroga, Svetlana Ceca Bojković, sudija Miodrag Majić, Zoran Kesić i ostali, oglasio se tim povodom i ispričao sve detalje nemilog događaja.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Srbin (39) i njegova supruga (34) poginuli su u sudaru automobila i teretnog voza u Austriji. Njihova dvogodišnja ćerka jedina je preživela tragediju i o njoj će brinuti baka.
Ptice koje žive blizu linija ukrajinskog fronta počele su da grade gnezda koristeći optičke kablove sa dronova, piše Oleg Malčenko, viši istraživač u Institutu za arheografiju koji je trenutno na frontu.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je večeras da je američka vojska u pripravnosti, nakon što je Iran lansirao rakete na Izrael i pozvao Iran da obustavi napade i da se vrati za pregovarački sto.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar