Direktor Odeljenja za nacionalne centre za borbu protiv falsifikovanja novčanica je objasnio na koje sve načine možemo da proverimo ispravnost novčanica
Poslednjih dana pojavila se informacija o velikoj količini falsifikata koji kruže među građanima, a novčanica koja je najčešće "lažirana" bila je ona od 1.000 dinara.
Miroslav Jeremić, direktor Odeljenja za nacionalne centre za borbu protiv falsifikovanja novčanica u Sektoru za poslove s gotovinom Narodne banke Srbije otkrio je za RTV Pink kako može da se razlikuje falsifikat od originalne novčanice.
Kvalitet papira
- Prva stvar na koju treba obratiti pažnu je kvalitet papira. Dakle kvalitet novčanice ima specifičan zvuk jer je reč o zaštićenom papiru dobrog kvaliteta, dok je papir falsifikata komercijalni papir lošijeg kvaliteta i samim tim ima i drugačiji zvuk - objašnjava Jeremić.
Vodeni žig
- Postoji više zaštita novčanica, od kojih je jedna i vodeni žig koji se jasno vidi kada je izložen svetlosti. Kod falsifikata, imitator pokušava da napravi vodeni živ, ali ne uspeva, zamućen je i nije jasan. Često i pogreši lik u vodenom žigu - kazao je Jeremić.
Grb Narodne banke
On je objasnio da razlika postoji i u grbu Narodne banke Srbije koji kod originala menja boju u zavisnosti od toga iz kog ugla se posmatra, dok kod falsifikata to nije slučaj.
Foto: printscreen RTV Pink
Duboka štampa
Od mnogobrojnih zaštita, istakao je i "duboku štampu" koju svaki građanin sam može da proveri.
- Duboku štampu proveravate tako što jagodicama prstiju prelazite preko glavnog motiva na novčanici - ako je hrapava originalna je, ako nije falsifikat je - objasnio je on.
Šta raditi ako sumnjate da je u vašim rukama falsifikat?
- Ako građanin dođe u posed lažnih novčanica, trebalo bi da ode u najbližu policijsku stanicu ili banku. Ta novčanica ide na ekspertizu u NBS kako bi se utvrdilo da li je ispravna ili ne. Ako je falsifikat nema nadoknade, ako nije onda se novčanica vraća podnosiocu. U oba slučaja, lice dobija izveštaj sa ekspertize pa i samo može da se uveri da li je u pitanju original ili falsifikat - zaključio je on.
Po njegovim rečima, u toku prošle godine otkriveno je čak 2.110 dinarskih falsifikata od kojih su najčešći bili u apoenima od 1.000 dinara, zatim 2.000 i 500.
Kada je reč o stranim valutama, 100 i 50 evra su najčešće falsifikovane novčanice u ovoj valuti i u toku prošle godine u Srbiji ih je ustanovljeno 890, kao i 46 komada falsifikata od 100 dolara.
Prilikom hapšenja jedne kriminalne grupe, policija je otkriča čak 20.564 komada novčanica u apoenima od 100 dolara ali one nisu ušle u ukupnu računicu s obzirom na to da nisu došle do građana.
Miroslav Jeremić, direktor Odeljenja za nacionalne centre za borbu protiv falsifikovanja novčanica u Sektoru za poslove s gotovinom Narodne banke Srbije, rekao je u Jutarnjem programu da se kriminalne grupe falsifikatora novca često organizuju tako da jedna štampa, a druga rastura taj novac.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Miroslav Jeremić, direktor Odeljenja za nacionalne centre za borbu protiv falsifikovanja novčanica u Sektoru za poslove s gotovinom Narodne banke Srbije, rekao je u Jutarnjem programu da se kriminalne grupe falsifikatora novca često organizuju tako da jedna štampa, a druga rastura taj novac.
Blokaderski advokat Čedomir Čeda Kokanović brutalno je izvređao veliki broj građana koji su danas prisustvovali istorijskom skupu "Srbija, jedna porodica" koji je održan u centru Beograda.
Od večeri 15. marta, kada su tokom petnaestominutne tišine na protestu u Beogradu nastale scena panike i, kako se kasnije ispostavilo režirane predstave od strane blokadera, srpska javnost našla se pod lavinom medijskih tvrdnji, kategoričnih zaključaka i senzacionalnih naslova o navodnoj upotrebi takozvanog zvučnog topa.
U Beogradu je danas održan veliki skup SNS-a, na kojem je, prema procenama MUP-a, bilo više od 200.000 ljudi, a to je, izgleda, zasmetalo hrvatskim medijima, koji su odmah počeli negativno da pišu o ovom skupu.
Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, koji je u Beogradu prisustvovao skupu "Srbija, jedna porodica", izjavio je da je za Republiku Srpsku važno da je Srbija stabilna i moćna.
Ono što se dešava iza zatvorenih vrata izolovanih sredina i pod uticajem bolesnog uma nekada prevazilazi najgore horor filmove. Kada se u četiri zida ili u glavi pojedinca spoje nelečena šizofrenija, paranoja i okultizam, nastaje katastrofa.
Darko Vesković Prika, koji je brutalno likvidiran u ponedeljak 22. juna 2026. godine u kafiću u beogradskom naselju Kumodraž, danas je sahranjen na Centralnom groblju u Beogradu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Suprug italijanske ministarke za porodična pitanja Evđenije Ročela, Luiđi Kavalari, nestao je u jezeru Viko u blizini Rima nakon što je bio u čamcu zajedno sa suprugom.
Ugledna agencija Blumberg, pozivajući se na poverljive izvore, prenosi da je kardinalna greška američke obaveštajne službe rezultirala stravičnim napadom na školu za devojčice u iranskom gradu Minabu.
Bitkoin je beskorisna, spekulativna imovina bez unutrašnje vrednosti koja je nestati, upozorio britanski milijarder Džeremi Grentam, suosnivač investicione firme GMO.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Zaboravite na klasičnu "misionarsku" rutinu od dva minuta, donosimo vam 3 brutalne poze koje garantuju eksploziju u spavaćoj sobi i teraju žene na vrištanje.
Nemačka influenserka Eda Elisa našla se u neprijatnoj situaciji na aerodromu kada joj je, neposredno pred let, rečeno da ne može da uđe u avion zbog odeće koju je nosila.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Bivša rijaliti učesnica i reperka Dia Kostić, otkrika je da je pevač Era Ojdanić svojevremeno hteo da joj kupi nekretninu u rodnom kraju, Vrnjačkoj Banji.
Pevačica Elena Kitić na početku svoje karijere negovala je provokativan imidž, a sada su se svi iznenadili novim - smernim izgledom ćerke Mileta Kitića i Marte Savić.
Starleta Atina Ferari oglasila se nakon što je isplivao snimak sa jučerašnjeg koncerta "Južnog vetra" na kojem joj obezbeđenje nije davalo da uđe na ulaz koji je htela, te je objasnila šta se desilo.
Nekadašnja rijaliti učesnica Kristina Spalević nedavno je ponovo prijavila policiji bivšeg partnera Kristijana Golubovića, a sada je otkrila detalje o njihovom odnosu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.