Vlasti u Japanu planiraju da povećaju starosnu granicu za odlazak u penziju, sa 65 na 70 godina starosti. Ovu granicu poslednjih godina povećale su i mnoge druge zemlje, poput Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Poljske. Takođe, u Velikoj Britaniji i Finskoj sada se u penziju ide sa 68 godina
Penzijski sistemi se u celom svetu konstantno menjaju, ali ako ne želite da čekate da ispunite sve potrebne uslove ili jednostavno nemate snage da radite do 65. godine, sa koliko će, na primer, i žene ići u penziju od 2030. godine, ima rešenja i za to.
Prevremena penzija je mogućnost koju građani koriste iz različitih razloga, ali ta opcija ima i određenu cenu, a to je umanjenje od 0,34 odsto za svaki mesec prevremenog penzionisanja ili najviše 20,5 odsto od ukupne penzije.
Dakle, ako bi vam starosna penzija sa punim radnim stažom iznosila 35.000 dinara, a odlučite da se prevremeno penzionišete tri godine ranije, mesečni ček bi vam bio manji za oko 4.300 dinara, odnosno primali biste mesečno 30.700 dinara.
Prevremena penzija je opcija koja u Srbiji postoji od januara 2015. godine i koristi je sve više ljudi, tako da brojka godišnje raste u proseku za oko 10.000. Krajem 2018. bilo je 28.000 korisnika, a već u julu 2019. čak 43.000.
Foto: Tanjug
Penzioneri
Treba podsetiti da od 1. januara 2021. godine važe novi uslovi za odlazak u starosnu i prevremenu penziju. Granica za odlazak u starosnu penziju kod žena se pomera za dva meseca, pa će tako dame u 2021. godini u starosnu penziju moći da idu sa 63 godine i dva meseca života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
Nova pravila za dame jesu i ukoliko žele da idu u prevremenu penziju. Za ovu godinu uslov je 39 godina i četiri meseca staža osiguranja i najmanje 58 godina i četiri meseca života.
Za muškarce će važiti isti uslovi kao i 2020. godine, dakle 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, ali ima promena u ostvarivanju prava na prevremenu penziju. Oni su, naime, prošle godine u prevremenu penziju išli sa 40 godina staža osiguranja i najmanje 58 godina i četiri meseca života. Ove godine idu sa 40 godina staža osiguranja i najmanje 59 godina života.
Kako izračunati umanjenje?
Visina prevremene starosne penzije određuje se na isti način kao i iznos starosne penzije, s tim što se suma trajno umanjuje za 0,34 odsto za svaki mesec pre navršenih 65 godina života, a može se umanjiti najviše do 20,5 odsto.
Da bi osiguranik stekao pravo na starosnu penziju potrebno je da ispuni, istovremeno, uslove u pogledu godina života i staža osiguranja.
Pravo na prevremenu starosnu penziju osiguranik stiče kada navrši najmanje 40 godina staža osiguranja i najmanje 60 godina života. Ova odredba će se u potpunosti primenjivati tek od 2024. godine, jer je Zakonom propisan prelazni period u kome će se ti uslovi u pogledu navršenja potrebnih godina života uvoditi postupno.
Tako, recimo, u 2022. godini, muškarcima će za prevremenu penziju biti potrebno 40 godina staža i najmanje 59 godina i šest meseci života, a ženama 39 godina i osam meseci staža i najmanje 59 godina života.
U 2023. muškarcima će biti potrebno 40 godina staža i najmanje 60 godina života, a damama 40 godina staža i najmanje 59 godina i šest meseci života.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija bi zahvaljujući naglom rastu proizvodnje i stotinama novih nalazišta mogla da dodatno učvrsti položaj među najvećim svetskim proizvođačima zlata, a prema zvaničnim procenama Moskve ove godine bi mogla da dostigne čak 500 tona.
Blokader sa dna kace i osvedočeni narkoman Petar Đurić, čiji su snimci kako šmrče kokain masovno deljeni na društvenim mrežama, a koji se predstavlja za nekakvog borca za bolju Srbiju ispred svog pokreta "Ćale, ovo je za tebe", izazvao je skandal na Slaviji, u srcu Beograda.
Nakon vesti da se poznata glumica Bojana Maljević povukla sa najavljene studentske liste i u pismu objasnila svoje razloge, u redovima blokadera i lažne elite nastala je opšta histerija. Krenula je najprizemnija moguća kampanja pljuvanja, vređanja i najstrašnijeg linča protiv sopstvene saborkinje.
Blokaderi se nalaze u totalnom rasulu - posle rata koji je među njima buknuo zbog Regulatornog tela za elektronske medije (REM), eksplodirao je novi sukob i zbog novoobjavljenog istraživanja CRTE u koji su se uključili i propali košarkaš Vladimir Štimac i tajkun Dragan Đilas, predsednik Stranke slobode i pravde (SSP).
Univerzitetski klinički centar Niš reagovao je u najkraćem roku kako bi pomogao povređenim Nišlijama u teškoj saobraćajnoj nesreći u Crnoj Gori, poručio je direktor UKC Niš, dok. dr Milan Lazarević.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski poručila je da su Zavetnici uz predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
L. R. (18) iz Beograda uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično delo izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija, a tako što je, kako se sumnja, krajem juna bacio tri ručne bombe na dva ugostiteljska objekta u Smederevu.
Pripadnici beogradske policije brzo su reagovali i u ponedeljak na Voždovcu uhapsili B. C. (40) zbog sumnje da je u stanju teškog pijanstva fizički napao svoju bivšu suprugu, a potom divljački nasrnuo i na njenu sestru koja je pokušala da je zaštiti.
Stravično dvostruko ubistvo potreslo je danas stanovnike sarajevskog naselja Hrasnica, gde su u nezapamćenoj porodičnoj tragediji život izgubili muškarac i žena, a sumnja se da ih je ubio član porodice.
Sudija za istragu prihvatio je predlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz Kotora, osumnjičenom da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu koja se u nedelju dogodila u mestu Lipci. Tužilaštvo je pokrenulo istragu kako bi bile utvrđene sve okolnosti nesreće.
Stotine ljudi okupilo se u Kijevu na mitingu protiv smene ministra odbrane Mihaila Fedorova, a prenos uživo se emituje na Jutjub kanalu jednog od ukrajinskih medija.
Ukrajinski parlament, Vrhovna rada, odobrio je imenovanje Sergeja Koreckog, bivšeg generalnog direktora državne energetske kompanije Naftogas, za novog premijera Ukrajine.
Visoke temperature i letnje večeri idealna su prilika za maratonsko gledanje filmova, a Netfliks je ovog leta obogatio ponudu naslovima za svačiji ukus.
Loren Vol iz Sjedinjenih Američkih Država našla se u centru pažnje na društvenim mrežama nakon što je tokom leta odlučila da pojede obrok koji je pripremila kod kuće.
Tokom letnjih vrućina sve više žena bira laganu i prozračnu odeću koja pruža maksimalnu udobnost, pa im je materijal jedan od najbitnijih stavki. Zato žene masovno biraju muslin.
Spoj mekanog domaćeg testa, bogatog nadeva i zapečenog sira čini punjeno pica pecivo savršenim izborom za svaki obrok. Priprema nije komplikovana, a rezultat je toliko ukusan da će nestati sa stola dok je još topao.
Pesak izložen jakom suncu može dostići temperaturu koja izaziva bolne opekotine na jastučićima šapa, zbog čega je važno preduzeti nekoliko jednostavnih mera kako bi šetnja ostala bezbedna i prijatna za vašeg ljubimca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.