Proizvodnja i prodaja rena na stranom tržištu donosi dosta novca. Mnogi su se opredelili za gotov proizvod, ali pakovanje u teglice je najteži deo posla, kaže MIlan Adžić iz Novog Bečeja
Prilika za dobru zaradu ako se odlučite za uzgajanje biljaka jeste ren - tvrde oni koji su se usudili da pokrenu proizvodnju i prodaju.
Od same biljke, koja inače izgledom podseća na običan korov, može da se zaradi za pristojan život, ali zapravo prava prilika za zaradu jeste u gotovim proizvodima od rena.
- Jedno od isplativijih ulaganja je ren i od jednog hektara dobije se 5.000 kilograma korena. Kada se preradi i prepakuje u teglice, ren na inostranom tržištu dostiže cenu i do dva evra za sto grama, što čini da se sva proizvodnja i radna snaga ispati. To se pokazalo kao bolji posao od voćarstva, maline i kajsije, koje su postale neizvesne što se tiče roda i zarade - kaže za MONDO Milovan Alimpić (51), proizvođač rena iz Novog Bečeja.
KAKO JE MILOVAN DOŠAO NA IDEJU DA GAJI REN?
Milovan Adžić objašnjava da odluku da se bavi proizvodnjom rena nije doneo slučajno, već je najpre analizirao tržište i prikupljao informacije.
- Hteo sam da uzgajam nešto čega nema mnogo na tržištu, čega je zapravo manjak. Išao sam po pijacama i prodavnicama da vidim šta se najviše koristi u ishrani, a da ga ima malo, posebno u domaćoj formi. Nakon što sam pričao i sa nekim poljoprivrednicima, video sam da je ren najbolji izbor. Prvo sam zasadio 10 ari, pa nakon toga 35 ari i imao sam prinos od oko 2.000 kilograma. Sada već imam jedan hektar - kaže MIlovan, koji kaže da nije pogrešio sa izborom i da sada ima i registrovano poljoprivredno gazdinstvo.
Foto: Shutterstock
TRI AROME U TEGLICAMA
Kako kaže Milan, odlučio se za domaći ren odnosno organsku proizvodnju, dok je posle određenog vremena shvatio da je najisplativije prodavati gotov proizvod, pa je proširio asortiman.
- Od početka proizvodnje rena već je prošlo više od 10 godina. Pokrenuli smo preradu i oni koji u Srbiji otkupljuju od nas za ovo vreme su shvatili kakvog kvaliteta je ren i da li im ukus odgovara. Sada smo počeli da proširujemo proizvodnju. U saradnji sa tehnologom, radimo na ispitivanju tri arome namaza od rena, tako da je izbor sve veći - kaže Milovan Adžić iz Novog Bečeja.
CENA I DO DVA EVRA ZA 100 GRAMA
Koliko god da nema mnogo proizvođača rena, tržište Srbije je malo i najbolja varijanta za zaradu jeste kada proizvođač dogovori siguran izvoz.
- Jedan deo prodajemo u Srbiji, a drugi deo pakujemo za rusko tržište. Sa njima smo stupili u kontakt i oni su zapravo dolazili da provere kakva je naša proizvodnja i uslovi rada, a nakon toga smo dogovorili posao. Ako proizvedete sve prema standardima, prodaja zaista nije problem. Cena ploda je oko dva evra, dok se prerađen može prodavati po znatno višoj ceni. Po evropskim zemljama jedna tegla od 100 grama košta i do dva evra - kaže ovaj Bečejac.
Foto: Shutterstock
STRANCI TRAŽE VISOK STANDARD
Iako ren na prvi pogled nije zahtevna biljka, mnogi ga nazivaju korovom, ali zahteva "puno ruku za rad".
- Mesec dana nakon sadnje skidaju se zaperci, bukvalno se svaki koren otkopa, skine zaperak, vraća se u zemlju, sve se to radi ručno. Na stranom tržištu traže samo prvu klasu, dužine 25 centimetara, dva centimetra debljine, pravilnog oblika. Važna je prihrana i navodnjavanje, kako biste imali dobar prinos. Za okopavanje treba zaista puno radne snage. Za štetočine se mogu koristiti samo dozvoljeni proizvodi, a u to vreme, ren treba paziti - kaže naš sagovornik.
ODUSTAJU ZBOG SUZA?
Ono što je mana jeste to što je za ren neophodan veliki broj radnika, jer mašine rade samo 20 do 30 odsto posla, odnosno samo grube radove.
- Radnik vadi ren i ubacuje u prikolice, a ove reznice na korenu se moraju sačuvati. Jako duboko treba orati, praviti bankine i saditi, a to zahteva dosta radne snage. Probali smo sa mašinskom sadnjom, ali su efekti bili slabiji. U preradi i pakovanju u teglice ima puno posla, veća je i zarada, ali je najveći problem obezbeđenje radne snage. Od ljutine usitnjenog rena suze oči, pa se često dešava da radnici dođu, pa odustaju - kaže MIlovan.
NIJE RIZIČAN, OTPORAN NA SUŠU
Ono što je dobro za one koji bi da počinju proizvodnju, jeste to što za početak ovog posla nisu neophodna velika ulaganja. Posao se ne računa kao veliki trošak i rizik, za razliku od mnogih drugih poslova u poljoprivredi.
- Nema velikih zahteva prema merama zaštite od bolesti, štetočina i korova. Ren neće uništiti suša, mraz, kao ni druge nepogode. Može da prezimi u fazi mirovanja i na veoma niskim temperaturama, kojih na našem podneblju i nema. Razvija snažan koren i uvek može da pronađe dovoljno vlage u tlu - objašnjava Milovan.
Ren je nezasluženo marginalizovan na listama zdrave hrane koje se propagiraju kod nas, za razliku od, recimo Rusije, gde je ovaj ljuti koren neizostavan deo ishrane, upravo zbog svojih lekovitih svojstava
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ren je nezasluženo marginalizovan na listama zdrave hrane koje se propagiraju kod nas, za razliku od, recimo Rusije, gde je ovaj ljuti koren neizostavan deo ishrane, upravo zbog svojih lekovitih svojstava
Dok se u Briselu vode ozbiljni razgovori o budućnosti proširenja EU i ulozi Srbije u regionu, deo hrvatskih medija reaguje kao da je učinjena velika nepravda – ne prema Srbiji, već prema njihovim očekivanjima da Beograd treba držati dalje od EU, pišu mediji.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov objavio je na društvenoj mreži Iks komentar koji se sastoji od samo jedne kratke rečenice, a koji govori više od hiljadu reči.
Ministarka rudarstva i energetike u Vladi Srbije, Dubravka Đedović Handanović, raskrinkala je novu laž perjanice tajkuna Dragana Đilasa, Marinike Tepić.
Narodni poslanici Aleksandar Čotrić i Aleksandar Jugović oglasili su se danas povodom najnovijih monstruoznih pretnji upućenih predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Prava drama odigrala se u noći između ponedeljka i utorka na obilaznici oko Soluna, kada je vozač pod dejstvom alkohola ušao u suprotnom smeru na put i izazvao saobraćajnu nesreću.
Tragedije se ne dešavaju samo u saobraćaju ili zločinima. Ponekad se kriju u poslovima koje ljudi svakodnevno obavljaju, verujući da im ne preti nikakva opasnost. Ipak, dovoljan je jedan pogrešan korak ili trenutak nepažnje da običan rad preraste u borbu za život ili smrtonosni ishod.
U sistemu krečnjačkih pećina u američkoj saveznoj državi Alabama otkrivena je nova vrsta slepe pećinske ribe, genetski toliko jedinstvena da su je naučnici svrstali u potpuno novi rod.
Američki Nacionalni odbor za bezbednost saobraćaja (NTSB) saopštio je da još nije isključio mogućnost da su starost aviona ili njegovo održavanje doprineli ozbiljnom incidentu u kojem je putnik Ljubiša Karović delimično izvučen kroz razbijeni prozor na letu Boinga 737.
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa razmatra mogućnost izvođenja vojnih udara u Maliju protiv grupe Džamaat Nusrat al-Islam val-Muslimin (JNIM), koja je povezana sa Al Kaidom.
Netfliks je zvanično objavio izveštaj o gledanosti za prvu polovinu 2026. godine (od januara do juna), a najgledanija serija je "His and Hers" sa ukupno 104 miliona pregleda.
Karolina Moreno (27) se prisetila trenutka kada je rodila svog najmlađeg sina, jer tokom dela porođaja nije bila pri svesti. Svoje iskustvo podelila je u viralnom videu na TikToku.
Organizacija Vets Nov upozorila je na veliki porast slučajeva toplotnog udara kod pasa tokom ovog leta i apelovala na vlasnike da pre svake šetnje urade jednostavan test koji može zaštititi njihove ljubimce.
WhatsApp će od 30. novembra 2026. godine na Ajfon uređajima zahtevati najmanje verziju iOS 15.5. Ova promena je potvrđena u zvaničnoj dokumentaciji kompanije Meta, ali većina korisnika neće morati da brine da će njihov Ajfon odjednom izgubiti pristup aplikaciji.
U centru pažnje su se našli Aneli Hamić i kontroverzni biznismen Dejan Popović Tigar, koji je bio sa mnogim starletama iz Srbije, a Informer je došao u posed ekskluzivne fotografije sa sinoćne zabave!
U četvrtak u 20 časova na Jutjub kanalu "Informer portal" očekuje vas novo izdanje emisije koja ne beži od najškakljivijih tema, a ovoga puta emisiju vodi Vanja Jovanović.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.