TREBAJU LI SRBIJI NUKLEARKE?! MNOGO JE RAZLOGA I ZA I PROTIV, BEZBEDNOST JE JEDINO NEBITNO PITANJE! Naprosto, svuda su oko nas, u Rumuniji, Bugraskoj, tu je i Krško...
Podeli vest
Hoće li aktuelna energetska kriza, poput one naftne tokom sedamdesetih godina prošlog veka, u svetu podstaći izgradnju nuklearki? Šta će uraditi Srbija u kojoj je na snazi moratorijum još od 1989. godine
Ne samo sadašnja energetska kriza, nego i zahtev da termoelektrane na ugalj kao najveći emiteri ugljen-dioksida (CO2) moraju da ustupe mesto zelenoj energiji otvorili su temu nuklearki kao izvora električne energije, a Srbija bi prema rečima predsednika Aleksandra Vučića, mogla jednim delom da bude partner Mađarskoj tokom gradnje njene nove nuklearke Pakš 2.
Bruto domaći proizvod Srbije u 2021. godini iznosi oko 52 milijarde dolara. 200 miliona evra u ovom trenutku je približno 233 miliona dolara. Jednostavna matematika nam kaže da iznos jednak ukupnoj godišnjoj pomoći EU srpska ekonomija stvori za nešto više od dan i po, odnosno 39 sati
01.11.2021
18:21
Nuklearke - za i protiv
Francuska, koja blizu 70 odsto električne energije dobija iz nuklearnih elektrana, danas predvodi grupu od 10 zemalja koja od Evropske komisije traži da tako dobijenu energiju tretira kao „zelenu", odnosno niskokarbonsku. Nemačka koja je posle akcidenta sa nuklearkom u Fukušimi u Japanu, 2011. odlučila da do kraja 2022. ugasi svih 17 nuklearnih elektrana, od kojih je osam do sada zatvorila, na čelu je grupe od pet zemalja EU koje se protive predlogu Francuske.
Šta na sve to Sputnjiku kažu zagovornici i jedne i druge opcije u Srbiji?
Energetičar Miloš Zdravković koji je na beogradskom Elektrotehničkom fakultetu doktorirao iz oblasti nuklearne, medicinske i ekološke tehnike, smatra da osim energetske bezbednosti, ekonomski i ekološki aspekt donosi prednost električnoj energiji proizvedenoj u nuklearnim elektranama.
- Iluzornio je da mi proizvodimo i kupujemo skuplju struju da bismo kao sebe štitili kada su svuda oko nas nuklearne elektrane. Stručnjake za to možemo da školujemo svuda u svetu. A period koji bi nama bio potreban da izgradimo nuklearnu elektranu, računajući da trenutno imamo moratorijum na gradnju, ne bi bio manji od 10 godina. Za to vreme bismo iškolovali stručnjake da održavaju nuklearku. Postoje protokoli i to je danas veoma bezbedna tehnologija - uveren je Zdravković.
Najjeftiniji kilovat iz nuklerake
On napominje da je čovečanstvo sasvim ovladalo nuklearnim reaktorima o čemu govori podatak da u svetu ima više stotina plovila na nuklearni pogon, od podmornica, brodova razarača, nosača aviona, ledolomaca.
Ako gledamo ekonomski aspekt, nuklearnu energiju i termoelektrane ništa ne može da zameni, ističe Zdravković, koji pri tom dodaje da je reč i o najekološkijoj proizvodnji jer nema emitovanja CO2.
On ističe da su nuklearnu elektranu u stanju da izgrade SAD, Rusija, Francuska, Belgija, Japan, Južna Koreja , Kina i Nemačka, a da je što se tiče proizvodnje nuklearnog goriva, taj krug zemalja još manji. Ukazuje i na dogovor velikih sila koji je usledio posle terorističkog napada u Americi 11. septembra 2001. da je obaveza proizvođača nuklearnog goriva, odnosno prodavca, da svo isluženo gorivo uzme nazad i bezbedno ga smesti. Najveće odlagalište nuklearnog otpada se nalazi između Rusije i Kazahstana i taj biznis godišnje vredi 20 milijardid dolara. U Evropi su najveća skladišta u napuštenim rudnicima soli u Nemačkoj. Nema šanse da nama neko dozvoli da se mi igramo tim isluženim gorivom, odnosno nuklearnim otpadom, kategoričan je Zdravković.
Foto: Pixabay
Pogotovu, kaže, što se ono koristi za municiju sa osiromašenim uranijumom koju imaju sve velike armije sveta.
- Krško postoji preko 40 godina i njegova instalisana snaga je blizu 800 megavata. Termoelektrana u Obrenovcu ima blokove jačine 1.600 megavata. Krško godišnje proizvede 1,5 kubnih metara otpada koji može da se smesti u jedan kombi. Od termoelektrane u Obrenovcu u vazduh ode pepela koji može da napuni dva fudbalska stadiona.
Okruženi smo nuklearkama
Smatra da je ukazivanje na ekološku bezbednost u slučaju akcidenta potpuno nepotrebno u situaciji kada smo okruženi niklearkama, jer postoje u Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj, na granici Slovenije i Hrvatske.
- Da bi se supstituisali stabilni izvori električne energije, oni na fosilna goriva, ili nuklearna energije, na jedan megavat struje iz nuklearke ili termoelektrane potrebno je 20 megavati iz obnovljivih izvora. Treba, dakle, 20 puta više instalisanih kapaciteta. To niko ne može da izdrži - tvrdi Zdravković.
On pri tom napominje da potrebe za električnom energijom iz dana u dan rastu.
- Nije normalno da 38 odsto svetske energije i energenata troši EU i SAD, sa nekih 800 miliona stanovnika, a da osam odsto svetske enregije troši Rusija sa njenim saveznicama iz Zajednice nezavisnih država, 20 posto Kina, a najmnogoljudniji deo planete, Indija, Pakistan, Bangladeš, Indonezija, cela Indokina, gde živi 45 odsto planete, troši svega 12 odsto. A Afrika koja je premašila milijardu stanovnika, 4,5 odsto.
Da bi se razvijali oni moraju da troše energiju i te potrebe za energijom će sigurno da budu sve veće, ističe ovaj zagovornik gradnje nuklearki.
Otpad košta i to se mora kalkulisati u cenu
Za razliku od njega, koordinator u Centru za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) sa sedištem u Subotici, Zvezdan Kalmar smatra da moratorijum na izgradnju nuklearki treba trajno da ostane.
On to objašnjava činjenicom da će sve i da sada budu ugašene sve nuklearke, svet praktično biti ucenjen nuklearnom energijom jer će stotine hiljada godina morati da se bavi odlaganjem, čuvanjem, nuklearnog otpada.
- Nuklearna energija ima čudnu prirodu. Ona se naizgled čini čista, ali oni koji kažu da je to jeftina energija, ne uračunavaju obavezu trajnog, praktično večnog odlaganja tog otpada. To znači da će neko morati da odvaja sledećih stotine hiljada godina finansijska sredstva da bi se otpad regulisao, a to se meri desetinama milijardi evra samo da bi se izgradile te lokacije.
Nemamo ni kadar, ni pare da ga platimo
Kalmar za Sputnjik napominje i da nemamo kadar koji bi radio u nuklearkama i da se u tome slažu i oni koji ih zagovaraju.
- Jako važna činjenica je da bi Srbiji trebalo barem tri hiljade stručnjaka da bi se sistem uspostavio, nadzirao i koristio. To su izuzetno skupa radna mesta. Sasvim je izvesno da između 50.000 i 100.000 evra mesečno dobijaju stručnjaci koji nadziru objekte na primer u Rusiji", kaže on, ocenivši da bi Srbiji trebalo nekoliko decenija da iškoluje te kadrove.
Foto: fotomontaža
On smatra da je za Srbiju hidroenergija jedina prava zamena za onu dobijenu iz termoelektrana na ugalj. Uz to, izdaci za gradnju nukleraki su takvi da mi to sebi ne bismo mogli da priuštimo. On podseća da Finska još od 2003. godine gradi najnoviji reaktor četvrte generacije i završiće ga možda tek 2023. i to po četiri puta većoj ceni od prvobitnih 3,2 milijarde evra.
Slab doprinos redukciji CO2
Ono što je, međutim, posebno važno je da nuklearke jako malo doprinose redukciji emisije ugljen-dioksida, a prema urađenim analizama, do 2040. godine potrebno je redukovati 50 odsto emisije da ne bismo dobili klimatske promene koje će dovesti do kataklizme.
- Postoje ozbiljne procene da bi za dupliranje trenutnog broja svih niuklearki kojih je grubo rečeno oko 470, prema računici iz 2017. godine, bilo potrebno 5000 milijardi dolara. To je nezamisliva brojka koja bi tek između dva i četiri odsto redukovala globalnu emisiju CO2 - kaže Kalmar.
Pritom naglašava da su gotovo sve nuklearke u svetu stare više od 40 godina i da će do 2050. godine biti potrebno da se zamene, što će duplirati iznos.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Srđan
pre 3 godine
Možda nam u daljoj budućnosti zatreba i nuklearka...
Ali nikako pre potpunog iskorišćenja dostupne geotermalne energije. Ova energija je obnovljiva i ima je svuda i uvek. A bezbednosni rizici su minimalni.
Bruto domaći proizvod Srbije u 2021. godini iznosi oko 52 milijarde dolara. 200 miliona evra u ovom trenutku je približno 233 miliona dolara. Jednostavna matematika nam kaže da iznos jednak ukupnoj godišnjoj pomoći EU srpska ekonomija stvori za nešto više od dan i po, odnosno 39 sati
Grupa studenata blokadera večeras je u koordinisanoj akciji blokirali zgrade RTS na Košutnjaku i u Takovskoj, kao i zgradu RTV u Novom Sadu. Tom prilikom napadnuta je ekipa Informera.
Poslanici Skupštine Srbije završili su rad na posebnoj sednici na kojoj se raspravlja o novoj vladi, a nastavak je predsednica parlamenta Ana Brnabić zakazala za sutra u 10.00 sati.
Nakon burne rasprave u kojoj bio predmet najrazličitijih uvreda na svoj račun, uključujući monstruoznu optužbu da je seksualni predator, kandidat za ministra prosvete u Vladi Republike Srbije, profesor dr. Dejan Vuk Stanković, doživeo ovacije ispred zgrade Skupštine Republike Srbije.
Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kog Republika Srpska ne priznaje jer ne postoji odluka Saveta bezbednosti UN o njegovom postavljenju, uputio je do sada najopasnije pretnje Republici Srpskoj, predsedniku Miloradu Dodiku, ali Srbima i Srbiji!
Holandska interventna policija je ušla u kampus Univerziteta u Amsterdamu i uhapsila jedan broj demonstranata koji su u ponedeljak zauzeli i blokirali administrativnu zgradu Univerziteta. Neki su se sukobili sa službenicima policije, koji su pendrecima razbili masu.
Večeras od 19 sati na Informer televiziji, domaćin otvorenog studija, Igor Ćurčić, ugostiće prof. dr Miću Živojinovića, pukovnika u penziji, kao i Sulejmana Spaha, predsednika udruženja Srba muslimanske veroispovesti.
Potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin istakao je da mu je trajno zabranjen ulazak u Hrvatsku jer je hteo da ode u Jasenovac, odnosno da poseti mesto ustaškog logora, ali i da se vrati iz njega.
Beograd diše jednim glasom. Iako svenarodni skup još nije ni zvanično počeo, ulice glavnog grada već su prepune – desetine hiljada građana iz svih krajeva Srbije stiglo je kako bi pokazalo jedinstvo, snagu i odlučnost naroda koji veruje u svoju budućnost.
Više od godinu dana nakon iznenadne smrti Dejana Milojević, legende srpske i evropske košarke, u pripremi je dokumentarni film koji će ispričati o njegovom životu i ostavštini. Film je već neko vreme u izradi, a njegov sin, Nikola Milojević, uložio je ogroman trud kako bi ovaj emotivni projekat bio realizovan na način kakav i zaslužuje.
Crvena zvezda je overila šampionsku titulu, pa se uveliko priprema letnji prelazni rok, a na meti crveno-belih je Trivante Stjuart, fudbaleri Radničkog iz Niša.
Ukrajinske snage napale su 448. rusku raketnu brigadu u ruskoj Kurskoj oblasti koja je 13. aprila izvela raketni udar na grad Sumi na severoistoku Ukrajine kada je ubijeno 35 ljudi, a ranjeno 129, saopštio je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.
Moskva očekuje više od 20 šefova država i vlada kao goste na Paradi pobede 9. maja u Moskvi, izjavio je pres sekretar ruskog predsednika Dmitrij Peskov.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, Marija Zaharova, neko je ko ima besprekoran imidž, kako u politici, tako i u privatnom životu. Uprkos tome, pažnju javnosti ovih dana privukle su fotografije sa njenog venčanja, koje su u najmanju ruku vulgarne.
Premijerka Italije Đorđa Meloni izjavila je danas tokom susreta sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem u Rimu da je uverena da će Crna Gora postati 28. članica Evropske unije tokom italijanskog predsedavanja EU, u prvoj polovini 2028. godine.
Dobrodošli u kviz o seriji "Srećni ljudi"! Ova popularna srpska serija prikazivala se od 1993. do 1996. godine i osvojila je srca gledalaca širom regiona.
Mjuzikl "Balkan ekspres" reditelja Darijana Mihajlovića, biće premijerno izveden 25. i 26. aprila u Pozorištu na Terazijama, najavljeno je danas u susretu sa novinarima u tom pozorištu.
Mnoge žene posle pedesete izbegavaju promene kada je u pitanju frizura, ne znajući da upravo nova frizura može vizuelno da ih podmladi i to bez estetskih zahvata. Donosimo vam četiri moderne, praktične frizure koje osvežavaju lice i naglašavaju prirodnu lepotu.
Milica Todorović priznaje da je kao klinka jednom ukrala nešto iz prodavnice, ali su je odmah uhvatili. Kako kaže, to joj je bila lekcija koju nikad nije zaboravila – krađa joj više nikad nije ni pala na pamet.
Snaja pokojnog Marinka i supruga pevača Marka Rokvića, Sara Oster Rokvić, šokirala je objavom u kojoj je kroz brojne metafore govorila o svojim osećanjima.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar