Da li se i vama dogodilo da ste jednom prilikom iskoristili ceo dozvoljeni minus, da ste tada pomislili kako ćete isti vrlo brzo da vratite, alii da se u njemu nalazite i danas posle godinu, sve ili više dana?
15.09.2021
11:50
Naime, kamatne stope, pa samim tim i rate na kredite već nekoliko godina gotovo da nisu rasle. Da se pandemija nije desila, one bi svakako, zbog oporavka privrede, počele i same da jačaju jer bi euribor, međunarodna kamatna stopa od koje zavisi i kretanje kamata u Srbiji, išla u plus.
Signali koji ovih dana stižu sa svetskog bankarskog tržišta, međutim, ukazuju da se periodu jeftinih kredita polako bliži kraj. Donedavno se smatralo da svi oni koji imaju kredite mogu da budu mirni još bar godinu dana, ali sada se čini da to baš i neće biti tako.
Primer za stambeni kredit
Foto: Shutterstock
Kredit od 50.000 evra
Euribor sada 0 %
Rok otplate 20 godina
Kamata u banci 3 %
Mesečna rata sada sa euriborom od 0 odsto - 277 evra
Mesečna rata sa rastom euriborom na 1,5 odsto - 316 evra
Mesečna rata sa rastom euriborom na 3 odsto - 358 evra
Primer za keš kredit
Foto: Informer
Kredit od 5.000 evra
Euribor sada 0 %
Rok otplate 5 godina
Kamata u banci 10 %
Mesečna rata sada sa euriborom od 0 odsto - 106 evra
Mesečna rata sa rastom euriborom na 1,5 odsto - 109 evra
Mesečna rata sa rastom euriborom na 3 odsto - 113 evra
Naime, prvo je na prethodnom zasedanju američkog FED-a najavljeno da će kamate krenuti da rastu već na proleće 2022. godine, ubrzo je Banka Engleske povećala svoju referentnu kamatu za 0,15 odsto i najavila dalja povećanja.
ECB još uvek nije izašla sa zvaničnim novim stavom, ali je i više nego jasno da ona nikako ne može da bude imuna na ono što se dešava na finansijskom tržištu oko nje. A promena kamate vropske Centralne banke, znači i - promena u Srbiji.
Sve se, kažu stručnjaci, vrti oko Euribora - kamate za koji su vezani mnogi krediti u Srbiji i koji je pre deset i više godina ukupnu kamatu na zajmove u Srbiji dizao i do 5 procenta. U međuvremenu, Euribor je počeo značajno da pada - u minus je ušao još 2016. godine, i na tom nivou je i danas.
O njegovom uticaju možda najbolje govori sledeći primer. Eventualni skok euribora na 1,5 procenta mogao bi današnju ratu stambenog kredita od 277 evra da poveća na čak 316 evra. Kod keš kredita povećanje bi bilo manje, ali opet značajno imajući u vidu mnogo manji iznos ukupnog zajma u banci.
Stručnjaci kažu da bi ovako naglo podizanje kamata samo izazvalo negativne reakcije širom svetskog tržišta, te da će se ove kamate podizati postepeno, u početku samo četvrtinu procentnog boda, pa onda lagano na gore.
Domaći stručnjaci takođe ističu da se podizanje kamatnih stopa neće desiti naglo.
- Centralne banke, obično ne reaguju tako brzo, već čekaju nekoliko meseci kako bi donele odluku. Ja ne očekujem da će to biti nagli skok kamata, možda po 0,25 poena tj. četvrt procenta. Sve zavisi od kretanja inflacije, i da dođe do povećanja ono će biti umereno. Nagli skok kamata bi izazvalo druge reakcije. Verovatno će i ECB euribor, sa negativnih stopa, podići na nulu - objašnjava za Blic Biznis, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji, Dr. Ismail Musabegović.
Krediti inače nikad nisu bile jeftiniji. Banke ovih dana daju i po 100.000 dinara , a na njih za godinu dana vraćate ukupno 103.000 dinara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Da li se i vama dogodilo da ste jednom prilikom iskoristili ceo dozvoljeni minus, da ste tada pomislili kako ćete isti vrlo brzo da vratite, alii da se u njemu nalazite i danas posle godinu, sve ili više dana?
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je detalje sa suđenja na koje je išao po tužbi profesorke Maje Stanković sa niškog PMF-a, a zatim razotkrio i skandalozno ponašanje sudije.
Grčki premijer Kirjakos Micotakis izjavio je da je neprihvatljivo da brodovi plaćaju naknadu za prolazak kroz Ormuski moreuz kako je predložio Iran, ocenivši da bi takav potez predstavljao opasan presedan za slobodu plovidbe.
Misterija smrti studentkinje Milice Ž. na Filozofskom fakultetu, koja je poginula 26. marta ove godine kada je pala sa petog sprata te ustanove, dobija jeziv obrt.
Na današnjoj sednici Nastavno-naučnog veća Filozofskog fakulteta u Beogradu, dekan Danijel Sinani izjavio je da je upoznat sa tim da se u kolektivu fakulteta govori o njegovoj ostavci i zamerio kolegama zato što pričaju o tome iza njegovih leđa.
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov izjavila je gostujući na našoj televiziji u emisiji "Da se ne lažemo" kod Novice Popovića, da će SNS, ukoliko blokaderi nastave da se ponašaju i rade onako kako rade, imati još bolji rezultat i pravac, te da im je pobeda još slađa.
Gradonačelnik Niša i poverenik Gradskog odbora Srpske napredne stranke Niš Dragoslav Pavlović oštro je osudio novi napad iz Zagreba na predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, ovoga puta izrečen iz usta Anta Kotromanovića, bivšeg hrvatskog ministra odbrane, istog onog koji je nedavno javno izneo pretnje da „Zagreb može napasti Beograd raketama“.
Predsednik Srpske radikalne stranke profesor doktor Vojislav Šešelj gostujući u Info jutru objasnio je novi ugao gledanja na smrt studentkinje na Filozofskom fakultetu.
"Srpski dnevnik" postavlja standarde kada je reč o informativnim emisijama i ponovo je najgledaniji na svim kablovskim televizijama bez nacionalne frekvencije.
Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen rekao je danas da predstavlja ponosnu naciju koja teži održavanju globalnog poretka i poručio američkom predsedniku Donaldu Trampu da ta zemlja "nije neki komad leda".
Predsednik SAD Donald Tramp pristao je na prekid vatre sa Iranom samo da bi pregrupisao svoje snage na Bliskom istoku, tvrdi bivši američki potpukovnik Danijel Dejvis.
Tokom Specijalne vojne operacije dobijeni su dokazi da se komponente biološkog oružja proizvode u biološkim laboratorijama u Ukrajini, ovi rizici su neprihvatljivi, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije i predsednik partije "Jedinstvena Rusija" Dmitrij Medvedev.
Članstvo Ukrajine u NATO više nije predmet razmatranja, zauzvrat, zemlje Alijanse će Kijevu pružiti bezbednosne garancije, izjavio je generalni sekretar bloka Mark Rute.
Izraz "Potemkinova sela" nastao je još u 18. veku u Rusiji sve zbog Grigorija Potemkina koji je prema pričama pravio lažna sela i gradove kako bi impresionirao caricu Katarinu Veliku.
Da biste uživali u predstojećem Vaskrsu, možete uraditi jednostavan test za koji su vam potrebni samo čaša i hladna voda. On će vam pomoći da lako procenite svežinu jaja, pa čak i da približno odredite koliko su stara.
Drama trese tehnološki svet, poznati jutjuberi udarili su na Epl, optužujući ga za neovlašćeno korišćenje njihovih snimaka za razvoj veštačke inteligencije.
Učesnica rijalitija Maja Marinković tokom godina u potpunosti je promenila izgled zahvaljujući brojnim estetskim zahvatima, u koje je uložila velike sume novca.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar