BADNJAK JE DREVNI OBIČAJ SRBA, A JELKU SMO "UVEZLI" U 19. VEKU! Njegovim paljenjem pomažemo da se oporavi BOG SUNCA, a evo kakvo psoebno značenje ima PANJ TORTA!
Badnjak i okićena jelka simbol su božićnih i novogodišnjih praznika, od kojih je prvi stari običaj našeg naroda, dok su kićenje jelke Srbi “uvezli iz inostranstva” u 19. veku, a u potpunosti ga prihvatili posle Drugog svetskog rata
Ovo za Tanjug kaže direktor Etnografskog muzeja u Beogradu etnolog Tijana Čolak-Antić Popović.
Istorija božićne jelke seže sve do simbolične upotrebe zimzelenog drveća u drevnom Egiptu i Rimu, ali je kod Srba tradicija da se unosi badnjak u kuću na Badnje veče.
- Reč je o verovanju da, kada je najkraći dan u godini, treba da se zapali vatra i da ta vatra osvetljava početak Nove godine, odnosno da se njome pomaže Suncu, koje je tada najslabije - kaže Čolak-Antić Popović.
Foto: Lj.S.
Novi običaji usvajaju se, kako dodaje, nakon što je Srbija razvila kontakte sa Evropom polovinom 19. veka.
- Naši ljudi išli su na školovanje u inostranstvo. Svaka imućnija porodica slala je po jedno dete, i to ono najbistrije. Muškarci su se školovali i često se ženili, pa su strankinje dolazile u Srbiju. Devojke su išle u zavode, koji su bili internati za žensku decu. I onda su, vraćajući se u zemlju, donosili sve te novotarije, kao što je i kićenje božićne jelke - kaže Čolak-Antić Popović.
Do najintenzivnijeg prelaska na novogodišnju jelku i napuštanja tradicije badnjaka došlo je nakon Drugog svetskog rata, odnosno nakon “raskida sa religijom”.
- Jelka nije delovala kao religijsko praznovanje Božića i Nove godine, u odnosu na badnjak koji je bio pravoslavni. Uskrs, takođe, tad prestaje da se slavi, a obeležavanje početka bujanja vegetacije preuzima 1. maj. Komunizam je značio raskid sa religijom, a ti običaji su se smatrali za religiozne, za hrišćanske - podseća Čolak-Antić Popović.
Ali, kako napominje, ovi običaji su jako stari i potiču iz perioda pre primanja hrišćanstva.
- Ojačati snagu Sunca svakako nije nešto što je hrišćanski. Možemo da kažemo da je Božić rođenje Isusa Hrista, ali i rođenje malog boga, koji je iz predhrišćanskog perioda - navodi Čolak-Antić Popović.
Slična istorija, sudeći prema pisanju američkog Historija, vezuje se za jelke.
U vreme zimske kratkodnevice, kada je dan najkraći u godini, a noć najduža, mnogi drevni narodi verovali su da se bog Sunca razboleo i oslabio. Kratkodnevicu, koja na severnoj hemisferi pada 21. ili 22. decembra, slavili su, jer je to značilo da će bog Sunca konačno početi da se oporavlja. Zimzelene grane podsećale su ih na sve zelene biljke koje će ponovo izrasti kada bog Sunca ojača i vrati se leto.
Međutim, kako navodi Histori, zasluge za tradiciju kićenja jelke, kakvu danas poznajemo, pripisuju se Nemačkoj, u kojoj su pobožni hrišćani unosili ukrašeno drveće u domove u 16. veku, a ovaj običaj popularizovali su britanska kraljica Viktorija i njen suprug, princ Albert.
U Nemačkoj su pojedinci pravili božićne piramide od drveta, koje su ponekad ukrašavali zimzelenim biljkama i svećama.
Veruje se da se prvi dosetio da upaljene svećice stavi na drvo osnivač protestantske crkve i jedan od vođa reformacije Martin Luter (1483-1546).
- Hodajući jedne zimske večeri ka svojoj kući, dok je smišljao propoved, bio je zadivljen sjajem zvezda koje su svetlucale među zimzelenim biljkama. Kako bi taj prizor predstavio porodici podigao je drvo u glavnoj prostoriji i ukrasio njegove grane upaljenim svećama - navodi Histori.
Foto: Informer
Čolak-Antić Popović kaže da su svećice koje i danas stavljamo na jelku da gore 31. decembra isto kao i kada se stavi badnjak na ognjište da gori.
- Drvo treba da bude rodno i plodno tako da sjajne kugle kojima ukrašavamo jelku predstavljaju plodove, kao što se badnjak posipa žitom - navodi Čolak-Antić Popović.
Za badnjak se seče grana hrasta, koji je kod Slovena oduvek bio sveto drvo. Hrast je, napominje sagovornica Tanjuga, drvo slovenskog boga Peruna, ali i drvo Zevsa i Jupitera.
Drvo svih glavnih božanstva u mnogobožačkim religijama indoevropskih naroda uvek je hrast, navodi ona.
Običaj odlaska u šumu po badnjak nije svojstven samo našem narodu.
Foto: FOTO TANJUG/ZORAN ŽESTIĆ
Kod Francuza je, kako navodi Čolak-Antić Popović, bio običaj da deda i unuk, na Badnji dan, odu po granu nekog plodonosnog drveta (šljiva, trešnja, maslina) i unesu ga kuću.
Tamo bi ih, kako dalje objašnjava, dočekala domaćica i posula žitom kako bi naredna godina bila plodna i uspešna, a potom bi se grana stavljala na ognjište da gori.
S prelaskom spremanja hrane sa otvorenog na zatvoreno ognjište - na šporet, Francuzi su prestali da unose cepanicu u kuću, pa se polovinom 19. veka jedan francuski poslastičar dosetio da napravi kolač u obliku panja.
- Mi tu poslasticu zovemo panj-torta, a u Francuskoj se nalazi na trpezi na Badnje veče - ističe etnolog.
Taj običaj se posle preneo u Kanadu i u Veliku Britaniju.
- U više zemalja se za Badnje veče posle večere služi panj-torta. Može da bude kao rolat od čokolade, sa glazurom koja se viljuškom izbrazda tako da deluje kao da je kora drveta. Panj torta može da bude i od kesten pirea, samo je važno da ima oblik odsečene grane - isrpičala je direktorka Etnografskog muzeja.
Direktor RHMZ Jugoslav Nikolić rekao je gostujući na TV Prva da se natprosečne temperature sa stabilnim i sunčanim vremenom očekuju do srede 5. januara, ali je od 12. januara moguć i sneg
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Direktor RHMZ Jugoslav Nikolić rekao je gostujući na TV Prva da se natprosečne temperature sa stabilnim i sunčanim vremenom očekuju do srede 5. januara, ali je od 12. januara moguć i sneg
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Voditeljka Minja Miletić osvrnula se na dešavanja sa konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije i nastupe nove većine okupljene oko "Studentske liste", u ironičnom tonu komentarišući pozivanje na "plenume", blokaderske hvalospeve na račun rukovodstva parlamenta i oštre duele u skupštinskoj sali.
Šef poslaničke grupe ''Srbija pobeđuje'' Aleksandar Vučić izjavio je danas da sve više stranih medija i novinara pokazuje zainteresovanost za stanje u medijima u Srbiji i za sudbinu Informera.
Šef poslaničke grupe "Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić rekao je danas da očekuje da će u ponedeljak biti konsulatacije u Skupštini Srbije i da im Studentska lista ponudi mesta u odborima, ali da će, u zavisnosti od ponude, videti da li će učestvovati u konsultacijama.
Narodni poslanik liste "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i predsednik Srpske napredne Stranke Miloš Vučević konstatovao je da je nova revolucionarna vlast poništila demokratiju u Srbiji.
Novi sukobi i netrpeljivost potresaju Studentsku listu! Na društvenim mrežama pojavila se objava u kojoj se tvrdi da je Ilija Srđanović zabranio drugim kandidatima da otvaraju Instagram profile!
Aleksandra Štimac, predstavnica Studentske liste, otvoreno je priznala da ne poznaju sve načine funkcionisanja parlamenta, a istovremeno poručila da nisu spremni na bilo kakvu saradnju sa predstavnicima bivšeg režima.
Italijanski mediji danas izveštavaju o detaljima smrti Z. S. (72), poreklom iz Bosne i Hercegovine, koji je tragično preminuo usled trovanja ugljen-monoksidom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, efikasnim operativnim radom, uhapsili su B. M. (29) iz okoline Kruševca, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška krađa i ugrožavanje sigurnosti.
Tri saobraćajne nezgode dogodile su se u Nišu, a u njima je povređeno ukupno pet osoba, među kojima je troje dece uzrasta 15 godina. Jedna osoba zadobila je teške povrede, saopšteno je iz niške Hitne pomoći.
Kenan S., bivši blagajnik u poslovnici Bosna Bank International (BBI) u Zenici, prvostepeno je osuđen na tri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja i prisvajanja novca sa računa 11 klijenata banke.
Alternativa za Nemačku (AfD) ostvarila je veliki politički uspeh u saveznoj pokrajini Saksonija-Anhalt, gde su njena dva poslanika izabrana u četvoročlano parlamentarno telo koje nadzire rad nemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka.
Rusija i Ukrajina mogle bi da postignu novi dogovor o prekidu vatre do Božića, 25. decembra, a pregovori o tome već su u toku, izjavila je prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otvoreno je zapretio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu potpunim uništenjem Krimskog mosta, poručivši da ova strateška saobraćajnica neće opstati i da će Kijev nastaviti napade na nju.
Evropska unija prvi put je na visokom nivou otvoreno komentarisala mogućnost ujedinjenja Moldavije i Rumunije, nakon što je evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila da Kišinjev ima pravo da sam odluči o svojoj budućnosti, uključujući i način na koji će postati deo EU.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Devedesetdvogodišnja žena iz Kine postala je hit na društvenim mrežama pošto se pojavio snimak njenog neverovatnog bekstva iz staračkog doma. Ona je uspela da se popne preko metalne kapije visoke više od dva metra i pobegne iz ustanove.
Odmor iz snova na Maldivima pretvorio se u dramatičan incident koji je šokirao korisnike društvenih mreža. Trojica muškaraca fizički su se sukobila sa kineskim instruktorom ronjenja na dubini od oko 18 metara, a snimak njihovog obračuna izazvao je veliku pažnju javnosti.
Pevačica Nada Topčagić pre nekoliko godina pretrpela je veliki stres kada je tokom jednog nastupa pomislila da neko pokušava da izvrši atentat na nju, a sada je progovorila o svemu!
Dok se na estradi često govori o raskidima, prevarama i ljubavnim skandalima, postoje poznati parovi koji su uprkos brojnim izazovima uspeli da sačuvaju svoje zajednice.
Pevačica Marina Visković ponovo je privukla pažnju svojih pratilaca na Instagramu, gde je objavila snimak iz svog stana i pokazala kako uživa u opuštenim trenucima i pleše.
Starleta Tamara Đurić ponovo je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta razlog je snimak sa letovanja na kojem je pokazala svoju zanosnu figuru u veoma provokativnom izdanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.