Na osnovu podataka sa Univerziteta u Beogradu, o tome koje nauke i struke su najtražnije, možemo donekle zaključiti u kom pravcu se razvija izbor karijere u Srbiji
Naime, psihologija je bila najtraženiji studijski program, na jedno mesto je konkurisalo čak 6,34 kandidata, u proseku. O tome svedoči analiza upisa studenata u prvu godinu osnovnih akademskih i integrisanih studija, za školsku 2021/22. godinu.
Osim toga, postoji veliko interesovanje za studijski program Informacioni sistemi i tehnologije, na FON-u (Fakultet organizacionih nauka), gde je za jedno mesto apliciralo 3,89 kandidata.
Možda pomalo iznenađenje, u "moru" novih, atraktivnih zanimanja - vezanih za IT, inženjerstvo i digitalizaciju - ali stomatologija je uspela da se "probije" na 3. mesto najtraženijih struka. Prosečno, zabeležena su 3,85 prijavljena kandidata za jedno mesto na fakultetu.
Takođe, informatika je nesporno tražena, i to na Matematičkom fakultetu, a slede logopedija, medicina, arhitektura, softversko inženjerstvo (ETF), potom farmacija i IT u mašinstvu.
- Ja sam upisala psihologiju pre 15 godina, i tada je bio trend da se za jedno mesto prijavi četvoro, petoro. Odabrala sam smer klinička psihologija, koji je kliničarima vrlo zanimljiv, takođe, ljudi biraju psihologiju ako žele da se bave HR-om sutra. Ima nekoliko predmeta, pa čak i smeri, koji se tiču psihologije rada, to je mnogima danas izazovno zbog integracije u velikim kompanijama - kaže nam Jovana Milovanović, psiholog i psihoterapeut iz Beograda.
Dodaje da oni stručnjaci iz ove oblasti, koji se opredele za rad u firmama, ipak lakše nađu posao nego kliničari. "Kompanije nude dobre uslove, jer biti psiholog u domenu psihologije rada je relativno novo zanimanje. Kolege su uglavnom imale praksu u tim firmama, nakon čega bi ostale da rade, jer nisu nikoga menjale; nikoga nije bilo na tim pozicijama".
Strane kompanije, dodaje, veoma cene HR stručnjake. S druge strane, ako želite da se bavite psihoterapijom, morate da završite specijalnu edukaciju, a ova oblast je takođe sve popularnija i plaćenija.
- Znam kolege koje su napustile siguran, državni posao i posvetile se samo privatnoj praksi. U proseku, cena po seansi je od 20 do 50 evra, mada ima i onih koji naplaćuju više, ali to su već psihijatri, koji mogu da prepišu i lekove. Početnici svakako manje naplaćuju seanse, ali vrlo brzo steknu iskustvo i klijentelu - kaže Milovanović.
Ipak, dodaje da i sama edukacija za psihoterapiju košta, potrebno je uložiti vreme i novac, budući da stručnjaci to sami finansiraju. Svaka edukacija tog tipa traje u proseku pet godina i završava se privatno. Godina je, optimalno, do 1.000 evra, mada cene variraju.
To znači da, ako želite da postanete psihoterapeut, treba da izdvojite oko 5.000 evra za usavršavanje. Osim toga, dodatni seminari i edukacije takođe koštaju, tako da sve to kasnije ulazi u formiranje cene na tržištu.
Osim toga, izdvaja se i psihologija obrazovanja kao i istraživačka psihologija. Ti ljudi mogu da rade pri različitim centrima ili ministarstvima, dakle, gotovo svakoj oblasti danas - potreban je ovaj stručnjak. Stoga ne čudi i što je interesovanje za ovim poslom tako veliko.
Takođe, opšte je poznato da stomatolozi danas, u privatnoj praksi, mogu izuzetno dobro da zarade, posebno imajući u vidu domaći standard. Isto tako, IT oblast i digitalni marketing su perspektivne oblasti tražene gotovo svuda. FON na nivou Srbije i Beograda uživa posebnu reputaciju.
Ministar finansija Srbije Siniša Mali saopštio je da je počev od 1. januara ove godine povećan neoporezivi iznos zarade sa 18.300 dinara na 19.300 dinara mesečno, uz istovremeno smanjenje stope doprinosa za PIO na teret poslodavca za 0,5 odsto
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministar finansija Srbije Siniša Mali saopštio je da je počev od 1. januara ove godine povećan neoporezivi iznos zarade sa 18.300 dinara na 19.300 dinara mesečno, uz istovremeno smanjenje stope doprinosa za PIO na teret poslodavca za 0,5 odsto
Rusija bi zahvaljujući naglom rastu proizvodnje i stotinama novih nalazišta mogla da dodatno učvrsti položaj među najvećim svetskim proizvođačima zlata, a prema zvaničnim procenama Moskve ove godine bi mogla da dostigne čak 500 tona.
Blokaderi su međusobno zaratili na svim frontovima i potpuno izgubili kompas, što se danas najbolje može videti na primeru poznate glumice Bojane Maljević, koja je po napuštanju blokaderske liste postala meta najstrašnijeg linča u režiji onih u čijim je redovima do juče stajala.
Hrvatski mediji i dežurni mrzitelji Srbije na društvenim mrežama pokrenuli su nezapamćenu hajku na turistu iz Srbije koji je automobilom došao na Korčulu!
Dežurni politički lešinari i blokaderi, prešli su sve granice ljudskosti - šire bolesne izmišljotine o smrti bolesnog generala Ratka Mladića i javno slave njegovu navodnu smrt!
Nišlija Martin Ivić (36) optužen za ubistvo Darka Vacića (27) danas je pred Višim sudom priznao zločin ali je odbio da rasvetli misteriju zbog čega je sa više hitaca iz pištolja lišio života čoveka sa kojim se družio.
Pred Posebnim odeljenjem za organizovani kriminal Višeg suda u Beogradu danas je doneta i javno objavljena presuda u velikom predmetu protiv pripadnika ozloglašenog Balkanskog kartela. Optuženi Slobodan Kostovski, Nikola Stojadinović, Nebojša Subin i Bojan Kopitović oglašeni su krivim za ilegalnu trgovinu više od dve tone kokaina koji je zaplenjen 24. avgusta 2024. godine na Atlantskom okeanu.
Supruga španskog premijera Pedra Sančeza, Begonja Gomez, biće izvedena pred porotu zbog optužbi za trgovinu uticajem i proneveru, odlučio je danas sud.
Zemljotres magnitude 5,9 stepeni po Rihteru pogodio je grad Te Anau na Južnom ostrvu Novog Zelanda, zatresao zgrade i naveo vlasti da nakratko izdaju upozorenje na cunami.
Zamenik komandanta Vazduhoplovnih snaga Ukrajine Pavlo Jelizarov najavio je ostavku 16. jula, dan nakon što je predsednik Volodimir Zelenski smenio Mihaila Fedorova sa mesta ministra odbrane u okviru najnovije rekonstrukcije svoje administracije.
Odlazeći britanski premijer Kir Starmer obećao je danas 300 miliona evra pomoći za opremanje Ukrajine eskadrilom od 16 borbenih aviona Gripen švedske proizvodnje.
Američki proizvođač čipova Intel saopštio je da će uložiti pet milijardi evra u svoj centar za proizvodnju čipova u Irskoj kako bi povećao proizvodnju procesora za centre podataka i ojačao položaj u segmentu proizvodnje za druge tehnološke kompanije.
Iako rashlađen prostor pruža brzo olakšanje tokom vrelih dana, nepravilno korišćenje klima-uređaja može negativno uticati na zdravlje. Zbog toga je važno pridržavati se osnovnih pravila i koristiti ga na pravilan način.
Voditeljka Jovana Jeremić pozirala je u minijaturnom bikiniju koji je jedva obuzdao njene obline, a njeno izvajano telo momentalno je postalo glavna tema na internetu.
Porodice Ražnatović i Gudelj danas slave, a sada se na društvenim mrežama oglasio i ponosni deka, Nebojša Gudelj koji je poslao kratku ali veoma moćnu poruku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.