Prof. dr Miljko Ristić, naš čuveni kardiohirurg i savetnik direktora Instituta Dedinje, ubeđen je da će na u toku godine na univerzitetskoj klinici biti urađena transplantacija svinjskog srca pacijentu u Srbiji
Svet je bio u čudu kada su početkom ove godine prvi put u SAD genetski modifikovane svinje upotrebljene za transplantaciju srca iz životinje u čoveka. Istovremeno, naučnici u Nemačkoj počinju sa kloniranjem i uzgojem genetski modifikovanih svinja, čija će srca biti transplantirana u ljude.
Foto: Printscreen/TV happy
Prof.dr Miljko Ristić: Važna je prevencija
Prof. dr Ristić kaže za portal Informer.rs da je pre 40 godina uzeto srce majmuna i da je presađeno je bebi, ali je dete živelo jedva 24 sata. On napominje da su svinje kompatibilnije i da nauka odavno smatra da postoji realna šansa da se organi svinja mogu presađivati ljudima.
- Odavno koristimo srčane zaliske svinje koje presađuju pacijentima. Oni decenijama žive bez problema. Iskustva sa organima uzetim od svinja velika su dobit za kardiovaskularnu hirurgiju. Srčani zalisci su se pokazali kao veoma kvalitetni, jer je pacijentima život produžen, a oni nemaju problem sa odbacivanjem organa - ističe prof. dr Ristić.
Na koji način se izbegava odbacivanje srca svinje tokom transplantacije?
Profesor Ristić objašnjava da je sada praksa da se ceo organ, to jest da pacijent dobija kompletno srce, što je skopčano sa rizikom odbacivanja organa.
- Zato se primenjuju metode ubrizgavanja različitih supstanci kako bi pacijenti prihvatili presađeni organ. Vreme će pokazati koliko je madicina napredovala i da li će uspeti da spreči odbacivanje organa, odnosno da li ćemo pronaći adekvatne medikamente, koji će usporiti odbacivanje u slučaju kada je presađen svinjski organ u organizam čoveka.
Profesor Ristić kaže da će vreme pokazati da li transplantacija organa svinje može da nadomesti nedostatak donorskih ljudskih organa.
-Transplantacija srca i drugih organa, rade se već decenijama. Prva transplantacija srca urađena je pre 50-tak godina. Problem je u tome što nema dovoljno donora da bi se zadovoljile potrebe ljudi kojima je potrebna transplantacija (bubrega, srca ili pluća). U svakom slučaju, što se tiče transplantacije srca, godišnje potrebe su u svetu sada narasle na 100.000 slučajeva. Samo pet hiljada pacijenata dobije potrebni organ'. Problem je, međutim onih 55.000 kandidata koji čekaju na transplantaciju srca, a ne dočekaju donora, koji je do sada bio isključivo čovek.
Nema rizika
Rizik od infekcije kod transplantiranih organa je isti riziku kao i da se radi neka druga hirurška intervencija
Sagovornik Informera kaže da ne stoji priča kako je rizik od infekcije i odbacivanja organa i visokog krvnog pritiska velik!
- Rizik od infekcije nije visok i više je vezan za neodgovarajući rad tokom postupka transplantacije tih organa. Recimo, na ''Dedinju'' na kraju godine pokažemo koliko je bilo infekcija posle naših hirurških intervencija. To je neophodno, jer ukoliko je infekcija u porastu to je signal da nešto nije u redu u odnosu osoblja prema sterilnosti. U svakom slučaju, infekcija nije problem za transplantirane organe, već ustanove u kojoj se to radi.
Katastrofalan podatak
Za Srbiju je katastrofalan podatak da smo decenijama na drugom mestu po oboljenju od kardiovaskularnog sistema. Institut za javno zdravlje ''Batut'' za pretprošlu godinu ima podatak da svakog dana u Srbiji od srca umre 145 ljudi. Tome se mora stati na put, jer su to hronične bolesti na koje se može uticati preventivno, što je kod nas potpuno zakazalo.
Zato se zalažem da se, u prvom razredu osnovne škole, uvede jedan čas nedeljno o prevenciji kardiovaskularnih i malignih oboljenja, jer obe grupe bolesti strahovito smanjuju broj stanovnika. Na to možemo da utičemo preventivno. Tako bi se mladim generacijama ukazalo koliko je štetno pušenje, nepravilna ishrana, droga i nepravilan način života.
Profesor Ristić ističe da ne postoje kontraindikacije i da nema pacijenata kod kojih se ne može uraditi transplantacija. Prioritet se određuje po težini bolesti, pri čemu se prednost daje mlađim osobama. U svakom slučaju, broj organa koji se do sada uzimao od ljudi nije dovoljan, tako da će postupak uzimanja organa od životinja (u ovom slučaju od svinje) promeniti budućnost. Kao i mogućnost da se broj presađenih organa poveća kod svih koji su na listi čekanja. Naravno, to je malo duži put.
Moj maltezer toliko laje kada nam neko dođe u goste da više nikoga ne zovemo u kucu, priča tužno jedna naša sugrađanka. Doduše, deca na to ne haju, ali mom suprugu i meni nije prijatno. Naš ljubimac, jednostavno sve vreme skače i laje na goste. Samo na kratko se primiri ispod kreveta, ali čim neko od prisutnih ustane, on iskače iz svog skloništa i neprijateljski reži. Ne znamo šta da radimo, neutešna je ova Beograđanka.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Moj maltezer toliko laje kada nam neko dođe u goste da više nikoga ne zovemo u kucu, priča tužno jedna naša sugrađanka. Doduše, deca na to ne haju, ali mom suprugu i meni nije prijatno. Naš ljubimac, jednostavno sve vreme skače i laje na goste. Samo na kratko se primiri ispod kreveta, ali čim neko od prisutnih ustane, on iskače iz svog skloništa i neprijateljski reži. Ne znamo šta da radimo, neutešna je ova Beograđanka.
Nakon što smo najavili objavljivanje ekskluzivnog audio-snimka GOSI službe sa blokaderskog plenuma, javnost sada može u celosti da se uveri u opšti raspad, bedu, licemerje i paniku koja vlada među njima.
I nasilnik i ekstremista Miša Bačulov, poznat po uništavanju javnih zgrada u Novom Sadu nasilnih protesta, ima svog kandidata za poslanika na blokaderskoj listi.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije osuđuje incidente usmerene prema Draganu J. Vučićeviću i njegovoj porodici, kao i novinarki Nini Kuburović.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić žestoko je odgovorio na bezobzirne napade i jeftine laži tajkunske televizije N1, koja je na najprizemniji način pokušala da izmisli kako se predsednik nalazi na nekakvom "holideju" dok obilazi Srbiju i bori se za narode u svakom kutku naše zemlje.
Doc. dr Milan Lazarević, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Niš, napravio je potez koji je uzdrmao javnost, podneo je ostavku na jednu od najmoćnijih funkcija u gradu, mesto predsednika Odbora za imenovanje u Skupštini grada Niša.
Svedoci smo da je ovo još jedan primer zastrašivanja novinara. Naime, našoj koleginici Nini Kuburović isečena je guma tokom noći, što je ozbiljno moglo da ugrozi njenu bezbednost.
B.Ž. (54) iz jednog sela kod Ražnja mesec dana seksualno je uznemiravao devojčice od desetak godina da bi 7. avgusta bio uhapšen nakon što su roditelji maloletnica alarmirali policiju.
Mađarsko pravosuđe pokrenulo je novu istragu protiv plaćenog ubice Čabe Dera, i to zbog pretnji smrću koje je uputio advokatu koji ga je godinama zastupao.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ć. (57), osumnjičenom da je 6. avgusta u stanu na Novom Beogradu na svirep način lišio života svoju majku Milku Ć.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Tokom velikih letnjih vrućina danas se oslanjamo na klima-uređaje i ventilatore kako bismo se rashladili. Naše bake su, znale kako da svoje domove učine prijatnijim i svežijim i bez savremene tehnologije.
Među onima koji su prednjačili u najprljavijoj kampanji protiv muzičke zvezde Jelene Karleuše našao se i hrvatski modni kreator Juraj Zigman, kog je upravo ona svojevremeno proslavila i pogurala na veliku scenu.
Marko Janjušević Janjuš uživa na moru sa ćerkom Krunom, a tamo je doživeo neočekivani susret sa bivšom devojkom, koja ga je iznenadila svojim priznanjem.
Nakon silnih haosa koji su se izdešavali u predhodnom periodu između Asmina Durdžića i Maje Marinković, došlo je do šokantnog preokreta koji je zapalio javnost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.