Zemlje regiona i EU od Srbije traže čak 400.000 tona pšenice i 690.000 tona kukuruza, što je više od 50% naših robnih rezervi
Crna Gora traži da im odobrimo uvoz čak sedam miliona litara suncokretovog ulja, što je daleko više od njihove potrošnje
Zemlje regiona i Evropske unije od Srbije hitno traže čak 400.000 tona pšenice i 690.000 tona kukuruza, što je više od polovine naših trenutnih robnih rezervi!
Pojedine od njih ne prezaju ni od klasičnih pretnji, na šta je nedavno upozorio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. To ni ne čudi, jer zbog rata u Ukrajini već sada svaki deseti stanovnik Evrope nema dovoljno hrane, a zapadni ekonomisti upozoravaju da će u narednim mesecima najmanje 20 odsto Evropljana biti suočeno sa hroničnim nestašicama osnovnih životnih namirnica, pre svega hleba, suncokretovog ulja, mesa i mleka!!!
Ogromni pritisci
U našem okruženju, posle odluke Srbije da zabrani izvoz pšenice i kukuruza kako bi zbrinula domaće stanovništvo, krenuo je bespoštedni ekonomski rat za hranu. Severna Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, ali i najmanje dve članice EU - Italija i Rumunija, traže od Srbije hitne isporuke dodatnih količina kukuruza i pšenice kako bi imale dovoljno hrane da prehrane stanovništvo. - Da vam ne pričam kakvim se trikovima služi jedna evropska zemlja da dođe do velikih količina našeg ulja, da ne pričam o tome šta je sa brašnom i pšenicom, koliki su zahtevi. Imamo jednu veliku evropsku zemlju koja nam je pripretila ukoliko im ne damo određene količine, i to kažu otvoreno: 'Recite Vučiću, morate do večeras, i da se ne igra! ' Na to ja samo kažem: Nema problema, oni su veliki, a mi mali, sad sedam dana nemam vremena time da se bavim i onda će ta zemlja dobiti odgovor... - slikovito je objasnio Vučić koliko je dramatična situacija oko nabavke žitarica.
Foto: pexels.com
Imaćemo dovoljno žitarica i za izvoz
Poljoprivredni analitičar i član Nacionalnog tima za preporod sela Branislav Gulan kaže da Srbija ima i više nego dovoljno i pšenice i kukuruza za potrebe naših građana, a nakon setve imaćemo mnogo žita i za izvoz. - Kukuruz i pšenicu najviše izvozimo u Rumuniju i Italiju, a zatim i u Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Albaniju, Austriju, Crnu Goru i Nemačku. Kukuruz se svake godine seje na oko milion hektara. U 2020. godini rod je bio oko osam miliona tona, dok je prošle godine suša 'obrala' deo roda, pa je ubrano oko šest miliona tona. Srbiji je za unutrašnje potrebe za godinu dana potrebno blizu četiri miliona tona. Dakle, rod će biti veći od naših potreba, pa će biti dovoljno i za izvoz - kaže on i dodaje:
- Prošlogodišnji rod pšenice bio je 3,5 miliona tona. Ona je ove godine posejana na rekordnih 630.000 hektara. Primera radi, za potrebe naše zemlje dovoljan je rod sa 300.000 hektara, što je negde oko 1.550.000 tona. Dakle, sav rod sa preostale posejane polovine zemljišta bez problema moći će da se izvozi u inostranstvo, i to po rekordno visokim cenama.
Koliko su naši prvi susedi u ozbiljnom problemu, govore i podaci o zahtevima koji su u petak stigli iz Crne Gore. - Iskazane potrebe Crne Gore za pšenicom su oko 50.000 tona. Kukuruza za stanovništvo oko 3.000 tona, za stočnu hranu oko 20.000 tona, a jestivog ulja oko sedam miliona litara! Sve ove količine su nam neophodne za šest meseci. Nadamo se da će Crna Gora zvanično biti izuzeta od zabrane izvoza iz Srbije već tokom sledeće nedelje - kazao je Aleksandar Stijović, crnogorski ministar poljoprivrede, član Vlade koja je, podsetimo, osudila Srbiju za 'genocid', odbila da potpiše Temeljni ugovor sa SPC i uvek i u svakoj prilici glasala i radila protiv interesa Beograda!?!
Srbija je prethodno u okviru inicijative 'Otvoreni Balkan' donela odluku o usaglašavanju količina pšenice i kukuruza koje će biti izvezene u Albaniju i Severnu Makedoniju, a prema našim saznanjima, narednih dana ista odluka trebalo bi da se donese i za Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Italiju.
Skuplja setva
Branislav Gulan kaže i da će setva ove godine biti skuplja nego ranije. - Za ovogodišnju setvu izuzetno je skupo veštačko đubrivo, ali i gorivo. Setva kukuruza ove godine biće skuplja za 50 odsto, a suncokreta za 30 odsto. S druge strane, setvu obeležava i visoka cena žita i uljarica na domaćem i svetskom tržištu, što je podsticaj da se značajniji posao u poljoprivredi obavi bez obzira na skup repromaterijal - istakao je Gulan.
BIA proverava ugovore
Pored svega, sve se više dešavaju i zloupotrebe i falsifikovanja ugovora koji se antidatiraju tako da izgleda da su potpisani pre donošenja zabrane izvoza, pa je predsednik Vučić zatražio od premijerke Ane Brnabić, ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina i direktora BIA Bratislava Gašića da se pozabave kontrolom spornih ugovora. - Reč je o ugovorima koji su navodno potpisani pre nego što je Vlada usvojila odluke o zabrani izvoza pšenice, brašna, kukuruza i suncokretovog ulja. Falsifikovanjem isprava sada se povećavaju količine žita koje su prvobitnim ugovorima bile predviđene. MUP i BIA zajedno već rade na ovim slučajevima, istražuju, i svi koji se bave krivotvorenjem i falsifikovanjem biće pohapšeni - zapretio je Vučić.
Kako saznajemo, dosad su otkrivena tri ugovora koja su antidatirana, utvrđeno je da je naknadno povećana ugovorena količina šećera, ulja i brašna, a u tome su učestvovale naše i inostrane firme.
Pšenica
800.000 tona pšenice ima trenutno u robnim rezervama Srbije
1,5 miliona tona pšenice godišnje su potrebe Srbije
3,5 miliona tona je godišnji domaći rod pšenice KUKURUZ
1 milion tona kukuruza ima Srbija u rezervama
6,5 miliona tona je prosečan godišnji rod kukuruza
3,6 miliona tona kukuruza su godišnje potrebe za ljude i stoku JESTIVO ULJE
232.000 tona suncokretovog ulja godišnje se proizvede u Srbiji
80.000 tona su godišnje domaće potrebe
TABELA:
Najveći uvoznici srpske pšenice:
država količina
Rumunija 258.592
Italija 255.702
Bosna i Hercegovina 59.192
Makedonija 56.808
Albanija 29.051
Austrija 8.010
Crna Gora 6.513
Nemačka 961 * količine su izražene u tonama
Ukrajina možda neće proizvesti dovoljno žitarica za izvoz ako ovogodišnja setva bude poremećena zbog ruskog napada, izjavio je danas savetnik predsednika Oleh Ustenko
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina možda neće proizvesti dovoljno žitarica za izvoz ako ovogodišnja setva bude poremećena zbog ruskog napada, izjavio je danas savetnik predsednika Oleh Ustenko
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Emilija Redžepi, potpredsednica Skupštine lažne države Kosovo, iznela je očekivanja da bi nova politička garnitura u Srbiji, predvođena Studentskom listom, mogla da donese drugačiji pristup pitanju Kosova i Metohije.
Voditelji televizije Informer, Aleksandar Saša Smolović i Verica Todorović, saslušani su danas u Policijskoj stanici Voždovac u svojstvu građana, po nalogu tužilaštva, a povodom gostovanja lidera suverenista Vukše Dragovića u emisiji "Info dan" od 29. oktobra, zbog kojeg je protiv njega podneta krivična prijava.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
Kombi koji se iz smera Zagreba kretao prema Zagorju probio je rampu na naplatnoj stanici Mokrice bežeći od policije, nakon čega je zaustavljen u naselju Oroslavje a uhapšeni su svi koji su bili u vozilu.
Iran je dostigao takav nivo naučnog i tehnološkog razvoja da je atomska bomba, u poređenju sa znanjem kojim raspolaže, praktično beznačajna, izjavio je Hamed Fahrizade, sin ubijenog iranskog nuklearnog naučnika Mohsena Fahrizadea.
Francuska je još tokom leta 2026. godine tajno rasporedila pripadnike svoje regularne vojske na teritoriji Ukrajine, gde pod komandom francuskog generala obučavaju ukrajinske vojnike i održavaju zapadno naoružanje, otkriva Radio Frans enternašonal (RFI).
Sin bivšeg direktora američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Džona Brenana, Kajl Brenan (40), uhapšen je u američkoj saveznoj državi Virdžiniji pod optužbom za prenos materijala koji prikazuje seksualno zlostavljanje dece.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Ljubavna priča Katarine i pevača Darka Lazića ponovo je privukla veliku pažnju javnosti, a ovoga puta razlog je emotivna objava koju je Darko podelio sa svojim pratiocima na Instagramu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.