Zemlje regiona i EU od Srbije traže čak 400.000 tona pšenice i 690.000 tona kukuruza, što je više od 50% naših robnih rezervi
Crna Gora traži da im odobrimo uvoz čak sedam miliona litara suncokretovog ulja, što je daleko više od njihove potrošnje
Zemlje regiona i Evropske unije od Srbije hitno traže čak 400.000 tona pšenice i 690.000 tona kukuruza, što je više od polovine naših trenutnih robnih rezervi!
Pojedine od njih ne prezaju ni od klasičnih pretnji, na šta je nedavno upozorio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. To ni ne čudi, jer zbog rata u Ukrajini već sada svaki deseti stanovnik Evrope nema dovoljno hrane, a zapadni ekonomisti upozoravaju da će u narednim mesecima najmanje 20 odsto Evropljana biti suočeno sa hroničnim nestašicama osnovnih životnih namirnica, pre svega hleba, suncokretovog ulja, mesa i mleka!!!
Ogromni pritisci
U našem okruženju, posle odluke Srbije da zabrani izvoz pšenice i kukuruza kako bi zbrinula domaće stanovništvo, krenuo je bespoštedni ekonomski rat za hranu. Severna Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, ali i najmanje dve članice EU - Italija i Rumunija, traže od Srbije hitne isporuke dodatnih količina kukuruza i pšenice kako bi imale dovoljno hrane da prehrane stanovništvo. - Da vam ne pričam kakvim se trikovima služi jedna evropska zemlja da dođe do velikih količina našeg ulja, da ne pričam o tome šta je sa brašnom i pšenicom, koliki su zahtevi. Imamo jednu veliku evropsku zemlju koja nam je pripretila ukoliko im ne damo određene količine, i to kažu otvoreno: 'Recite Vučiću, morate do večeras, i da se ne igra! ' Na to ja samo kažem: Nema problema, oni su veliki, a mi mali, sad sedam dana nemam vremena time da se bavim i onda će ta zemlja dobiti odgovor... - slikovito je objasnio Vučić koliko je dramatična situacija oko nabavke žitarica.
Foto: pexels.com
Imaćemo dovoljno žitarica i za izvoz
Poljoprivredni analitičar i član Nacionalnog tima za preporod sela Branislav Gulan kaže da Srbija ima i više nego dovoljno i pšenice i kukuruza za potrebe naših građana, a nakon setve imaćemo mnogo žita i za izvoz. - Kukuruz i pšenicu najviše izvozimo u Rumuniju i Italiju, a zatim i u Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Albaniju, Austriju, Crnu Goru i Nemačku. Kukuruz se svake godine seje na oko milion hektara. U 2020. godini rod je bio oko osam miliona tona, dok je prošle godine suša 'obrala' deo roda, pa je ubrano oko šest miliona tona. Srbiji je za unutrašnje potrebe za godinu dana potrebno blizu četiri miliona tona. Dakle, rod će biti veći od naših potreba, pa će biti dovoljno i za izvoz - kaže on i dodaje:
- Prošlogodišnji rod pšenice bio je 3,5 miliona tona. Ona je ove godine posejana na rekordnih 630.000 hektara. Primera radi, za potrebe naše zemlje dovoljan je rod sa 300.000 hektara, što je negde oko 1.550.000 tona. Dakle, sav rod sa preostale posejane polovine zemljišta bez problema moći će da se izvozi u inostranstvo, i to po rekordno visokim cenama.
Koliko su naši prvi susedi u ozbiljnom problemu, govore i podaci o zahtevima koji su u petak stigli iz Crne Gore. - Iskazane potrebe Crne Gore za pšenicom su oko 50.000 tona. Kukuruza za stanovništvo oko 3.000 tona, za stočnu hranu oko 20.000 tona, a jestivog ulja oko sedam miliona litara! Sve ove količine su nam neophodne za šest meseci. Nadamo se da će Crna Gora zvanično biti izuzeta od zabrane izvoza iz Srbije već tokom sledeće nedelje - kazao je Aleksandar Stijović, crnogorski ministar poljoprivrede, član Vlade koja je, podsetimo, osudila Srbiju za 'genocid', odbila da potpiše Temeljni ugovor sa SPC i uvek i u svakoj prilici glasala i radila protiv interesa Beograda!?!
Srbija je prethodno u okviru inicijative 'Otvoreni Balkan' donela odluku o usaglašavanju količina pšenice i kukuruza koje će biti izvezene u Albaniju i Severnu Makedoniju, a prema našim saznanjima, narednih dana ista odluka trebalo bi da se donese i za Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Italiju.
Skuplja setva
Branislav Gulan kaže i da će setva ove godine biti skuplja nego ranije. - Za ovogodišnju setvu izuzetno je skupo veštačko đubrivo, ali i gorivo. Setva kukuruza ove godine biće skuplja za 50 odsto, a suncokreta za 30 odsto. S druge strane, setvu obeležava i visoka cena žita i uljarica na domaćem i svetskom tržištu, što je podsticaj da se značajniji posao u poljoprivredi obavi bez obzira na skup repromaterijal - istakao je Gulan.
BIA proverava ugovore
Pored svega, sve se više dešavaju i zloupotrebe i falsifikovanja ugovora koji se antidatiraju tako da izgleda da su potpisani pre donošenja zabrane izvoza, pa je predsednik Vučić zatražio od premijerke Ane Brnabić, ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina i direktora BIA Bratislava Gašića da se pozabave kontrolom spornih ugovora. - Reč je o ugovorima koji su navodno potpisani pre nego što je Vlada usvojila odluke o zabrani izvoza pšenice, brašna, kukuruza i suncokretovog ulja. Falsifikovanjem isprava sada se povećavaju količine žita koje su prvobitnim ugovorima bile predviđene. MUP i BIA zajedno već rade na ovim slučajevima, istražuju, i svi koji se bave krivotvorenjem i falsifikovanjem biće pohapšeni - zapretio je Vučić.
Kako saznajemo, dosad su otkrivena tri ugovora koja su antidatirana, utvrđeno je da je naknadno povećana ugovorena količina šećera, ulja i brašna, a u tome su učestvovale naše i inostrane firme.
Pšenica
800.000 tona pšenice ima trenutno u robnim rezervama Srbije
1,5 miliona tona pšenice godišnje su potrebe Srbije
3,5 miliona tona je godišnji domaći rod pšenice KUKURUZ
1 milion tona kukuruza ima Srbija u rezervama
6,5 miliona tona je prosečan godišnji rod kukuruza
3,6 miliona tona kukuruza su godišnje potrebe za ljude i stoku JESTIVO ULJE
232.000 tona suncokretovog ulja godišnje se proizvede u Srbiji
80.000 tona su godišnje domaće potrebe
TABELA:
Najveći uvoznici srpske pšenice:
država količina
Rumunija 258.592
Italija 255.702
Bosna i Hercegovina 59.192
Makedonija 56.808
Albanija 29.051
Austrija 8.010
Crna Gora 6.513
Nemačka 961 * količine su izražene u tonama
Ukrajina možda neće proizvesti dovoljno žitarica za izvoz ako ovogodišnja setva bude poremećena zbog ruskog napada, izjavio je danas savetnik predsednika Oleh Ustenko
Ukrajina možda neće proizvesti dovoljno žitarica za izvoz ako ovogodišnja setva bude poremećena zbog ruskog napada, izjavio je danas savetnik predsednika Oleh Ustenko
Gvozden Nikolić predsdsednik Udruženja medija i medijskih radnika najoštrije je osudio brutalni napad na Informer TV, kao i na pokušaj rušenja Pink TV.
Član Predsedništva SNS Vladimir Đukanović poručio je da je cilj kreatora obojene revolucije nije formiranje vlasti, već stvaranje bezvlašća i anarhije u Srbiji, gde bi lokalni zborovi preuzimali vlast
Asocijacija novinara Srbije najoštrije osuđuje nasilni upad u prostorije televizije Informer, prekid programa, zastrašivanje novinara i zaposlenih, kao i napade na zgradu televizije Pink.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prava filmska potera odigrala se sinoć na magistralnom putu kroz Prijepolje, kada su pripadnici policije, nakon potere, uhapsili dvojicu muškaraca iz Beograda. Prema nezvaničnim saznanjima tokom bekstva iz vozila oni su odbacili kesu sa materijom za koju se sumnja da je kokain.
Napad na trojicu zatvorskih službenika tokom nedavne sahrane u Novom Pazaru ponovo je skrenuo pažnju na nasilje koje je u pojedinim slučajevima obeležilo poslednje ispraćaje, parastose i zadušnice u Srbiji i regionu. Slični incidenti beleženi su i ranijih godina, a neki od njih završili su se i tragično.
U Zaječaru je sinoć došlo do saobraćajne nezgode kada je voz na pruzi Zaječar - Niš udario u automobil. Srećom, nema nastradalih, ali je jedna devojka teže povređena.
Demokratski kongresmeni upozoravaju da bi kompanije koje učestvuju u uvozu ruskog dizela mogle da se suoče sa krivičnom i građanskom odgovornošću, uprkos dozvoli američkog Ministarstva finansija koja omogućava određene transakcije.
Izmenom zakona Finska je odobrila tranzit nuklearnog oružja, pa bi u vanrednim situacijama NATO avioni s takvim naoružanjem mogli sletati na finske aerodrome.
Violinista Stefan Milenković održao je sinoć koncert sa Niškim simfonijskim orkestrom u Kolarčevoj zadužbini, u okviru programa 58. Beogradskih muzičkih svečanosti (BEMUS).
Til Lindeman, frontmen nemačkog benda Ramštajn (Rammstein), nastupiće 19. novembra 2027. godine u Beogradskoj areni, u okviru velike svetske solo turneje koja će obuhvatiti više od 50 koncerata širom sveta.
Gita Lindeman, novinarka i dugogodišnja urednica kulturne redakcije javnog servisa NDR u pokrajini Meklenburg-Prednja Pomeranija, preminula je u 87. godini.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Mimoza salata nezaobilazan je deo mnogih slavskih i prazničnih trpeza. Spoj kuvanog povrća, šunke, jaja, kačkavalja i kremastog preliva čini je ukusnim predjelom kojem je teško odoleti.
Princeza od Velsa Kejt Midlton je 2024. godine dve nedelje provela u bolnici, a onda je usledilo saopštenje koje je zabrinulo svet. Mesecima se nije znalo šta se dešava, a onda je nakon detaljne analize saznala da ima kancer.
Bubuljice koje se uporno vraćaju na čelo, nos, obraze ili bradu nisu uvek posledica iste stvari. Na njih mogu da utiču hormoni, kozmetika, pojačano lučenje masnoće, ali i svakodnevne navike kojih često nismo ni svesni.
Finansijska afera u Turskoj dobila je novi obrt nakon što su, pored poternica i zaplene imovine supruge i tasta Mustafe Sandala, nadležni organi u okviru istrage malverzacija sa fondovima zaplenili i tri miliona dolara sa računa njene majke.
RTS priprema dokumentarni serijal o Marini Tucaković, a poziv da učestvuje i govori o njihovoj saradnji prihvatila je Jelena Karleuša, što označava i pomirenje pevačice sa Javnim servisom.
Komentari