7.maja i u Srbiji će se obeležiti Internacionalni dan smanjenja štetnosti. Ovaj koncept se odnosi na usvajanje zdravih stilova života
Rizik od hroničnih-nezaraznih bolesti može da se smanji ''hvatanjem u koštac'' sa štetnim navikama, odnosno usvajanjem zdravih životnih stilova (od borbe protiv duvanskog dima do povećanja fizičke aktivnosti, uz smanjenje sedećeg načina života) i raznih navika vezane za ishranu.
-Samo na genetiku (ne može) ili vrlo malo može da se utiče - kaže za portal Informer.rs Igor Pantić,vanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu, specijalista psihijatrije i pridruženi profesor na Univerzitetu u Haiti u Izraelu.
Foto: privatna arhiva
Prof.dr Pantić: Štetne navike treba zameniti zdravim
Alternativne metode
Koncept smanjenja štetnosti je nedovoljno poznat u široj javnosti, ali se dosta široko primenjuje.
-U okviru tog koncepta se prihvata da je šteta naneta, kao i da ne može preko noći da se ukloni uzrok štete, ali pokušamo da primenimo alternativne metode da kako bi se šteta redukovala. Koncept može da se primeni najviše u psihijatriji kod bolesti zavisnosti (narkomanije gde se vrši edukacija intravenskih narkomana, odnosno određene intervencije u cilju smanjenja krvno-prenosivih krvnih bolesti -virusa)- objašnjava prof.dr Pantić.
Inače, poslednjih godina postoji inicijativa da se ovaj koncept primeni i u oblasti pušenja duvana gde se pokušava da se stvore određeni inovativni proizvodi, koji smanjuju otpuštanje duvanskog dima kroz smanjenje sagorevanje duvana. Takođe, postoje pokušaji da se koncept primeni i u drugim oblastima, na primer stvaranjem prehrambenih proizvoda koji imaju manji procenat šećera ili masti, odnosno njihovom zamenom manje štetnim proizvodima sa manjim procentom štetnih materija.
E, sad mnogi će reći da je lako pričati o promeni štetnih navika. Ali, kako neko može da sebi uskrati, recimo šećer?
-Promeniti štetnu naviku je veoma teško, jer je to kompleksna pojava. U principu kod navike postoji obrazac ponašanja koji je adiktivan (zavistan) i predstavlja samo jednu stranu problema. Postoje i druge dimenzije, recimo specifičan emocionalan odnos prema navici. Na primer, ako smo imali roditelje koji su imali istu štetnu naviku, koju smo asocirali sa pozitivnom emocijom, jer smo voleli roditelje - objašnjava prof.dr Pantić.
Prema njegovim rečima, odvikavanje od štetnih navika zavisi od prirode navike. Neke navike su benigne, na primer gledanje televizije u određeno vreme ili provođenje malo više vremena ispred ekrana nego što smo planirali. Ponekad takva navika može realtivno brzo da se izmeni.
-Ali, neke navike su mnogo više ustaljene i mnogo su više deo našeg svakodnevnog ponašanja. Takođe, zavisi i od toga koliko dugo smo usvajali takvu naviku, opdnosno da li smo je usvojili pre mesec dana pa sada pokušavamo da je izmenimo ili smo je usvojili kao dete i tada je mnogo teže da se izmeni - naglašava prof.dr Pantić.
Navika znači sigurnost
Činjenica je da naš mozak voli kada je nešto izvesno, jer se tako smanjuje naša nelagoda, odnosno anksioznost. Sve što se dešava iznenada i nenajavljeno, čak i ukoliko je pozitivno može kod nas ponekad izazvati stepen anksioznosti. Navika je obrazac ponašanja koji se ponavlja, a kada se ponavlja to je očekivano i unosi dozu izvesnosti u naš život. To je dimenzija problema, ta repetitivnost i sigurnost koju jedna navika može u nekim okolnostima da uliva u nas. Problem navike je multidimenzionalan i kompleksan i zato je veoma teško rešiti ga. Generalno, zavisnost koja se razlikuje od navike - jeste u tome što postoji gubitak kontrole. Bolesti zavisnosti su teške za lečenje, tako da mnogi psihijatri ponekad više vole da leče depresiju i anksiozne ili neke druge poremećaje, nego bolesti zavisnosti, kaže prof.dr Pantić.
Princip ''nulte tolerancije''
Ponekad je, kako kaže prof.dr Pantić dovoljno primeniti neki alternativniji, fleksibilniji i tolerantniji pristup gde ćemo usvojiti neki manje štetan oblik ponašanja, koji će biti tranzicija prema potpunom usvajanju zdravog životnog stila.
-Ukoliko primenimo princip ''nulte tolerancije'' u odnosu sa pacijentom gde je lekar kategoričan i rigidan, postoji određeni rizik da će pacijent reći ''Nećeš ti da mi govoriš kako ću da organizujem svoj život, nego ću raditi kako hoću''. Takav pristup treba oprezno primenjivati. Ponekad je ipak neophodno da lekar zauzme čvrt stav i da insistira da se radikalno promeni ponašanje kako bi se pomoglo pacijentu na osnovu naučnih dokaza- objašnjava za portal Informer.rs prof.dr Pantić.
Naravno, ukoliko je neko odavno usvojio taj obrazac ponašanja biće potrebno dosta vremena da se promeni štetna navika.
-Lekari treba da insitiraju da pacijent u potpunosti prestane da puši. Često se dešava da dugogodišnji pušač neće da ostavi pušenje. Tada je potrebno, u skladu sa medicinskim dokazima, da se razmotre eventualni pristupi za smanjenje štete. Treba videti da li se i u kojoj meri ta šteta može smanjiti - ukazuje naš sagovornik.
Ulaganje u zdravlje
U cilju očuvanja zdravlja potrebno je da čovek ima dovoljno fizičke aktivnosti, ne treba da puši, niti da koristi alkohol, kao što ne treba da sedi u mestu deset sati gledajući u ekran. Savetuje se raznovrsna ishrana bogata voćem i povrćem, uz smanjenje količine šećera i zasićenih masti. Takođe, kvalitetan san odgovarajućeg trajanja je veoma važan za mentalno zdravlje. Ukoliko se prate te smernice može se smanjiti ne samo rizik od hroničnih nezaraznih bolesti, nego i odmnogih mentalnih poremećaja.U zdravlje se mora ulagati. Koliko uložimo u zdravlje, toliko nam se na kraju i vrati, kaže prof.dr Pantić.
Foto: Pixabay
Dugotrajno sedenje ispred malih ekrana stvara nesanicu
Izazov za psihijatre
Štetne navike mogu da imaju različite psihološke posledice.
-U psihijatriji se u zavisnosti od navike sučavamo sa različitim afektivnim i anksiozniom poremećajima i nesanicom. Imamo dosta pacijenata koji mnogo vremena provode ispred svojih ekrana (smart telefona, TV i kompjutera) i to se pretvori u zavisnost iako nije u klasifikacijama bolesti. Ali, često se dešava da je posledica takve veoma štetne navike recimo nesanica, a ponekad i depresija ili neki anksiozni poremećaj - upozorava profdr Pantić za portal Informer.rs
On dodaje da je psihijatar često pred dilemom kada dobije takvog pacijenta, koji ima i neki štetni obrazac ponašanja i neku psihičku manifestaciju, odnosno mentalni poremećaj. Jer, tada treba utvrditi šta je starije ''kokoška ili jaje''. Drugim rečima, da li je pacijent prvo bio depresivan ili je imao anksiozni poremećaj posle čega je usvojio štetnu naviku, koja je zapravo posledica ili je bilo obrnuto obrnuto.
-To je veliki o izazov za psihijatra - veli prof.dr Pantić.
Na naše pitanje o psihičkom zdravlju nacije, sagovornik portala Informer.rs odgovara:
-Korona je ostavila značajne posledice po mentalno zdravlje svih nacija. Prema mnogim naučnicima i psihijatrima beleži se porast u incidenciji anksioznih poremećaj i depresije u pojedinim populacionim grupama. Najočigledniji primer su zdravstveni radnici, koji su puno radili prekovremeno i imali puno teških pacijenata zbog čega su bili izloženi mentalnom (di)stresu.
Što se tiče posledica po mentalno zdravlje nacije, to će se tek ispitati.
-Potrebno je više godina da se vidi da li će u budućnosti biti povećana učestalost poremećaja poput afektivnih poremećaja, odnosno depresije i anksioznih poremećaja- zaključuje prof.dr Pantić za portal Informer.rs
Jedna Beograđanka kupila je aparat za masažu koji je platila 1.600 evra, ali on ne radi. Reklamacije, a ni prodavca, međutim, nema jer ga je kupila preko interneta
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jedna Beograđanka kupila je aparat za masažu koji je platila 1.600 evra, ali on ne radi. Reklamacije, a ni prodavca, međutim, nema jer ga je kupila preko interneta
V.d. glavnog urednika RTS-a Borivoje Uskoković, gostujući na režimskoj televiziji, uhvaćen je u laži – ali su ga sopstvene reči i snimci od pre samo nekoliko dana raskrinkali!
U Skupštini Srbije za sutra je zakazana konstitutivna sednica novog saziva parlamenta, na kojoj treba da se potvrde mandati poslanika i izabere novo skupštinsko rukovodstvo.
Ideolog blokadera Dušan Janjić govoreći o odnosima sa Srbima na Kosovu i Metohiji, pomenuo je šokantnu rečenicu "ako ne radi, uzmi pajser", dok je buduće uređenje Srbije opisao kroz ulogu "nadzornika"!
Predstavnici "Studentske liste", ako je suditi prema najavama ljudi koji ih zdušno podržavaju i predstavljaju se kao neko ko ima uticaj na njih, ostaviće Srbe na Kosovu i Metohiji bez dinara iz državnog budžeta!
Gostujući u emisiji "Utisak nedelje" kod Olje Bećković na televiziji N1, dekan Fakulteta dramskih umetnonosti (FDU) i jedan od ideologa "Studentske liste", Miloš Pavlović, pokazao je kako izgleda gramatičko neznanje koje "vlada" u redovima ove političke opcije.
Sve glasnije se u domaćoj javnosti postavlja pitanje kako će "Studentska lista" opravdati odluku da za novog premijera Srbije predloži tajkuna Branka Milutinovića, suosnivača kompanije "Nordeus", i to samo zato što ih je finansijski podržao.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Opštinsko državno tužilaštvo u Rijeci podiglo je optužnicu protiv pomorca (62) kojeg tereti da je skoro tri i po godine psihički i fizički zlostavljao suprugu i pretio joj ubistvom.
Estonija se priprema za mogućnost ruske invazije i potpune okupacije svoje teritorije, zbog čega razvija poseban sistem koji bi omogućio da državne službe nastave da funkcionišu iz inostranstva, čak i ako neprijateljske snage zauzmu zemlju i unište njenu digitalnu infrastrukturu.
Više od mesec dana nakon što su američki predsednik Donald Tramp i ruski lider Vladimir Putin postigli dogovor o isporuci ruskog dizela Sjedinjenim Američkim Državama, nijedan tanker nije uspeo da iskrca gorivo u američkim lukama.
Dva ozbiljna incidenta, dva kontinenta i svega nekoliko sati razmaka. Dok su Sjedinjene Američke Države 13. novembra bile suočene sa gotovo potpunom obustavom poletanja civilnih aviona, u američkoj vojnoj bazi Lejkenhit u Velikoj Britaniji oglasile su se sirene zbog sumnjivih dronova.
Jemenske snage koje podržava Saudijska Arabija povukle su se sa strateških položaja kod moreuza Bab el Mandeb, čime su Huti, saveznici Irana, preuzeli kontrolu nad ključnim delovima obale na jednom od najvažnijih svetskih pomorskih pravaca.
Glumica Glen Klouz, reditelj Ridli Skot i legendarni animator Flojd Norman dobitnici su počasnih Oskara, koji su im uručeni na 17. ceremoniji dodele nagrada Governors Awards u Los Anđelesu.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Pevačici Aleksandri Prijović i njenom suprugu Filipu Živojinoviću na Bežanijskoj kosi nepoznata osoba zapalila je džip ispred kuće, a pre dve nedelje isto je doživeo i pevač Uroš Živković.
Kuću pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića nakon paljenja automobila obezbedili su pripadnici policije, a nakon burne noći od pevačice i Filipa nema ni traga.
Pevačica Aleksandra Prijović i njen supurg Filip Živojinović su nakon paljenja automobila uznemireno izašli na ulicu jer su morali da obave razgovor sa policijskim službenicima.
Automobil pevačice Aleksandre Prijović i njenog supruga Filipa Živojinovića, koji je tokom noći zapaljen ispred njihovog porodičnog doma na Bežanijskoj kosi u Beogradu, jedan je od skupljih terenaca na tržištu.
Malo ko zna da je Dragana Mirković još devedesetih godina pomerala granice domaće muzičke scene i ulagala ogromne svote novca u svoje projekte, a jedan od najboljih primera za to je spot za pesmu "Za mene si ti", koji je koštao čak 90.000 tadašnjih nemačkih maraka.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.