• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: zdravasrbija.com

12.06.2022

07:00

Znate li šta su SOBRAŠICE?

Vikipedija

Vesti

Znate li šta su SOBRAŠICE?

Naziv im potiče od slovenske reči sobranje, što znači sakupljanje, zborovanje. U nekim krajevima Srbije zvali su ih i sovrašice, sofre, šatre

Poseban tip malih drvenih kućica, sobrašice, predstavljaju lep primer narodnog graditeljstva u Srbiji. Obično su podizane u portama crkvi i manastira. One su služile za obedovanje, okupljanje srodnika i njihovih prijatelja, prilikom crkvenih praznika. 

Sobrašice su mogle biti jednodelne ili višedelne, spojene pod zajedničkim krovom. Građene su od tesanih greda, koje su postavljene na veće kamenove na uglovima i spojevima. Zid od brvana izgrađen je do pola, što je sobrašicama davalo prozračni izgled. U sredini svake sobrašice nalazio se sto sa klupama za sedenje okolo. 

Foto: spomenicikulture.rs

Svod sobrašica

Na sobrašice danas možete naići u pojedinim selima zapadne Srbije - pored Užica, Valjeva i Kragujevca. U Brankovini pored Valjeva u porti crkve Svetih arhađela Mihaila i Gavrila, čiji ktitor je bio prota Mateja Nenadović, sačuvano je nekoliko ovih neobičnih građevina.

Foto: spomenicikulture.rs

Sobrašice su služile za obedovanje

Sobrašice u Brankovini, stare više od sto godina, pripadale su bogatim porodicama iz valjevskog kraja, koje su za velike verske praznike  posle posete crkvi, odmarale i obedovale u takvim zatvorenim ili poluzatvorenim kućicama od drveta. Tu su se primali gosti, prijatelji, rodbina, koji su dolazili iz susednih sela i koji nisu imali svoje sobrašice.Na stolu su se uvek nalazila različita jela i pića kako bi  gosti mogli da se okrepe.

Foto: spomenicikulture.rs

Sobrašica

Siromašniji meštani, koji su učestvovali u liturgiji, takođe su imali svoje mesto za odmor u dvorištu crkve. Njima su bili namenjeni stolovi sa klupama, dok su oni najsiromašniji sedeli na travi pod drvećem.


Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Exatlon

Hronika

Pred smrt ispričao prijatelju, koji je poslao anonimno pismo! Forenzičar otkrio šok informacije o slučaju nestale Marije
Hronika

Pred smrt ispričao prijatelju, koji je poslao anonimno pismo! Forenzičar otkrio šok informacije o slučaju nestale Marije

Jedan čovek ispričao je ono što zna pred svoju smrt, njegov prijatelj uradio je isto, a onda je treća osoba odlučila da progovori. Tako je, posle skoro šest godina, otkrivena sudbina Marije Kepić iz Aranđelovca, koja je nestala u oktobru 2020. godine. Njene kosti pronađene su kod pećine Risovača, a policija sada pokušava da pronađe još jednu kariku u jezivom lancu ćutanja.

07.10.2026

19:43

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Turski film u trci za Oskara pred beogradskom publikom
Kultura

Turski film u trci za Oskara pred beogradskom publikom

Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.

06.10.2026

18:15

Magazin

Džet set