Pokušaj ubistva, nanošenje teških telesnih povreda, marihuana, iznude... Sve više maloletnika u Srbiji počini bar jedno krivično delo, a prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prošle godine je protiv maloletnika podneto 2.513 krivičnih prijava. Psiholog Kristina Ilić i sociolog prof. dr Dragan Koković govore za Informer.rs zbog čega se sve više mladih okreće kriminalu
Početkom juna policija u Novom Sadu uhapsila je maloletnika (17) zbog pokušaja ubistva. Nekoliko dana kasnije, u Nišu je priveden mladić (16), osumnjičen da je s leđa prišao jednom muškarcu (54), oborio ga na zemlju, šutirao i pokušao da mu otme torbicu. Pre nedelju dana u Beogradu je uhapšen maloletnik (17), koji je, kako se sumnja, u Ulici Nikodima Milaša, u trenutku kad je ugledao policajce, bacio 20 kesica, u kojima je, pretpostavlja se, bila marihuana, a zatim nožem naneo lake telesne povrede pripadniku MUP.
Sagovornici Informera, psiholog Kristina Ilić i sociolog Dragan Koković složni su da veliku ulogu u odrastanju i formiranju života kod mladih ima sredina u kojoj odrastaju, ali i porodica.
- Odrastanje igra veliku ulogu. Način odvođenja roditelja - autoriteta prema detetu. Ako dete odrasta u porodici gde je agresija bila vodeća, neizbežno je da ce dete razviti takav obrazac ponašanja kao normalan - kaže za naš portal psiholog Kristina Ilić.
Foto: Facebook
Sve više mladih počini neko krivično delo
Pisholog ističe da posredno na pojavu maloletne delikvencije može da utiče i niža inteligencija.
- Niža inteligencija moze da utiče posredno na pojavu maloletnicke delikvencije, jer se ove osobe teže prilagođavaju, teže uče i pre napuštaju školu, slabije uspevaju u poslu. S druge strane deca sa smanjenom inteligencijom su manje kriticna, tako da lako padaju pod uticaj drugih. Inteligencija nija presudna - kaže naša sagovornica.
Uticaj okoline kao okidač
Još jedan od faktora, koji mlade osobe može da odvede na pogrešnu stranu je i uticaj okoline.
- Maloletni delikventi kao emocionalno nezrele osobe koje odlikuje nemogućnost kontrole emocija u odnosu na socijalne zahteve. Oni bi hteli da odma ostvare ono što žele. Tu dovodimo u pitanje i uticaj okoline. Dodvoravanje ili prikupljanje više prijatelja. Ili udruživanje ili identifikacija sa devijantnim grupama tražeći sebi slične sa istim psihičkim i društvenim problemima, a kao cilj njihovo druženje postaje obeleženo nasiljem - ritual grupe. Mladi neprestano žele da ih okruženje tretira kao odrasle, da budu zapaženi - kaže psiholog Ilić.
Foto: Privatna arhiva
Kristina Ilić, psiholog
Najbolji način da se pomogne tim osobama je da se prepoznaju faktori koji mogu da uslove delikvenciju.
- Uz pomoć stručnjaka sa iskustvom moze se sprečiti razvoj dalje pojave i omogućiti osobi i njenom okruženju da ne ispolji neprihvatljivo društveno ponašanje. Ključ je u u prepoznavanju faktora koji mogu da uslove delikvenciju - kaže naša sagovornica i zaključuje:
- Moramo sprečiti neželjeni razvoj u ponašanju svakog deteta. Rana detekciju i prevencija. Opšta prevencija se primenjuje kao uticaj na mlade da be čine krivična dela, a postiže se izazivanjem straha od kazne predviđene zakonom.
Specifična podkultura
Sociolog Dragan Koković ističe za Informer.rs da je maloletnička delikvencija specifična podkultura, kao i da bitnu ulogu u odrastanju deteta ima porodica.
- Maloletnička delikvencija je specifična podkultura. Porodično okrilje igra bitnu ulogu u "plasiranju" deteta, ali pravi referentni okvir postaje grupa kojoj se pripada. Ona ima poseban sistem vrednosti, najčešće nasilnici i specifične obrasce ponašanja - kaže sociolog Koković.
Foto: Printscreen/Youtube
Sociolog prof. dr Dragan Koković
Prema rečima našeg sagovornika popravni domovi jesu jedno do rešenja, ali i to postoje problemi.
- Prevenitivno delovanje je najbolje, mada "specijalno vaspitanje" ima značajnu ulogu. Ipak, veliki je broj povratnika u kazneno popravne domove. Teorija imitacije i socijalnog učenja igra važnu ulogu u prihvatanju delikventnih obrazaca ponašanja - kaže Koković i zaključuje:
- Potrebno je afirmisati mnoge agense socijalizacije, porodica, škola, medij, sportski kolektiv itd.
Maloletnici počinili i tri ubistva
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku prošle godine je protiv maloletnika podneto 2.513 krivičnih prijava. Nakon njihovih provera, podignuto je 1.749 optužnica, a 1.383 osobe mlađe od 18 godina na kraju su i osuđene.
Zbog krivičnih dela protiv života i tela, prijavljeni su 349 puta, a najviše, čak 260 puta, u pitanju je bilo nanošenje lakih povreda. Maloletnici su prošle godine počinili i tri ubistva. Protiv njih je podneto i 55 krivičnih prijava zbog nanošenja teških telesnih povreda.
Maloletnici su najviše, čak polovinu krivičnih dela za koje su prijavljeni, počinili protiv imovine - 1.263. To znači da su najviše krali, pljačkali, uništavali imovinu, uzimali tuđa kola i varali ljude. Za krađe su dobili 418 prijava, za oštećenje i uništenje tuđih stvari 203, a za prevare i sitne krađe 71. Tuđe vozilo su ukrali i bili uhvaćeni 76 puta.
Javni red i mir prošle godine narušavali su 264 puta. Reč je mahom o nasilničkom ponašanju - 245 puta, dok su 12 puta nosili oružje.
Foto: Pixabay
Maloletnici počinili i ti ubistva prošle godine
U krivičnom delu protiv zdravlja ljudi uhvaćeno je 182 mlađih od 18 godina, i to pre svega zbog narkotika. Protiv čak 151 podneta je krivična zbog držanja opojnih droga, a protiv 28 zbog prodaje.
Interesantan podatak je da je protiv 98 maloletnika podneta prijava za nasilje u porodici. Njih 36 počinilo je dela protiv polne slobode, poput silovanja, nedozvoljenih polnih radnji, polnog uznemiravanja, obljube.
S obzirom na broj počinjenih krivičnih dela najviše ih je i sankcionisano zbog krađa i uništavanja imovine - 635. Zbog narkotika sankcije su izrečene za njih 229, a zbog nanošenja povreda kažnjeno je 181. Zbog oružja i nasilničkog ponašanja sankcionisano je 133. U zatvoru ih je završilo troje, jedno zbog ubistva, jedno zbog teške krađe i jedno zbog razbojništva, a izrečena im je kazna od šest meseci do dve godine zatvora. Za 1.380 njih izrečene su vaspitne mere, najviše pojačanog nadzora, a onda upozorenja i usmeravanja. Za 94 izrečene su zavodske mere - odlazak u popravni dom.
Čak 204 maloletnika su već ranije bila osuđivana, što znači da su se vratili kriminalnim radnjama i ponašanju.
Ženskih prestupnika 10 odsto
Od ukupnog broja maloletnih delinkvenata, oko 10 odsto su devojke. Što se tiče starosti, najviše je kriminalnih maloletnika od 17 godina - 448, od 16 ih je 408, od 15 - 303, a od 14 godina - 224.
Najviše maloletnika koji su počinili kriminalna dela prijavljeno je u južnoj i istočnoj Srbiji - 972, u Šumadiji i zapadnoj Srbiji - 773, u Vojvodini 697 i u Beogradu 71.
Iz godine u godinu raste broj dece koju roditelji na pregled vode u privatne pedijatrijske ordinacije, a pedijatri u domovima zdravlja saglasni su u jednom - nije problem to što se deca leče kod privatnika, već to što kartoni kod izabranog pedijatra u domu zdravlja ostaju prazni
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iz godine u godinu raste broj dece koju roditelji na pregled vode u privatne pedijatrijske ordinacije, a pedijatri u domovima zdravlja saglasni su u jednom - nije problem to što se deca leče kod privatnika, već to što kartoni kod izabranog pedijatra u domu zdravlja ostaju prazni
Srbija je uz punu podršku predsednika Aleksandra Vučića preduzela sve diplomatske i pravne korake kako bi generalu Ratku Mladiću omogućila lečenje i dostojanstvene poslednje dane u krugu porodice, ali je vest o njegovoj smrti pretekla formalne odluke Haškog mehanizma.
Iran je tokom rata napravio ozbiljan iskorak u sposobnosti da pronađe i precizno pogodi najskuplje i strateški najvažnije elemente američke vojne infrastrukture, a u Vašingtonu se pojavila sumnja da Teheran takvu preciznost teško može da postiže bez ruske i kineske pomoći.
Konačno se oglasila i tzv. studentska lista povodom smrti generala Ratka Mladića, a poruka njihovog vođe Davuda Delimeđca samo je potvrdila njihovu blokadersku retoriku.
Hrvatska je objavila zvanično saopštenje povodom smrti generala Ratka Mladića. Ono što je indikativno je da je zvaničan stav Zagreba identičan reakciji svakog blokadera u Srbiji.
U blokaderskom tabloidu Danas objavljen je skandalozan tekst Snežane Čongradin, u kojem na najmonstruozniji način pljuje po srpskom heroju Ratku Mladiću.
Mišićavi sportista i profesor fizičkog vaspitanja Mensur Ajdarpašić otkrio je šta publika može da očekuje od njega pred start druge sezone najvećeg sportskog rijalitija Exatlona Srbija.
Voditeljka Tijana Jović pokazala je zanosnu liniju i otkrila koje vežbe radi kako bi održala formu pred početak druge sezone "Exatlona", u kojoj će se pojaviti u ulozi voditeljke sportskog rijalitija.
Nakon što smo objavili vest da Mensur Ajdarpašić ulazi u "Exatlon", komentari ispod Informerove objave na Instagramu samo pršte, a oglasio se i Dejan Dragojević koji je pozdravio potez kolege iz drugog rijalitija!
Pavle Bošković, poznatiji kao Gazda Paja, od septembra ulazi u "Exatlon Srbija", gde će morati da pokaže koliko su mu fizička spremnost, disciplina i izdržljivost na zavidnom nivou., a ovo je njegov profil
Nemanja Radovanović, nekadašnji takmičar "Exatlona", otvoreno je govorio o iskustvu u sportskom rijalitiju, teškim poligonima, povredama, ali i odnosu sa Sanjom, za koju kaže da je postala njegov veliki prijatelj.
Pripadnici Interventne jedinice uhapsili su noćas M. T. (43) nakon što je vozilom upravljao pod dejstvom alkohola od čak 1,77 promila, ignorisao naređenja policijskih službenika i pružao otpor prilikom privođenja.
Braća od stričeva Radosav i Saša Stanišić nisu juče iznosili odbranu pred specijalnim tužiocem koji ih tereti da su umešani u pokušaj ubistva Igora Krstovića.
Nikšićka policija je u četvrtak uveče sprečila dogovorenu tuču oko 20 maloletnika sa područja naselja Oštrovac i Dragova Luka u Nikšiću, saopšteno je iz Uprave policije Crne Gore.
Sve češće nasilje nad ženama sa smrtnim ishodom zahteva da se tokom istrage sagleda celokupan život žrtve kako bi se došlo do detalja koji su zločinu prethodili. Slučaj Sonje Radoš iz Beograda otkrio je da je preživela godinu dana pakla, a čitav odnos koji se završio smrću je jeziv.
Poseta direktora CIA Džona Retklifa Moskvi odvijala se u okviru uobičajene međunarodne prakse, a obaveštajne službe dve zemlje tradicionalno održavaju kontakte bez velike medijske pažnje i javnog iznošenja detalja, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Broj poginulih u poplavama koje su pogodile Nepal porastao je na 469. Budući da su nepogode zahvatile regione izuzetno popularne među turistima i hodočasnicima, zvaničnici upozoravaju da bi broj nastradalih i nestalih mogao biti mnogo veći.
Komandant grupe specijalne namene ukrajinske Nacionalne garde uhapšen je u Odesi pod optužbom da je radio za rusku vojnu obaveštajnu službu GRU i Moskvi omogućavao pristup tajnim podacima o planiranju i izvođenju borbenih operacija, saopštila je Služba bezbednosti Ukrajine (SBU).
NATO snage prvi put su pred ruski Kalinjingrad poslale najnoviji američki avion za elektronsko ratovanje EA-37B „Kompas kol“, koji može da ometa radarske sisteme, komunikacije i komandnu mrežu protivnika, u okviru velike vazdušne operacije u kojoj je učestvovalo najmanje oko 25 vojnih letelica.
Britanski glumac Rupert Grint vraća se ulozi koja ga je proslavila. Glumac će ponovo obući odelo Rona Vizlija, ali ovog puta kao odrasli čarobnjak, u brodvejskoj postavci hit predstave "Hari Poter i prokleto dete".
Polovina ovogodišnjeg Međunarodnog filmskog festivala u Nišu protekla je u sjajnoj atmosferi, uz fantastične reakcije publike na kompleksne dramske priče, vrhunski džez i najveseliji dečji program do sada.
Holivudski glumac Žan-Klod Van Dam, gost Međunarodnog filmskog festivala u Nišu, sastao se juče sa gradonačelnikom Niša Dragoslavom Pavlovićem, a u Gradskoj kući susreo se i sa mladim karatistima Karate kluba "Niš".
Video snimak psa Sejdi, koja je posle susreta sa kornjačom razvila potpuno neobičan strah, postao je viralan na TikToku i prikupio više od milion pregleda.
Pita sa spanaćem i sirom, poznata i kao zeljanica, može biti posebno ukusna kada se pripremi od gotovih kora. Ekipa Magazina je probala jednostavan trik posle koga gotove kore budu kao da smo ih sami razvlačili.
Kineski tehnološki gigant Huavej planira da proširi saradnju u oblasti veštačke inteligencije (AI) sa domaćim farmaceutskim kompanijama na razvoj lekova i kliničku praksu, izjavio je danas visoki funkcioner kompanije Vilijam Džang.
Pljuvačka bi mogla da sadrži tragove skrivenih znakova bolesti, prema novom istraživanju koje je otkrilo da mikrobi u ustima mogu otkriti obrasce povezane sa dva oblika raka i to želuca i debelog creva.
Mnogi muškarci veruju da je veličina presudna za zadovoljstvo žene, ali istraživanja pokazuju da stvarnost nije baš takva. Evo šta žene zaista smatraju privlačnim i koliko centimetri zapravo igraju ulogu.
Jedna od tema pevača Dr Igija u emisiji "Demanti" bila je i priča o pištolju koji je svojevremeno posedovao, a za koji je odlučio da više ne želi da bude u njegovom domu.
Bio je jedan od najpopularnijih pevača 90-tih a za emisiju "Demanti" Dr Iggy je objasnio kako je ogroman novac uticao na njega i kako je njegov život izgledao.
Popularni denser Dr Iggy je u emisiji "Demanti", govorio o bontonu, kulturi ponašanja i odnosu prema drugim ljudima, ali i otkrio šta ga najviše nervira.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.