Za godinu i po dana 30.000 stranaca dobilo je radne dozvole za rad u Srbiji, od čega je čak 22.445 izdato samo u Beogradu
U našu zemlju trbuhom za kruhom najviše dolaze radnici iz Avganistana, Nepala, Indije, Alžira, Bangladeša, Turske i Kine.
Radne dozvole
Zanimljivo je što među radnicima iz ovih dalekih zemalja ima oko 4.000 žena, koje uglavnom rade u prehrambenim i tekstilnim fabrikama, dok većina muškaraca radi u građevinarstvu i mašinskoj industriji.
Najviše stranih radnika je angažovano u Beogradu. Većina dolazi posredstvom agencija koje zapošljavaju radnike, a ima i onih koji se dogovaraju direktno s poslodavcem. Motiv stranaca da rade u našoj zemlji je daleko bolja zarada, jer u zemljama iz kojih dolaze u fabrici zarade tek oko 50 dolara, kao na primer u Avganistanu, dok u Srbiji mesečno primaju od 450 do 700 evra.
Foto: Informer
U firmama koje se bave dovođenjem inostranih radnika kažu da se poslodavci odlučuju za strance, jer su oni sigurna radna snaga i retko odlaze dok se posao ne završi.
- Firma koja ih zapošljava strancima obezbeđuje smeštaj, hranu, opremu za rad, obuku, lekarski pregled, izradu dozvola i sve što im je potrebno. U Srbiju uglavnom dolaze radnici od 25 do 50 godina starosti. Zbog odličnih uslova u našoj zemlji čak 30 odsto njih odlučuje se da produži svoju radnu dozvolu i ostane u Srbiji. To su mahom mlađi radnici. Onima koji su došli da zarade novac na šest meseci ili godinu dana naša zemlja je samo "odskočna daska", jer ovde steknu iskustvo koje mogu da primene u još razvijenijim zemljama, gde mogu da zarade još više. Svoju platu uglavnom šalju porodicama i rade bez pitanja o slobodnim danima - priča Ljiljana Stefanović, direktorka jedne agencije za zapošljavanje radnika.
Ugovori
Ugovori za rad u našoj zemlji najčešće se potpisuju na šest meseci ili godinu dana, a radna dozvola može da se produži. Zahtev se podnosi organizaciji nadležnoj za poslove zapošljavanja prema mestu privremenog boravka ili stalnog nastanjenja stranca, odnosno prema sedištu poslodavca ili mestu gde se rad obavlja, u zavisnosti od vrste dozvole za rad.
Ona kaže da radnici koji dolaze iz Azije, Afrike i sa Bliskog istoka većinom rade na građevini, ali i u mašinskoj i metalskoj industriji, dok građani iz zemalja u okruženju uglavnom rade na sezonskim poslovima.
- U našoj zemlji nedostaju i radnici u ugostiteljstvu, u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Osim u Beogradu, i poslodavci iz Novog Sada, Vršca, Subotice i Niša imaju potrebu za radnicima. Naši ljudi su uglavnom na radu u inostranstvu ili ne žele da rade teške fizičke poslove u svojoj zemlji - dodaje ona.
Foto: Informer
Statistika kaže da je u 2020. godini u čitavoj Srbiji izdato 13.000 radnih dozvola stranim državljanima. Prošle godine je taj broj bio udvostručen, da bi se i u ovoj nastavio trend rasta.
Vođenje evidencije
U Privrednoj komori Srbije (PKS) kažu da je glavni razlog za dolazak velikog broja stranaca koji rade na gradilištima kao zidari, tesari, fizički radnici na asfaltiranju ulica, branju voća, pre svega, što našoj zemlji nedostaju kadrovi.
- Razlozi za to su različiti, najpre, demografska kretanja, odlazak naših građana u inostranstvo, ali i nezainteresovanost stanovništva za obavljanje određenih poslova. Kada je reč o regularnim kretanjima u zapošljavanju, velika je korist za budžet. Važno je da poslodavci svoje potrebe za inostranim radnicima prijavljuju Nacionalnoj službi za zapošljavanje. Ako na evidenciji nema radnika s našim državljanstvom ili stranaca sa stalnim boravkom, onda poslodavcima treba izaći u susret i omogućiti im da angažuju strane državljane - kažu u PKS-u.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Član Predsedništva SNS-a, Milenko Jovanov, oglasio se na društvenoj mreži Iks i jednom rečenicom pokazao razliku između demokratskih standarda koje je poštovao Aleksandar Vučić dok je bio na vlasti i aktuelnih poteza nove skupštinske većine uoči sutrašnje konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Patrik Drid na današnjoj vanrednoj sednici Nastavno-naučnog veća u Novom Sadu nije razrešen sa mesta dekana.
Američki portal "Breitbart" objavio je opširan tekst o cenzuri medija u Srbiji i drakonskim merama Regulatornog tela za elektronske medije (REM) usmerenim protiv pojedinih emisija Informer TV-.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Policija je po nalogu tužilaštva počela sa hapšenjem osoba sa snimka nadzornih kamera od 21. oktobra u sobi u kojoj je kao pacijent bio smešten Kristijan Josip Periš (32), a za čiju su smrt osumnjičena četiri medicinska tehničara.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policijski službenici PS Zemun doneli su rešenje o zadržavanju do 48 časova osumnjičenom M.Ž. (31) zbog sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
U Višem sudu u Nišu danas je nastavljano o suđenje roditeljima dečaka M. M. (13) iz Niške Banje koji je osumnjičen da je 5. oktobra 2023. godine na tavanu porodične kuće ubio svog vršnjaka Andreja Simića, a u znak podrške porodici ubijenog dečaka, stanovici Niške Banje organizovali su skup podrške u parku ispred zgrade suda.
Američki vojnici koji su pokušavali da spasu ranjene nakon smrtonosnog iranskog napada na vojnu bazu u Kuvajtu morali su da pretražuju Gugl kako bi pronašli bolnice u koje mogu da ih prevezu, otkriva američka televizija Si-Bi-Es.
Predstavnici Kremlja pozvali su poslanike vladajuće Jedinstvene Rusije da se pripreme za pobedu u ratu u Ukrajini i masovni povratak vojnika sa fronta, otkrivaju Vedomosti, pozivajući se na pet izvora upoznatih sa sadržajem zatvorenog sastanka.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Atina Tošić, ćerka pevačice Jelene Karleuše, privukla je pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu objavila fotografiju na kojoj je pokazala još jedno veoma luksuzno izdanje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.