Učenici starijih razreda sve manje jedu u školskim kuhinjama. Ako ne ponesu obrok od kuće, đaci užinu kupuju u pekari ili kioscima brze hrane, a upravo takve navike glavni su krivci što imamo sve više gojazne dece u Srbiji.
Velika studija pod nazivom Istraživanje zdravlja stanovništva Srbije, koju je radio 2019. godine Institut za javno zdravlje "Batut", pokazala je da je u Srbiji svako osmo dete gojazno.
Skoro dva miliona stanovnika Srbije, što je nepunih 30 odsto ukupne populacije, biće gojazno do 2030. godine, dok će još više od 215.000 dece, od pet do 19 godina, odnosno njih skoro 20 odsto - imati problem sa gojaznošću. To je jedan od najvećih procenata u Evropi, prema podacima Međunarodne federacije za gojaznost.
Smatra se da će 30 odsto gojazne predškolske dece postati gojazni odrasli, da će 50 posto gojazne dece od sedam do 12 godina biti gojazno i kada odrastu, i da će 70 procenata gojaznih adolescenata ostati gojazni zauvek.
"Drage kuvarice, nemate pojma koliko sam srećna što moja škola ima osobe kao što ste vi. Na primer, u školi u koju ide moja drugarica uopšte ni nema ručka, niti kuhinje, a kamoli osoba brižnih kao što ste vi. Mnogo vam hvala za sve usluge koje sam dobila od vas. Volim vas! Vaša Magi" glasi deo pisma koje je učenica šestog razreda Osnovne škole "Drinka Pavlović" poklonila kuvaricama.
Foto: Shutterstock
Školske kuvarice brinu o zdravlju učenika
U školskoj kuhinji dnevno se pripremi oko 700 obroka. Jelovnik se pažljivo bira i svake nedelje je drugačiji. Odvojeno se priprema hrana za decu koja su na posebnom režimu iz zdravstvenih razloga.
- Neki su na različite alergene osetljivi, i to se isto priprema, imamo i zbog veroispovesti i to se isto priprema, a imamo i dijabetičare koji nažalost, ja sam osetljiva na njih, ali se za njih posebno sprema, ali se onda oni i posebno vežu za nas - kaže školska kuvarica Milena Obradović.
U vreme ručka za drugi i četvrti razred, trpezarija je bila puna. Na meniju - pileći batak, varivo, hleb i voće. Ishranu učenika u osnovnim školama, u skladu sa propisima, organizuje direktor škole u saradnji sa Savetom roditelja, a prati nadležni zavod za javno zdravlje.
Foto: Pixabay
Školski obroci znatno jeftiniji u odnosu na brzu hranu
Po pravilu škola može da ima sopstvenu kuhinju, ali i da doprema hranu iz drugih obrazovnih ustanova, ili da je naručuje iz firmi koje se bave keteringom.
- Mi smo ketering za vrtiće i škole, postojimo šest, sedam godina, isključivo radimo hranu za decu, imamo 250 do 300 obroka. Što se tiče jelovnika mi imamo nutricionistu koja je zadužena za to, zaposlenu - kaže Saša Dedakin iz firme za ketering.
U Srbiji oko 650 škola organizuje neki od propisima predviđenih vidova ishrane za učenike. Ipak, ove usluge ne koriste sva deca, a u školskim kuhinjama najmanje je učenika starijih razreda.
Ako ne ponesu obrok od kuće, učenici užinu kupuju u pekari ili kioscima brze hrane. To nije zdravo, a i skuplje je.
Obrok u školi jeftiniji od pekare
Kompletan ručak u Osnovnoj školi "Drinka Pavlović" košta 190 dinara, dok je sendvič u najbližoj pekari 250. Nezdravu ishranu često prati i nedostatak fizičke aktivnosti, a statistika kaže da je u Srbiji svako peto dete gojazno, ali taj problem muči i roditelje.
Pored škola, u borbi sa problemom gojanosti kod dece suočavaju se i roditelji i država, ali i celokupno društvo. Veruje se da treba da budemo primer svojoj deci,i uz nas neka uče zdrave navike u ishrani.
- Osim što je važno to šta deca jedu u školi, važno je i šta jedu kod kuće - rekla je doktorka Jelena Gudelj Rakić.
Doktorka Gudelj Rakić smatra da problem gojaznosti nije počeo skoro, već da traje dugo. Gojaznost, prema njenim rečima, je epidemijskog karaktera, a rešenje je sticanje zdravih navika u porodici.
- Prve navike u ishrani deca stiču na primeru roditelja u porodici, a kasnije, kada krenu u kolektiv, njihove navike formiraju vršnjačke grupe, okruženje, a u velikoj meri, izloženost porukama koje dobijaju i putem medija i društvenih mreža - izjavila je dr Gudelj Rakić.
Foto: Shutterstock
Kako ističe, broj dece i odraslih sa prekomernom težinom se utrostručio od sedamdesetih godina prošlog veka. Ona navodi da se od 2000. godine posebnim istraživanjima i aktivnostima prati stanje i vodi statistika o gojaznosti, kako bi se stanje popravilo.
- Gojaznost je multifaktorka bolest, postoji puno razloga zbog kojih neko ima prekomernu težinu. Jedan od njih je genetika a drugo je sve ono što čini okruženje koje stvara takve navike da se lako postaje gojazan - objasnila je doktorka.
Navike nije teško promeniti kada postoji podrška okoline i porodice. Doktorka savetuje roditelje, da ne udovoljavaju svojoj deci u periodu kada formiraju navike u ishrani, već da istraju i da najpre svojim primerom pokažu šta valja, a šta ne.
Foto: Shutterstock
Povećan je broj gojazne dece
Jelena Gudelj Rakić je potvrdila da se sve veći broj dece sa povišenim krvnim pritiskom, što je u uskoj vezi sa gojaznošću. Osim toga, kako navodi, gojazna deca često imaju krivu kičmu, ravne tabane, žale se na bolove u kostima i mišićima… Visok krvni pritisak je alarm da nešto treba preduzeti, a nekada to bude i terapija lekovima.
- Dete se utvrđuje, ustaljuje u izborima, kada je hrana u pitanju, negde između devete i 11. godine života, tako da u stvari, u nekom ranom uzrastu, do polaska u školu, treba najviše raditi sa njima- istakla je Gudelj Takić.
Dr Gudelj Rakić je dodala da u svim zemljama sveta, pa tako i kod nas, socijalni status, kao i finansijski utiče na navike u ishrani.
Ipak, kaže da se protiv toga može izboriti svežim voćem i povrćem u sezoni, kada su cenovno dostupniji.
Gojaznost kod deteta ne nastaje preko noći, nego se postepeno razvija. Faktori koji doprinose da mališani imaju problem sa telesnom težinom su nedostatak vežbanja i aktivnosti, genetika ali najčešće prehrambene navike.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gojaznost kod deteta ne nastaje preko noći, nego se postepeno razvija. Faktori koji doprinose da mališani imaju problem sa telesnom težinom su nedostatak vežbanja i aktivnosti, genetika ali najčešće prehrambene navike.
Na Informer TV emitovan je novi podkast "Noć sa Vučkom", koji je vodio glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, a čiji je gost bio poslanik SNS-a Vladimir Đukanović.
Poslanica u Skupštini Srbije i visoka funkcionerka Srpske napredne stranke Ana Brnbića objavila je monstruozne pretnje koje je dobila na svoj broj telefona.
Đorđe Vukadinović izneo je ozbiljno upozorenje na posledice dolaska Studentske liste na vlast u Srbiji, priznavši da bi odnosi sa Evropskom unijom mogli da budu gori nego ikada, i to u roku od svega šest meseci!
Narodni poslanik SNS-a Vladimir Đukanović i glavni urednik Dragan J. Vučićević govorili su u podkastu "Noć sa Vučkom" na Informer TV-u o načinu na koji je sproveden izbor potpredsednika Narodne skupštine, kao i o detaljima sa kraja glasanja u kom su učestvovali poslanici Usame Zukorlić, Adem Mavrić i Zoran Đajić.
Na mreži Iks pojavila se objava na kojoj se može videti neiskorišćeni materijal nakon izborne kampanje studenata, gde korisnik ironično aludira na poreklo novca kojim je kampanja Studentske liste finansirana.
Narodni poslanik SNS-a, Vladimir Đukanović, izneo je gostujući u podkastu "Noć sa Vučkom" kod glavnog urednika Dragana J. Vučićevića na Informer TV-u, detalje o tome kako izgleda atmosfera u hodnicima Skupštine i iza kulisa, kada se kamere ugase.
Prava drama odigrala se juče u šumi u austrijskoj opštini Vajsenze gde je radnik iz Bosne i Hercegovine (27) ostao priklješten ispod stabla tokom seče drva.
Potraga za dečakom (6) koji je u petak upao u reku Ribnicu u Podgorici završena je na najtragičniji mogući način kada su ronilačke ekipe Regionalnog centra Bijela pronašle njegovo telo.
Ognjen Dabetić (36), ubica tiktokerke Noe Milivojev (18), koji je juče u Višem sudu u Beogradu osuđen na skandaloznu kaznu od 14 godina zatvora, žaliće se na presudu i tražiće da izađe na slobodu, saznaje Informer.
Pentagon je izdao poverljivu direktivu kojom se američkim vojnim zvaničnicima nalaže da ograniče neformalne kontakte sa kanadskim kolegama, što predstavlja novi udarac odnosima Vašingtona i Otave, već ozbiljno narušenim zbog trgovinskih sporova i zahteva američkog predsednika Donalda Trampa.
Ruske snage izvele su seriju snažnih vazdušnih napada na Zaporožje, a prema izveštajima ruskih vojnih kanala, na grad je za samo sat vremena bačeno čak 20 avio-bombi.
Američki predsednik Donald Tramp objavio je fotografiju sa ruskim liderom Vladimirom Putinom uz natpis „Moj prijatelj“, a zatim je kineskog predsednika Si Đinpinga takođe nazvao prijateljem.
Ruski spasilački brod „Murman“, koji se nalazi pod američkim sankcijama, dobio je dozvolu Finske da uđe u njene teritorijalne vode i pridruži se finskim i estonskim plovilima u gašenju požara na ruskom teretnom brodu „Sparta II“, oštećenom u napadu dronovima u Finskom zalivu.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Čizme sa blok petom pravi su saveznik jesenjih i zimskih dana, jer spajaju eleganciju, stabilnost i udobnost, dok istovremeno vizuelno izdužuju figuru.
Najnoviji naslov iz serijala Grand Theft Auto pokazao se kao ogroman hardverski zalogaj za PlayStation 5, pa deo igrača već beleži ozbiljne smetnje tokom igranja.
Diva Jelena Karleuša našla se u veoma neprijatnoj situaciji, nakon što su počeli da joj stižu pozivi od ljudi sa kojima uopšte nije pokušavala da stupi u kontakt.
Pevačica Mia Borisavljević prokomentarisala je paljenje automobila kolega Aleksandre Prijović i Uroša Živkovića, ali je izbegla da ulazi u detalje, poručivši da je na estradi trenutno najbolje ćutati i ne eksponirati se.
Porodica Kulić juče je proslavila Aranđelovdan u svom domu u Nišu, a slavlje su obeležili u krugu najbližih, a nakon što je Ana Kulić snimila viralam video, isto je uradila i Miljanina druga sestra Tijana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.