KOLIKO KOŠTA POKRETANJE FIRME U SRBIJI, A KOLIKO U EU? Kod nas traže obimnu dokumentaciju, određenu sumu... Italija "najnezahvalnija", traže najviše novca!
Osnivanje firme u Srbiji najčešće podrazumeva prikupljanje obimne dokumentacije, dosta strpljenja i određenu sumu novca. Naknade za poslove registracije i druge usluge koje Agencija za privredne registre (APR) pruža na osnovu registracionih prijava podnetih u papirnom obliku povećane su od 1. januara ove godine u proseku za šest odsto. Prethodno ovi iznosi nisu menjani od 2014. godine.
Naknada za registraciju osnivanja privrednog subjekta, koji se u APR-u registruje u Registar privrednih subjekata - privrednog društva, javnog preduzeća, zadruge, zadružnog saveza, ogranka stranog privrednog društva i predstavništva stranog privrednog društva, sa registracijom propisanih dokumenata iznosi ukupno 6.500 dinara.
Ako je prijava za registraciju elektronska, naknada iznosi 5.900 dinara, dok brisanje privrednog subjekta košta 3.300 dinara.
Sa druge strane, visina naknade za registraciju osnivanja preduzetnika je 1.600 dinara, a za podnošenje elektronske prijave iznosi 1.500 dinara. Visina naknade za brisanje preduzetnika je 1.300 dinara.
Strancima komplikovano otvaranje firme u Srbiji
Prema rečima koordinatora jedne mreže za poslovnu podršku Dragoljuba Rajića, sam proces registracije danas i nije toliko komplikovan, a sve se završava za pet do 15 dana.
- Možda može čak i brže, ali se obično dešava da ljudi donesu neki nepotpun podatak, pa im Agencija za privredne registre traži korekciju ili dopunu. Sam proces nije komplikovan zato što sa 100 dinara osnivačkog kapitala, koji ne morate ni da upišete, možete da osnujete društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.), dok za preduzetničku radnju ni ne morate imati kapital. Momentom registracije državi ćete plaćati paušalni porez do momenta dok vam promet ne bude veći od šest miliona dinara - objašnjava Rajić.
Foto: pexels.com
Proces otvaranje firme može biti komplikovan i može da potraje
Kako je u BiH, Sloveniji?
Što se tiče regiona, on navodi da je situacija manje-više svuda slična. Na primer, u Bosni i Hercegovini je još uvek moguće registrovati firmu i pri sudu, dok je u Sloveniji praksa da sve može da se završi elektronski za jedan do dva dana, i ova država je ispred ostalih.
- Sve zemlje su gledale da kroz proces digitalizacije pojednostave tu proceduru. Kada posmatramo neke druge stvari, one su komplikovane i kod nas, a i u nekim zemljama regiona. Kada imate više članova d.o.o. i kada neki od njih dolaze iz zemalja Evropske unije, imate situaciju da te osobe najčešće moraju da dolaze lično. Ako odaberete stranca za osnivača firme i istovremeno ga imenujete da bude i direktor, on mora da bude prisutan dok se papirologija ne završi. To je nešto što dosta otežava funkcionisanje firmi u praksi, i to je u EU rešeno drugačije - naglasio je Rajić i dodao da se u Evropskoj uniji preko notara ili uz ovlašćenje sve može završiti elektronskim putem.
Takođe navodi da postoji još jedan teškoća, prilikom otvaranja računa u banci.
- Kada posle otvaranja firme odete u banku da otvorite račun, i ta procedura je prilično komplikovana. Tu ima dosta provera i ume da potraje i po mesec dana - ocenio je Rajić.
Osnivanje kompanije obično počinje prvim projektom
Firme se osnivaju, kako kaže naš sagovornik, tek kada postoji perspektiva da se odradi prvi posao, kako se ne bi nagomilali troškovi i dažbine.
- Kad otvorite firmu, čak i ako ona ne uđe u PDV sistem na samom početku, morate mesečno da plaćate knjigovođu, a to je od 120 do 250 evra. Morate i jednu osobu da ovlastite kao direktora i ona mora da plati doprinose na minimalnu osnovicu čak i kad firma nema prihoda, što može da ide od 8.000 do 35.000 dinara mesečno - navodi Rajić.
Dakle, već u startu su osnovni troškovi od 250 do 350 evra i ako firma ne može da radi i profunkcioniše kroz nekoliko meseci posluje se u minusu od skoro 1.500 evra.
Foto: Freepick
U startu su osnovni troškovi od 250 do 350 evra
- U razvijenim zemljama EU, recimo u Nemačkoj, vi ne možete da otvorite firmu ako u startu ne zaposlite jednu osobu. Slično je i u Austriji, ali i u Francuskoj ili Velikoj Britaniji. Dakle, u velikim zemljama koje imaju veliko tržište računa se da morate da imate neki početni kapital, jer je on zapravo garancija da će firma poslovati stabilno, da se ne osniva zbog neke prevare ili mahinacije sa novcem. Kod nas i u regionu sa te strane nisu definisani kriterijumi, ali opet i uslovi u kojima mi živimo i radimo nisu ni blizu kao u razvijenijim zemljama - naglasio je sagovornik.
Različiti uslovi za pokretanje biznisa u EU
On ističe da čak i u Evropskoj uniji nije lako doći do informacija koliko je sredstava potrebno za osnivanje. Naime, ako firma ima osnivački kapital manji od određene svote, u pojedinim zemljama EU nije moguće ostvariti uslov za otvaranje firme.
- U Nemačkoj se podrazumeva da morate da imate osnivački kapital od 50.000 do 100.000 evra, jer treba da vodite tu firmu nekoliko godina. Za Nemce to nisu neke velike pare. Neke zemlje imaju i kategoriju samozaposlenosti, kao što je slučaj kod nas. Mnoge države u svojim aktima takav oblik ni ne vode kao firmu, nego kao lice koje ostvaruje prihode na tržištu, a firmom se smatra lice koje je investiralo novac u preduzeće i koje se bavi nekom specifičnom delatnošću u koju uključuje i druge kompanije. Nemci imaju otprilike takvu klasifikaciju, a najveći deo evropskih zemalja je to prihvatio - ističe Dragoljub Rajić.
Dakle, u Nemačkoj i pojedinim zemljama EU oni koji se samozapošljavaju nemaju isti status kao preduzetnici i društva sa ograničenom odgovornošću u Srbiji, gde samo d.o.o ima dodatnu obavezu vođenja poslovnih knjiga.
- Imamo jednu olakšavajuću okolnost kod nas, što je Poreska uprava u poslednje vreme počela celovitije da objavljuje poreski kalendar, ali dobar deo tih obaveza može da bude i varijabilan u odnosu na to koliki promet ostvarite. Kompanije veoma zanimaju i rokovi, jer je naplata u Srbiji spora, a PDV se prijavljuje do 10. u mesecu za prethodni mesec i onda morate da ga platite, pa je pitanje kako ćete da preživite taj period od recimo tri do četiri meseca koliko čekate novac - zaključio je Rajić.
Italija najskuplja u Evropi
Prema poslednjim podacima Svetske banke i jednog projekta o troškovima, kao i procedurama koje su potrebne za pokretanje male do srednje firme sa ograničenom odgovornošću u svakoj zemlji, u 2020. godini u Evropi je bilo 11 zemalja sa naknadama za pokretanje poslovanja većim od 1.000 dolara, ali je napomenuto da je u njima prosečna mesečna plata veća od 2.000 dolara.
To je, kako se navodi, gotovo neosetno u zemljama kao što su Norveška ili Švajcarska, gde mesečna zarada od oko 5.500 dolara pokriva četiri takve naknade, ali nije tako pristupačno u Italiji, gde su najveći troškovi za pokretanje biznisa u Evropi (4.895 dolara) dvostruko veći od prosečnog mesečnog prihoda - 2.403 dolara.
S druge strane, 12 zemalja imale su takse manje od 100 dolara
Velika Britanija je jedno od najjeftinijih mesta za početak poslovanja, jer se tamo naplaćivala taksa od 12 funti prilikom registrovanja firme.
Kada je reč o Srbiji, podaci iz ove analize pokazali su da je prosečan trošak za pokretanje biznisa veći od 110 dolara, što je više od 20 odsto prosečnih mesečnih prihoda.
Podsetimo, Evropska unija je 2021. godine imala 30,1 milion preduzeća koja su zapošljavala 155 miliona ljudi. Od toga su 99 odsto činila mikro i mala preduzeća (0-49 zaposlenih lica), kojih je bilo 29,9 miliona i koja su zajedno zapošljavale 75,3 miliona ljudi, odnosno skoro polovinu ukupnog broja zaposlenih u svim firmama.
Prošle godine u Srbiji je osnovano 9.635 privrednih društava, što je za 459 više nego 2020. godine, odnosno za 478 više u odnosu na 2019. godinu, pokazuju podaci APR-a.
Sezona sladoleda je već počela, pa tako i potražnja za radnicima na ovim radnim mestima. Portali za zapošljavanje prepuni su oglasa u kojim se traže osobe za prodaju letnje poslastice, a plata koja se nudi ide i preko 100.000 dinara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sezona sladoleda je već počela, pa tako i potražnja za radnicima na ovim radnim mestima. Portali za zapošljavanje prepuni su oglasa u kojim se traže osobe za prodaju letnje poslastice, a plata koja se nudi ide i preko 100.000 dinara.
Sara Valentik, narodna poslanica poslaničke grupe "Studentska lista" koja je izabrana za potpredsednicu srpskog parlamenta, poručila je, verovali ili ne, da Srpska napredna stranka (SNS), kojoj je poverenje dalo 1,7 miliona birača, nema pravo da govori.
Aleksandra Štimac, poslanica Studentske liste sela je u poslaničku klupu samo zato što je supruga istaknutog blokadera Vladimira Štimca. Bez trunke političkog iskustva ona je već drugog dana zasedanja skupštine Rašku oblast nazvala Sandžakom.
Dubravka Valić Nedeljković, članica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) priznala je u crnogroskim medijima, koji su pod palicom nekadašnjeg predsednika Mila Đukanovića, da sledi gašenje Informera.
Da je Marija Radovanović, pristalica Studentske liste, koja je jogurtom polila glumicu Lidiju Vukićević ispred Skupštine Srbije, pred početak konstitutivne sednice parlamenta, u SAD, Rusiji ili Nemačkoj, bila bi žestoko finansijski kažnjena, a mogla bi da završi i u zatvoru.
Osvrćući se na jučerašnja dešavanja u Narodnoj skupštini, lider SNS Miloš Vučević istakao je da skupština nije isto što i Vlada, te da se skupštinska tela formiraju srazmerno broju mandata koje su učesnici izbora osvojili.
Poslanik SNS Vladimir Đukanović poručio je danas da je demokratija na udaru, a da je skoro 1, 8 miliona građana ostalo bez prava na svoje predstavnike.
Blokader Siniša Kovačević, strahuje od povratka Aleksandra Vučića na vlast, pa otvoreno poručuje da Srpsku naprednu stranku (SNS) treba zabraniti i to uz obrazloženje da bi takav potez bio najbolje rešenje.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Ognjen Dabetić (36) osuđen je danas u Višem sudu u Beogradu na 14 godina zatvora zbog teškog ubistva transrodne osobe Noe Milivojev (18), koja je nestala u junu 2023. godine, a čije je telo pronađeno u njegovom stanu.
Policija u Valjevu uhapsila je L. G. (32) iz ovog grada zbog sumnje da je počinio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
U četvrtak 19. novembra, prvog dana trgovanja akcijama Antropika na Volstritu, kompanije koja stoji iza veštačke inteligencije Klaud (Claude), njihova vrednost porasla je za čak 17 odsto, na 97,17 dolara.
Severnokorejski lider Kim Džong Un objavio je fotografije sa luksuznog skijališta na kojima njegova ćerka Ju Ae uživa u zimskim sportovima, dok on, zavaljen u kožnu fotelju postavljenu usred snega, puši cigaretu i posmatra stazu.
Rusiji bi mogle da budu potrebne najmanje dve godine da obnovi drumski deo Krimskog mosta, koji je teško oštećen tokom ukrajinskih napada, a taj rok važi samo pod uslovom da noseći stubovi nisu ozbiljno oštećeni i da ne bude novih udara.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev oštro je odbacio mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a u zamenu za prepuštanje preostalih delova Donbasa pod kontrolom Kijeva, nazvavši takav predlog suludim i upozorivši da je upravo širenje Alijanse na Ukrajinu jedan od razloga zbog kojih je izbio rat.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Kloi Kardašijan otkrila je da se sada identifikuje kao demiseksualna osoba, govoreći otvoreno o svom ljubavnom i seksualnom životu nakon pet godina celibata.
Reditelju i dugogodišnjem članu Pozorištanceta "Puž" Marku Jovičiću uručena je nagrada "Slobodanka Caca Aleksić", priznanje koje nosi ime osnivačice i zaštitnog znaka ovog čuvenog dečjeg pozorišta.
Dženifer Lopez još jednom je uspela da privuče pažnju svojim modnim izborom, a na premijeri koncertnog filma "The JLO Show: Live in Las Vegas" pojavila se u izdanju koje nikoga nije ostavilo ravnodušnim.
Vlasnik se zabrinuo da je njegov labrador Bo usamljen dok je on na poslu, pa je uključio kameru i video scenu koja je već skupila milione pregleda na TikToku.
Melanija Tramp se pojavila na premijeri nastavka svog dokumentarnog projekta u Njujorku u izdanju koje je spojilo eleganciju, dozu provokativnosti i prepoznatljivu sofisticiranost.
Igrači su u datumu objavljivanja GTA 6 uočili paralelu sa čuvenim odmetničkim parom Boni i Klajdom, što je dodatno podgrejalo nagađanja o skrivenim porukama.
Pevačica Azra Husarkić na početku karijere radila je sa pevačem Ljubom Aličićem, sa kojim je išla na američku turneju, tokom koje je upoznala biznismena Damira, sa kojim je dobila ćerku.
Ćerka pevačice Jasne Milenković Jami, Lea Milenković, pre tri godine na Instagramu je podelila fotografije nastale u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Posle godinu dana priprema, Filip Mitrović predstavio je album "33" pred kolegama i prijateljima, a u nove pesme pretočio je deo života koji je dugo čuvao za sebe.
Pevačica Slađana Marković danas bije najtežu životnu bitku – da ponovo stane na svoje noge nakon teških telesnih povreda i invaliditeta izazvanih padom sa terase u trenucima beznađa.
Devojka Viktora Živojinovića, Aleksandra Gašić, pokazala je na društvenim mrežama kako provodi slobodno vreme, a njenom objavom otkriveno je i jedno zajedničko interesovanje koje deli sa Breninim sinom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.