Granica i uslovi za odlazak u prevremenu penziju pomerili su se ove godine i za žene i za muškarce. Statistika pokazuje da svake godine raste broj onih koji se odlučuju za prevremeno penzionisanje. Polovinom ove godine bilo ih je oko 70.000.
Prevremeni odlazak u penziju je tema koja u poslednje vreme sve više zanima građane Srbije. Postoje uslovi za odlazak, a poznato je i tačno koliko ona umanjuje primanja.
Najčešći razlog odlaska u prevremenu penziju je narušeno zdravlje, ali i činjenica da mnogi nemaju snage da rade do svoje 65. godine života.
Prema podacima s kraja prošle godine u Srbiji je u prevremenu penziju otišlo tačno 63.868 građana.
U PIO fondu kažu da pravo na prevremenu starosnu penziju po Zakonu o PIO postoji od 2015. godine kao i da se broj korisnika kontinuirano povećava. Polovinom ove godine bilo ih je oko 70.000, a ukupan broj iz godine u godinu raste.
Broj korisnika prevremene starosne penzije
Decembar 2018. - 38.652 korisnika
Decembar 2019. - 47.785 korisnika
Decembar 2020. - 54.230 korisnika
Decembar 2021. - 62.353 korisnika
Decembar 2022. - 63.868 korisnika
Troškovi i umanjenje
Danas muškarci u Srbiji mogu da se penzionišu odnosno da idu u redovnu starosnu penziju mogu sa 65 godina, a toliko će biti potrebno i ženama od 2032. godine.
Starosna granica za penzionisanje za žene pomera se iz godine u godinu. Od januara ove godine, one mogu da idu u starosnu penziju sa 63 godine i šest meseca života, umesto 63 godine i četiri meseca, koliko je bilo potrebno da imaju za penzionisanje u 2022. godini.
Ipak, ako osigurano lice ne ispunjava uslove za regularno penzionisanje, bilo po pitanju godina staža ili starosti, opcija koja mu preostaje je upravo odlazak u prevremenu penziju.
Takođe, to je opcija i za one koji jednostavno žele da se prevremeno penzionišu iz "svojih" razloga.
Ono što je neophodno istaći kada se govori o prevremenoj penziji, je da ona košta tj. da se sa prevremenim penzionisanjem umanjuju primanja.
Praktično, za svaki mesec pre navršenih 65 ili 63,5 godine, penzija se trajno umanjuje za 0,34 odsto i najviše se može umanjiti do 20,4 odsto.
Korisnik prevremene penzije se može zaposliti, i kada prestane da se bavi tim poslom ili delatnošću, on ima pravo na ponovno određivanje visine penzije. Jedini uslov je da je bio osiguran najmanje godinu dana.
Računica jasna
U slučaju da vas čeka starosna penzija sa punim radnim stažom od 37.800 dinara, ako se odlučite za prevremenu imaćete primanja manja za oko 7.400 dinara (u slučaju da ste se odlučili za najraniji mogući odlazak u penziju).
Ako bi vam starosna penzija, sa punim radnim stažom, bila 30.000 dinara, a vi odlučite da se prevremeno penzionišete tri godine ranije, to znači da bi vam mesečni ček bio manji za oko 3.700 dinara, odnosno da bi iznosio 26.300 dinara.
Uslovi i ostvarivanje prava
Ove godine muškarci u prevremenu penziju mogu da idu sa 40 godina radnog staža i najmanje 60 godina života, dok žene u penziju mogu da idu sa 59 godina i 6 meseci.
Pravo na prevremenu starosnu penziju ostvaruje se podnošenjem zahteva Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje, posle prestanka osiguranja, osim za osiguranike koji obavljaju delatnost u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad privatnih preduzetnika koji pravo na prevremenu starosnu penziju mogu ostvariti ispunjenjem uslova za sticanje prava na prevremenu starosnu penziju.
Među mnogim pitanjima koja se tiču sticanja starosne penzije često se pojavljuje i nedoumica da li se mora prekinuti osiguranje da bi se steklo pravo na sticanje starosne penzije.
U Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) danas su potpisani sporazumi sa 16 preduzeća koja su se uključila u akciju Penzionerska kartica a potpisivanju je prisustvovao ministar finansija u Vladi Srbije Siniša Mali.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Među mnogim pitanjima koja se tiču sticanja starosne penzije često se pojavljuje i nedoumica da li se mora prekinuti osiguranje da bi se steklo pravo na sticanje starosne penzije.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Da se sve zaista vidi na Vidovdan, dokaz je i propali blokaderski skup koji je održan u Kraljevu. Građani su još jednom pokazali da nisu za blokadersku politiku pod palicom rektora Vladana Đokića, koji se takođe pojavio na pomenutom skupu.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Iran nastavlja sa nesmetanom realizacijom svog ambicioznog kosmičkog programa, sa fokusom na stvaranje složene satelitske mreže, demonstrirajući vojnu i tehnološku otpornost na polju na kom su Sjedinjene Američke Države i Izrael godinama pokušavale da stave veto.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.