• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: Informer.rs

21.10.2023

06:50

Slavimo velike mučenice! Evo kako treba da se pomolite!

Shutterstock

Vesti

Slavimo velike mučenice! Evo kako treba da se pomolite!

Podeli vest

Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra slave sećanje na dve svetiteljke koje su živele raskalašnim životom, ali su se pokajale i tako zaslužile carstvo nebesko.

One i danas služe kao primer da je oprost greha moguć za sve samo ako ga iskreno žele - u pitanju su prepodobna Pelagija i prepodobna Taisa.

Prepodobna Pelagija bila je hrišćanska mučenica i svetiteljka iz petog veka izuzetne lepote. Legenda kaže da je mogla da pomuti razum i zavede svakog muškarca i da je to koristila. Bila je plesačica i na taj način se mnogo obogatila.

Kada je čula propoved episkopa Nona o Strašnom Sudu i kazni grešnika sve se promenilo! Pelagija je odlučila da se krsti i promeni svoj život.

- Smiluj se meni, grešnoj, oče sveti, krsti me i nauči me pokajanju: ja sam more bezakonja, ambis propasti, mreža i oruđe đavolsko – molila je prema predanju Pelagija u jednom manastiru i sveštenici su je krstili i pomogli joj da okaje grehe.

Ovu molitvu izgovaraju grešni ljudi koje traže pomoć i oprost grehova.

Foto: Shutterstock

 

Pelagija je onda svoje ogromno bogatstvo poklonila siromašnima i tajno otišla u Jerusalim, gde se pod muškim imenom, kao monah Pelagije, zatvorila u jednu ćeliju zavetovavši sebe na život pun posta, molitve i iskušeništva.

Tako je provela tri godine pre nego što je, očišćena od grehova i spokojna, umrla 461. godine.

Osim dana Prepodobne Pelagije, srpska pravoslavna crkva sutra slavi i sećanje na hrišćansku svetiteljku Prepodobnu Taisu.

I ona je bila grešnica koja je mladost provela u raskalašnom načinu života. Taisa je od detinjstva učena ovakvom životu, jer ju je na zlo nagovarala rođena majka. Zato je jedan od učenika Svetog Antonija Velikog - Pafnutije Sidonit, čuvši za Taisinu priču, rešio da je spase.

Odlučio je da ode kod nje i počne da joj pripoveda o Strašnom sudu i kazni koja čeka sve grešnike.

Nakon toga, Taisa se toliko pokajala zbog svojih dela, da je razdelila sve svoje bogatstvo i zamonašila se. Nakon godina pokajničkog i isposničkog života, izašla je iz manastira i ubrzo nakon toga preminula 340. godine.

Sveta Taisa se pojavljuje kao lik u Fransovom romanu Taida (1890), po kojem je kasnije nastala istoimena Opera Žila Masnea i nemi film.

Prepodobne Pelagija i Taisa i danas služe kao primer da je oprost greha moguć za sve samo ako ga iskreno žele.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

TV

Dobro veče Srbadijo - Arno Gujon o godišnjici Albanskog pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji - Zločin koji i dalje traje
Live TV

Dobro veče Srbadijo - Arno Gujon o godišnjici Albanskog pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji - Zločin koji i dalje traje

Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.

16.03.2026

15:49

JOŠ TV VESTI

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Magazin

Džet set