Čak sedam od 31 fakulteta Beogradskog univerziteta u maju bi moglo da stavi ključ u bravu, a slična sudbina čeka još nekoliko fakulteta u prestonici i drugim studentskim centrima širom Srbije.
Razlog je nemogućnost plaćanja tekućih troškova koji prevazilaze prihode fakulteta čiji predstavnici upozoravaju da će, ukoliko se ne pronađe sistemsko rešenje, morati da obustave nastavu. U Ministarstvu prosvete kažu da rešenje stiže.
Goran Roglić, dekan Hemijskog fakulteta u Beogradu, koji kaže da ta institucija od maja više neće moći da plaća tekuće troškove
Podsetimo, zgradu nekadašnjeg PMF-a na Studentskom trgu, pored Hemijskog fakulteta, koriste i Fakultet za fizičku hemiju, Matematički fakultet, a deo prostora i Biološki, Geografski, Fizički i Rudarsko-geološki fakultet koji se, prema Roglićevim rečima, nalaze u istoj situaciji.
Račun za struju 5 miliona dinara
- Postignut je dogovor da ukoliko ne dođe do sistemskog rešenja koje smo predlagali nadležnim institucijama, ključ u bravu stave i drugi fakulteti iz naše zgrade. Budući da smo svi u istoj situaciji, naš fakultet podržale su sve kolege sa drugih fakulteta iz naše zgrade, tako da ćemo zajedno obustaviti rad - kaže Roglić.
Roglić kaže da je Hemijski fakultet od države do 2019. godine dobijao dovoljno novca da pokrije troškove grejanja, dok su struju pokrivali sami.
- Međutim, 2022. je počeo rast cene industrijske struje. Mi smo tada pokrivali račune koji su bili između 1.200.000 do 1.600.000 dinara mesečno, a sada nam je u januaru stigao račun od oko 5.000.000 dinara. Nama samo za energetske usluge nedostaje 27 miliona, što moramo sami da obezbedimo, dok je za komunalne usluge to 3.600.000 dinara na godišnjem nivou, a na nekim fakultetima ta cifra je još veća i niko to više ne može da izdrži - kaže Roglić.
Foto: printscreen RTS
Fakulteti protiv povećanja cena školarina
Fakultete prirodnog usmerenja u poslednjih nekoliko godina pogađa nedostatak samofinansirajućih studenata koji plaćaju školarine, čime bi i budžet fakulteta bio bolji. Ipak, većina rukovodećeg kadra na fakultetima je protiv povećanja školarina.
- Naš stav je da novac od školarina treba da bude usmeren na poboljšanje kvaliteta nastave. Ne želimo da prebacimo troškove održavanja zgrade i plaćanja struje na teret studenata. To smo im i predočili na sastanku i od naših studenata smo dobili punu podršku - kaže Roglić i podseća da je Hemijski fakultet poslednji put podigao cenu školarine u decembru 2015. godine.
Predlažu rešenje: Država da preuzme troškove
Fakulteti od države dobijaju novac za stalne troškove, kao što su struja, grejanje i komunalne usluge, ali ti iznosi danas nisu dovoljni da pokriju potraživanja.
- Na Senatu Beogradskog univerziteta donet je zaključak da bi samo sistemsko rešenje moglo da reši naš problem, a to je da država preuzme stalne troškove, odnosno da se računi za struju, vodu i grejanje preusmere na nadležno Ministarstvo koje bi trebalo to da plati iz budžeta - kaže Roglić.
Zoran Rakić, dekan Matematičkog fakulteta, kaže za "Blic" da su finansijski problemi fakulteta Beogradskog i drugih univerziteta jedan od glavnih razloga za urušavanje našeg obrazovanja.
- Činjenica je da je Beogradski univerzitet jedan od najboljih u regionu, a dovedeni smo u situaciju da, recimo, u Crnoj Gori redovni profesori imaju platu od oko 2.400 evra, u Banjaluci oko 2.000 evra, a kod nas od 1.200 do 1.300 u zavisnosti od fakulteta - kaže Rakić.
Foto: printscreen RTS
"Tražimo hitno rešenje"
Rakić dodaje da fakulteti muku muče i sa opremom za nastavu koja je na nekim fakultetima skupa, kao što je to slučaj sa Hemijskim fakultetom i fakultetima na kojima se izučavaju fizika i biologija.
- Nemamo dovoljno mesta u studentskim domovima, troškovi stanovanja u Beogradu su sve veći i razumljivo je da imamo sve manje studenata iz unutrašnjosti zato što ne mogu to sve da plaćaju. Samim tim i fakulteti imaju manje sredstava od samofinansirajućih studenata. Ova situacija mora pod hitno da se reši! Neće imati ko da nam uči decu i urušićemo javno obrazovanje - kaže Rakić.
Ministarstvo prosvete: Uskoro izlazimo sa predlogom rešenja problema
Ovim povodom kontaktirali smo Ministarstvo prosvete, koje u pisanom odgovoru posaltom redakciji "Blica" kaže radi na rešavanju problema.
- Ministarstvo prosvete intenzivno radi sa Ministarstvom finansija na rešavanju finansiranja stalnih troškova u 2024. godine, kako bi se na vreme obezbedila dovoljna sredstva za stalne troškove visokoškolskih ustanova i uskoro će izaći sa predlogom rešenja, a na osnovu razgovora sa predstavnicima visokoškolskih ustanova. Takođe, Ministarstvo prosvete zajedno sa Ministarstvom rudarstva i energetike radi na pronalaženju trajnog rešenja za problem troškova za struju i ostale energente - navodi se u odgovoru na pitanja "Blica".
Kako dodaju, kako bi se obezbedio nesmetan rad visokoškolskih ustanova do donošenja sistemskog rešenja, Ministarstvo prosvete svake godine obezbeđuje dodatna sredstva za stalne troškove fakulteta.
- Tako je i na kraju 2023. godine obezbedilo dodatna sredstva za stalne i ostale materijalne troškove visokoškolskih ustanova, među kojima je i Hemijski fakultet - kažu iz Ministarstva.
Oni podsećaju i da je, prepoznajući važnost stabilnog finansiranja visokoškolskih ustanova za dalji razvoj visokog obrazovanja, Vlada Republike Srbije obrazovala je Radnu grupu za izradu nacrta Zakona o finansiranju visokog obrazovanja.
- Razgovori sa predstavnicima drugih nadležnih ministarstava, visokoškolskih ustanova, sindikata, studenata i ostalih partnera u visokom obrazovanju su u toku, a cilj je da se tokom 2024. godine, dijalogom između nadležnih ministarstava i predstavnika akademske zajednice, unapredi sistem finansiranja visokog obrazovanja i na taj način stvore uslovi za trajno rešavanje finansiranja visokoškolskih ustanova i otvori prostor za poboljšanje materijalnog statusa zaposlenih u visokom obrazovanju. Ova sistemska rešenja dodatno će otvoriti prostor za poboljšanje materijalnog statusa zaposlenih u visokom obrazovanju i dodatno unaprediti studentskog standarda - kaže u saopštenju.
Naredni sastanak Radne grupe za izradu nacrta zakona o finansiranju visokog obrazovanja biće organizovan odmah po formiranju nove vlade, dodaju.
Uvažavajući autonomiju visokoškolskih ustanova zagarantovanu Ustavom i Zakonom o visokom obrazovanju, Ministarstvo prosvete pozvalo je visokoškolske ustanove, koje su donele ili su u postupku donošenja odluke o povećanju školarina za samofinansirajuće studente, da još jednom preispitaju opravdanost povećanja iznosa školarina za narednu školsku godinu, navode u saopštenju.
Više od polovine fakulteta Univerziteta u Beogradu organizuje pripremnu nastavu za polaganje prijemnog ispita. Uglavnom se nastava odvija vikendom, a neki fakulteti pružaju mogućnost praćenja nastave onlajn.
Na 10 fakulteta Univerziteta u Beogradu studenti će, od predstojeće školeke godine da plaćaju veće školarine. Ovo je rečeno danas na sednici Senata Univerziteta u Beogradu.
Nije bilo veće sreće za roditelje S. M. (25) kad se vratila iz Novog Sada, kući u Sombor, i zadovoljno rekla svojima: Gotovo je! Još diplomski, ali to ću začas!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Uvažavajući autonomiju visokoškolskih ustanova zagarantovanu Ustavom i Zakonom o visokom obrazovanju, Ministarstvo prosvete pozvalo je visokoškolske ustanove, koje su donele ili su u postupku donošenja odluke o povećanju školarina za samofinansirajuće studente, da još jednom preispitaju opravdanost povećanja iznosa školarina za narednu školsku godinu, navode u saopštenju.
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je policajac Vasilije Lalović izvršio samoubistvo nakon brutalnih lažnih optužbi i napada blokadera i opozicionih partija na njega i njegovu porodicu.
Lider SNS-a Miloš Vučević reagovao je na nezapamćeni izliv mržnje i otvoreni poziv na linč predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra Darka Glišića.
Nakon što je blokaderska NVO CRTA izašla u javnost sa famoznim istraživanjem po kom blokaderi imaju 10 odsto prednosti u odnosu na Srpsku naprednu stranku i predsednika Aleksandra Vučića, srpsku političku scenu zapljusnuo je talas priznanja da je to istraživanje lažno.
Član Glavnog odbora SNS dr Uglješa Mrdić oštro je reagovao na umobolne objave blokadera povodom tragične smrti policajca Vasilija Lalovića ali i strahovitog poziva na linč predsednika Vučića i ministra Darka Glišića.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Zaplena više od 770 kilograma čistog kokaina u italijanskoj luci Vado Ligure, u regionu Ligurija, privukla je ogromnu pažnju tamošnjih medija. Pored činjenice da je reč o jednoj od najvećih zaplena u poslednje vreme, pažnju istražitelja privukao je nesvakidašnji detalj — na velikom broju paketa nalazile su se nalepnice sa zastavom Srbije.
Radnica V. R. (61) teško je povređena nakon što je pala kroz otvoreni prostor sa trećeg na drugi sprat magacinskog dela objekta preduzeća "Put Gross" u Bijelom Polju.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Službom za kriminalističko-obaveštajni rad i PU u Požarevcu, uhapsili dve osobe kod kojih je pronađena veća količina droge.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da svi državni službenici koji ne izvršavaju svoje obaveze treba da budu upućeni u vojsku i na južnu granicu sa Ukrajinom.
Jedan od osumnjičenih u istrazi o sabotaži gasovoda "Severni tok" je tokom prisluškivanog telefonskog razgovora priznao da je radio za Službu bezbednosti Ukrajine (SBU).
Dok se u Ukrajini šire tvrdnje da je predsednik Volodimir Zelenski smenio glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Oleksandra Sirskog, na frontu se desio težak udarac koji je definitivno pojačao pritisak na vojni vrh.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mračno kupatilo i visoka vlaga nisu prepreka, već idealno okruženje za prave sobne biljke. Zaboravite na plastično cveće, uz samo pet pažljivo odabranih vrsta.
Pevačica i nekadašnja rijaliti učesnica, Milica Dugalić, pojavila se u Šimanovcima na žurki Elite, te je pokazala da se oseća i izgleda odlično uprkos bitki koju vodu sa opakom bolešću.
Bivša učesnica "Elite 7" Marijana Zonjić pojavila se na proslavi nakon superfinala "Elite 9" u društvu čoveka sa kojim ima dete, i ovo je prvi put da se pojavila sa njim u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.