Uvažavajući autonomiju visokoškolskih ustanova zagarantovanu Ustavom i Zakonom o visokom obrazovanju, Ministarstvo prosvete pozvalo je visokoškolske ustanove, koje su donele ili su u postupku donošenja odluke o povećanju školarina za samofinansirajuće studente, da još jednom preispitaju opravdanost povećanja iznosa školarina za narednu školsku godinu, navode u saopštenju.
Ovu preporuku Ministarstvo je uputilo na zahtev Studentske konferencije univerziteta Srbije (SКONUS) i Studentske konferencije akademija strukovnih studija i visokih škola (SКASSS), a u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima.
Podsetimo, deset fakulteta Univerziteta u Beogradu odlučilo je da podigne cenu školarine ove godine, dok se još uvek čeka odluka Matematičkog i Fakulteta političkih nauka, rečeno je Tanjugu u Rektoratu. Kako je rečeno, saveti Matematičkog i Fakulteta političkih nauka trebalo bi da zasedaju najkasnije do kraja sledeće nedelje i da usvoje odluku da li će zadržati iznos stare ili povećati školarinu.
Među fakultetima koji će povećati školarine su Fakultet organizacionih nauka, Šumarski, Učiteljski, Ekonomski.
Ministarstvo prosvete pozdravlja odgovorno opredeljenje većine visokoškolskih ustanova u Republici Srbiji da ne povećavaju visinu školarina za samofinansirajuće, kojim pokazuju brigu za položaj studenata i doprinose povećanju obuhvata maturanata koji nakon završene srednje škole nastavljaju svoje školovanje na visokoškolskim ustanova, odnosno smanjenju odustajanja studenata od studija iz materijalnih razloga.
Foto: Insajder
Vlada Srbije i Ministarstvo prepoznaju važnost utvrđivanja novog modela finansiranja visokoškolskih ustanova za dalji razvoj visokog obrazovanja, poboljšanje materijalnog statusa zaposlenih u visokom obrazovanju i dodatno unapređenje studentskog standarda. Zato je Vlada Srbije obrazovala Radnu grupu za izradu nacrta Zakona o finansiranju visokog obrazovanja, koju čine predstavnici svih relevantnih institucija – nadležnih ministarstava, visokoškolskih ustanova, studentskih predstavničkih tela , udruženja studenata i sindikata, sa ciljem da se tokom 2024. godine, kroz intenzivni dijalog, dođe do adekvatnog i kompromisnog modela finansiranja visokog obrazovanja koje će osigurati finansijsku održivost visokoškolskih ustanova.
Ministarstvo podseća da se iz budžeta Republike Srbije opredeljuje sredstava za rad i materijalne troškove visokoškolskih ustanova i utvrđuje kvote za upis studenata čije se studije finansiraju iz budžeta. Pored toga, Ministarstvo obezbeđuje više od 15.000 studentskih stipendija i kredita, a država će finansirati velike infrastrukturne projekte u oblasti visokog obrazovanja, kao što su Кampus BIO4, zgrade Fakulteta muzičkih umetnosti, Fakulteta likovne umetnosti, novi studentski domovi u Beogradu i Nišu i dr.
Ministarstvo prosvete nastaviće da razgovara sa predstavnicima studentskih predstavničkih tela i visokoškolskih ustanova o školarinama u želji da se pronađu kompromisna rešenja koja obezbeđuju očuvanje materijalnog položaja samofinansirajući studenata, ali i ne ugrožavaju finansijsku održivost ustanova.
Senat Univerziteta u Beogradu usvojio je predlog da se u narednoj školskoj godini na budžet upiše 14.468 studenata na svim nivoima studija, a konačnu odluku o broju budžetskih studenata donosi Vlada Srbije.
Dušan Milisavljević, čuveni ORL lekar i profesor Medicinskog fakulteta u Nišu, na ispitu u januarsko-februarskom roku u indeksu studenta našao je - novac.
Odluka studentske organizacije Pravnog fakulteta iz Zagreba da organizuje putovanje u Beograd, izazvala je negativne reakcije u krajnje desnom delu javnosti.
Samofinansirajući studenti dobijaju povraćaj 50 odsto školarine i u 2025/26. Za isplatu je neophodna studentska kartica i račun u Poštanskoj štedionici.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Senat Univerziteta u Beogradu usvojio je predlog da se u narednoj školskoj godini na budžet upiše 14.468 studenata na svim nivoima studija, a konačnu odluku o broju budžetskih studenata donosi Vlada Srbije.
Potpredsednik Stranke slobode i pravde Borko Stefanović dao je intervju za "Autonomiju", portal Dinka Gruhonjića, u kom je najstrašnije lagao o poseti predsednika Srbije Aleksandra Vučića samitu "EU - Zapadni Balkan" u Tivtu.
Evropska unija će se suočiti sa masovnom nezaposlenošću ukoliko ne dereguliše svoju ekonomiju, izjavio je Morten Virod, generalni direktor švedsko-švajcarske multinacionalne korporacije ABB, jednog od globalnih lidera u oblasti elektrifikacije i industrijske automatizacije.
Predsednik SRS-a prof. dr Vojislav Šešelj izneo je oštre kritike na račun najavljene studentske liste, tvrdeći da ona neće predstavljati studente, već političke aktere koji, prema njegovim rečima, žele da se domognu vlasti.
Novi užas u režiji blokadera dogodio se u srcu Frankfurta u Nemačkoj, gde su siledžije na tribini u organizaciji blokaderskog Proglasa, na čijem su čelu Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Svetlana Ceca Bojković, Miodrag Majić i njima bliska ekipa, pokušali da bukvalno raščerupaju jednog novinara.
Koalicija između Novog DSS Miloša Jovanovića i pokreta "Mi, Snaga naroda", o kojoj se na desnom polu političkoj spektra šuškalo danima unazad, raspala se i pre nego što je ozvaničena.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
U brutalnom mafijaškom obračunu na Vracama ranjen je Amel B., javnosti i policiji dobro poznato ime iz sveta organizovanog kriminala i trgovine narkoticima.
Najmanje tri osobe poginule su u razornom zemljotresu jačine 7,8 stepeni po Rihterovoj skali koji je danas pogodio Filipine, a odmah nakon potresa izdato je upozorenje na cunami širom regiona.
Evropska unija će se suočiti sa masovnom nezaposlenošću ukoliko ne dereguliše svoju ekonomiju, izjavio je Morten Virod, generalni direktor švedsko-švajcarske multinacionalne korporacije ABB, jednog od globalnih lidera u oblasti elektrifikacije i industrijske automatizacije.
NATO pokreće vežbu vazduhoplovnih snaga "Ramštajn zastava 2026" (Ramstein Flag 2026), koja će se, između ostalog, održati u zemljama koje se graniče sa Rusijom, prenosi agencija RIA Novosti.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar