Tvrđava Kanina kod Valone, grad u kojem je stolovao srpski velikaš Đorđe Arijanit Komninović, samo jedan je od dokaza koliko Srbi imaju dugu istoriju na teritoriji današnje Albanije.
Đorđe Arijanit Komninović Golemi rođen oko 1383, godine bio je srednjovekovni velikaš i srpski gospodar oblasti između Škundre i Vojuše. Albanci tvrde da su ovaj velikaš, Skenderbeg, ali i mnogi drugi srpski gospodari, bili albanskog porekla, međutim mnoge istorijske činjenice i dokazi osporavaju albanske neutemeljene tvrdnje.
Strateški važan grad srpski Valona, tokom 13. veka je dugo odolevao napadima Vizantinije. Konačno pokoren od Vizantije 1290. godine, bio je jedan od glavnih carskih poseda na Balkanu. Vizantijska vlast je trajala do 1340-ih, kada je srpski vladar Stefan Dušan, iskoristivši vizantijski građanski rat, vratio deo Albanije. Valona je pala krajem 1345. ili početkom 1346. godine, a Dušan je svog devera Jovana Asena, brata bugarskog cara Jovana Aleksandra, postavio za Valonu kao prestonicu, a za glavne tvrđave Kaninu i Berat. Međutim, prema nekim naučnicima, Dušan je zauzeo Valonu i Kaninu već 1337. godine.
Foto: prinstscreen/telegram
Srpska tvrđava Kanina u današnjoj Albaniji
Vladavina naših velmoža i gospodara, uz pomoć trgovine i bliskih odnosa sa Venecijom i Mletačkom Republikom, trajala je sve do sve dok Osmanlije nisu zauzele grad 1417. godine.
Đorđe Arijanit Komninović Komninović je prvi vlastelin koji je u današnjoj Albaniji podigao ustanak 1432. godine i porazio sultanovu vojsku 1439. godine.
U pismu kralju Napulja potpisao se kao Komninović. Pridev golemi je slovenskog i srpskog porekla i znači veliki, velikaš, slavni. Jedan dokument iz 1452. godine ga naziva "Golemi Arenit Comninovich de Albania".
Godine 1432. podigao je ustanak protiv Osmanlija. Prvi je feudalac u oblasti Albanije, koji je pobedio sultanovu vojsku i ovaj je 1439. godine bio prinuđen da prizna njegovu nezavisnost. To mu je obezbiedilo poseban ugled u Evropi. U cilju očuvanja nezavisnosti, sklapa savez sa papom, kraljem Napulja i Mletačkom republikom, od koje dobija vojvodsku titulu, 1456. godine i priznavanje vlasti od Skadra do Drača. Ipak, bio je prinuđen da napusti Albaniju, šezdesetih godina 15. veka, sklonivši se na teritoriju Mletačke republike, gde je i umro.
Foto: prinstscreen/telegram
Srpska tvrđava Kanina na mletačkom crtežu
Arijanitova kćerka Andronika bila je udata za Đurđa Kastriota Skenderbega, a Angelina za Stefana Brankovića koji je bio inače sin srpskog despota Đurđa Brankovića. Arijanitova kćerka Gojislava, bila je prva žena Ivana Crnojevića, a njegov sin Đurđe se 1499. godine sklonio iz Zete kod ujaka Konstantina u Milano.
Nakon toga, nastaje snažan talas iseljavanja Srba iz Albanije koji je trajao od 15. do 20. veka. Srbi iz doline Maće i iz oblasti Mokre, Čermenike, Bulčice naseljavani su se u zapadnoj Makedoniji.
Po naučniku Jovanu Cvijiću, veliki broj Srba se iseljavao preko Drima prema Vardaru. Isto tako Srbi iz severnog Epira prelazili su u zapadnu Makedoniju. Cincari, tj. Vlasi za razliku od Srba se manje iseljavaju i manje se asimiliraju. Oni su čuvali svoj jezik, tradiciju i običaje isto kao i Grci baveći se stočarstvom, zanatima, a potom i trgovinom i pravoslavne su veroispovesti. Uspeli su da usred velike Osmanske imperije u 18. veku podignu svoj veliki trgovački i kulturni centar Moskopolje koji je u svom zenitu imao 50 000 stanovnika, u ono vreme jedan od većih gradova Evrope. Ali njihov uticaj i moć nije dugo trajao jer su Osmanlije u nekoliko pohoda uništili grad.
Danas je taj deo istorije skoro i zaboravljen i nažalost mnogi ne znaju šta je prava i tačna istorija i ko su zapravo bili pravi vladari Albanije dok nisu došle Osmanlije. Albanci su ukrali veliki deo srpske istorije i baš iz tog razloga moramo da očuvamo svaki detalj iz naše istorije i da sprečimo zaborav i krađu slavne srpske istorije.
Albanci su 1969. godine minirali srpsku pravoslavnu crkvu i oni su tvrdili da se radi o rimskoj, katoličkoj crkvi iz 12. veka, što je potpuna laž i gaženje tradicije kulture i identiteta jednog naroda.
Obaranje F-117 kod Buđanovaca je događaj tokom agresije NATO i bombardovanja SRJ koji predstavlja prvi i jedini potvrđeni gubitak aviona NATO alijanse izrađenog u stelt tehnologiji.
Dok se ovih dana polemiše o budućoj sudbini ostataka kompleksa Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (SSNO), kako se pogrešno često naziva ,,Generalštab”, arhitektonskog mastodonta na uglu Nemanjine i Kneza Miloša, skoro da se ne zna da su se upravo na tom mestu skoro čitav vek, pre nego što je Tito odlučio da baš ti podigne svoje ministarstvo odbrane, nalazile dve zgrade koje su srušene iako su imale veliku istorijsku i kulturnu vrednost i bile delo slavnih arhitekata.
U decembru ove godine navršava se 110 godina od misterioznog slučaja kojim se štampa bavila tokom dve nedelje decembra 1911. godine po starom kalendaru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Albanci su 1969. godine minirali srpsku pravoslavnu crkvu i oni su tvrdili da se radi o rimskoj, katoličkoj crkvi iz 12. veka, što je potpuna laž i gaženje tradicije kulture i identiteta jednog naroda.
Šiptarski lobisti u Sjedinjenim Američkim Državama na sav glas kukaju zbog sve bolje saradnje SAD i Srbije, koja bi uskoro mogla da bude politički krunisana strateškim partnerstvom!
Američka vojska pogodila je postrojenje za pitku vodu na jugu Irana, u blizini strateški važnog Ormuskog moreuza, a više od 20.000 ljudi u obližnjem gradu i okolnim selima ostalo je bez vode usred temperatura koje prelaze 38 stepeni.
Lider Domovinskog pokreta Ivan Penava potvrdio je tokom svog gostovanja na hrvatskoj N1 da je iskreni sledbenik ustaškog pokreta svojom kontroverznom izjavom.
Udruženje "ProGlas", koje čine pripadnici samozvane elite na čelu sa Draganom Bjelogrlićem, ovih dana ponovo je u fokusu javnosti zbog nasilja na njihovom nedavnom skupu, a sada su isplivale nove informacije o njihovim mutnim pričama.
Srpska lista najoštrije je osudila današnje privođenje direktora osnovnih škola u Kosovskoj Kamenici, Negovana Vasića i Dragana Krstića, kao i upade pripadnika kosovske policije u njihove porodične domove i obrazovne ustanove u kojima obavljaju svoju časnu i odgovornu dužnost ističući da je reč o političkom pritisku Prištine i zastrašivanju svedoka i osoba koje su ukazale na izborne nepravilnosti.
Kancelarija za KiM saopštila je danas da su dvojica direktora srpskih osnovnih škola iz Kosovske Kamenice privedena po političkoj osnovi i nalogu Prištine, dodajući da im je, nakon višesatnih iskaza u policiji, određeno policijsko zadržavanje do 48 sati.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Večeras je došlo do tragedije u Paraćinu kada je, nakon svađe, B.N. zvani Grobar ubodima nožem usmrtio Stanislava R. zvanog Standža ispred njegove porodične kuće.
U selu Škrijelje na području opštine Tutin večeras je život izgubio E.S. (2009), nakon što je, prema prvim informacijama, došlo do slučajnog opaljenja lovačke puške tokom njenog čišćenja.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen našla se na udaru oštrih kritika na društvenoj mreži Iks nakon što je saopštila da je sa norveškim premijerom Jonasom Garom Storeom razgovarala o novom paketu sankcija protiv Rusije i nastavku pomoći Ukrajini.
Predsednik Rusije Vladimir Putin ocenio je da će predstojeći izbori za Državnu dumu biti najvažniji unutrašnjopolitički događaj u zemlji, čime je jasno stavio do znanja da Kremlj ulazi u izbornu godinu sa pojačanom pažnjom na bezbednost, organizaciju glasanja i političku stabilnost.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da nove evropske sankcije neće slomiti ruski bankarski sektor, tvrdeći da su najveće banke u zemlji već dugo pod zapadnim ograničenjima, ali da uprkos tome nastavljaju da ostvaruju visoku dobit, razvijaju poslovanje i čuvaju stabilnost.
Trgovinske i političke tenzije između Rusije i Jermenije dodatno su eskalirale nakon što je ruska savezna služba za veterinarski i fitosanitarni nadzor donela odluku o uvođenju radikalnih ekonomskih mera protiv ove kavkaske države.
Istaknuti srpski kompozitor, muzički urednik i stvaralac, Vladimir Milačić umro je u 65. godini, a iza sebe je ostavio neizbrisiv trag u domaćoj muzici, pozorištu i na televiziji.
Iako zvuči kao scena iz filma, seks u bazenu može biti mnogo rizičniji nego što većina misli – evo zašto bi trebalo dobro da razmislite pre nego što uskočite u takvu avanturu.
Par trikova zahvaljujući kojima će baterija telefona trajati duže na svim prazničnim putovanjima, i dati priliku za beleženje nezaboravnih i magičnih trenutaka.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.