"Ne znaju da drže olovku, imaju oskudne rečenice i poremećaj pažnje" Šta je najteže budućim prvacima na testiranje za upis u školu?
Podeli vest
Prvog aprila zvanično je počeo upis prvaka u školu. Siromašan rečnik, oskudne rečenice, poremećaj pažnje – to već nekoliko godina pokazuju rezultati testova za upis u prvi razred. Najveći problem budućih đaka je grafomotorika.
Iako su se deca promenila, test nije menjan decenijama, navodi Ivana Jokić, pedagog u OŠ "Dragojlo Dudić".
Počelo je elektronsko zakazivanje termina za upis i testiranje dece u prvi razred osnovne škole kojoj teritorijalno pripadaju elektronskim putem preko Portale e-Uprava, a prvog dana prijavljeno je skoro 7.500 đaka.
Ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović izjavila je da je sve spremno za upis đaka u prvi razred osnovne škole, a da se očekuje da će ove godine 65.000 mališana postati đaci prvaci.
16.03.2024
10:31
- Ono što merimo ovim testom su intelektualne sposobnosti i emocionalna zrelost. Što se tiče intelektualnih sposobnosti tu spadaju opažanje, pamćenje, mišljenje, učenje, kao i pažnja. Ne postoji, dalje, nijedno konkretno pitanje u testu kojim se ispituje emocionalna zrelost, ali to zavisi od same procene ispitivača. Beleži se svako ponašanje tokom testiranja i to je negde pokazatelj da li je dete emocionalno zrelo - kaže Jokić i dodaje:
- Ceo dotadašnji detetov život, aktivni život jeste svojevrsna priprema za polazak u školu. Dakle, sve ono o čemu su deca razgovarala sa roditeljima, ono što su saznavali u vrtiću, možda u bisokopu, pozorištu, sve ono što ih okružuje, to je jedna priprema za polazak u školu.
Siromašan rečnik, oskudne rečenice, poremećaj pažnje – to već nekoliko godina pokazuju rezultati testova za upis u prvi razred, a najveći problem budućih đaka je grafomotorika, tvrde psiholozi.
- Ima dece koja nikada nisu držala olovku i prosto ne znaju ne samo da drže olovku, nego da organizuju svoj crtež na papiru, uopšte da se služe bojicama - ističe Jelena Kenić, psiholog u OŠ "Pavle Savić".
Roditelji pripremaju decu za upis, neki plaćaju i časove
Inače, roditelji često decu pripremaju za testiranje, neki čak plaćaju i privatne časove. Međutim, stručnjaci kažu da to nije potrebno.
- Ne postoji priprema za test za prvi razred i ne treba da bude na veštački način. Dete sa kojim je razgovarano, kome je usmerena pažnja, koje je emocionalno spremno za neke situacije, koje je bilo u vrtiću, koje je socijalizovano, ne samo u nekim usmerenim aktivnostima, nego je bilo u parkiću - kaže Kenićeva.
Iako se dešava da budući prvaci na testiranju pokažu mnogo znanja, nije retkost da se ispostavi da su nezreli za polazak u školu i da nisu spremni za kolektiv. Rezultati testa treba da pokažu koliko je zapravo dete spremno za školu, kako će napredovati, a koriste se i prilikom formiranja odeljenja.
Deca su inteligentnija i sposobnija, ali moramo da prilagodimo metode rada
Dekan Fakulteta za obrazovanje učitelja i vaspitača profesor Danimir Mandić kaže za RTS da je slična situacija sa prvacima i u državama u okruženju, pa čak i u celom svetu.
- Mi imamo taj problem poremećaja pažnje, imamo problem da se preko 80 odsto informacija stiče iz digitalnih izvora, imamo niz promena kod mladih generacija, ali takođe ako pogledamo i uporedimo period od pre 50 godina kada smo mi bili mladi i naši roditelji su smatrali da nismo spremni da se snađemo u prirodnim uslovima, da ne znamo da obrađujemo zemlju, da ne znamo niz nekih stvari koje su oni smatrali sasvim normalnim u tom periodu i da ako na nama ostaje svet da je moguće da neće na pravi način da se razvija civilizacija - ističe Mandić.
Poručuje da uvek postoji taj jaz između generacija, a da je prirodna kriva koja ide linearnim usponom - razvoj ljudske inteligencije.
- Deca su inteligentnija, deca su sposobnija, samo što mi moramo da prilagodimo metode rada, organizaciju nastave, način vredovanja znanja mladim generacijama i potrebama te mlade dece koje će imati ne u narednih 10, nego u narednih 50 ili 60 godina - dodaje Mandić.
Vaspitnom radu se posvećuje posebna pažnja
Dekan Mandić je ukazao da se upravo na pedagoškim fakultetima razvija koncept u kojem se vaspitnom radu, radu sa detetom, posvećuje posebna pažnja.
- Mi smatramo da osam kompetencija koje je Unesko definisao od jezičkih kompetencija, višejezičkih kompetencija, matematičkih, naučnih kompetencija, digitalnih kompetencija, da su podjednako značajne one druge koje razvijaju karakter ličnosti, empatiju, vrednostne stavove, uče kako da uče, uče kako da razmišljaju, logički zaključuju, kako da razvijaju kritičko mišljenje, da očuvaju kreativne potencijale i interesovanja i stoga smatramo da u obrazovanju, iako je vaspitni deo u velikoj meri zanemaren, učitelji veoma uspešno prave balans između onoga što predstavlja taj naučni deo i ono što predstavlja vaspitni deo - ističe Mandić.
Poručuje da je to posebno značajno jer se do 10. ili 12. godine razvija do 80 odsto karakternih osobina čoveka.
Veštačka inteligencija nikada neće zameniti učitelje
Navodi i da se na pedagoškim fakultetima trude da program svake godine menjaju i da se usavršavaju, ali da je to teško.
- Posebno je teško s obzirom na promene koje nosi veštačka inteligencija. To je sistem koji ekstremno ubrzava i dovodi do revolucionarnih promena i u obrazovanju, medicini, ekonomiji, inženjerstvu. I naravno ono što je dobra okolnost i lepa okolnost i za učitelje i vaspitače i sve one koji su opredeljeni za ovaj plemeniti poziv jeste da nikada veštačka inteligencija, ni roboti, ni bilo koja nova tehnologija ne može da zameni čoveka u ovom najmlađem uzrastu gde je mnogo značajan vaspitni rad, direktan kontakt, razvoj empatije, kritičkog mišljenja, interakcija između ljudi - poručuje Mandić.
Zbog toga, ističe, ponosni su na rezultate projekata koji se rade u okviru Evropske unije, a koje govore da su postignuća dece na kraju četvrtog razreda u gornjoj trećini evropskog proseka.
- To znači da učitelji izvanredno rade sa njima, da razvijaju zadovoljavajuće sve ove kompetencije, a koliko smo sposobni da razvijemo i dobre ljude videćemo u perspektivi - naglašava Mandić.
Biranje učitelja prepustiti stručnjacima
Kada je reč o tome što roditelji vole da biraju učitelja svom detetu, tj. u kom odeljenju će dete biti, Mandić kaže da je bolje da stručnjaci to odluče i da se opredele za ravnomernu raspodelu dece u skladu sa njihovim sposobnostima, preferencijama i naravno karakteristikama učitelja.
- Ali verujte da 99 odsto učitelja su dobri i učitelji i ljudi i imaju razumevanja, jer oni se bave praktično detetom, bave se svakodnevnim problemom deteta, pokušavaju da im pomognu ne samo u rešavanju zadataka konkretnih školskih, nego i ličnih i svakodnevnih. Tako da verujem da jedan tip ličnosti učitelja odgovara jednoj grupi dece, a većina zna da se prilagodi i mislim da tu ne bi trebalo preterano da biramo - zaključuje Mandić.
Infrastruktura železnice Srbije saopštila je da dinamičko testiranje brze pruge Novi Sad - Subotica - državna granica za brzinu od 200 kilometara na čas počinje sutra, 23. septembra i trajaće do 10. oktobra.
Najviše prvaka, njih 87, krenuće u gradsku osnovnu školu, dok ih u seoskim školama opštine Nova Varoš najviše ima u selu Akmačići, njih sedam, pa zatim u Božetićima četiri i Radojinji tri prvaka.
01.09.2024
09:16
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Počelo je elektronsko zakazivanje termina za upis i testiranje dece u prvi razred osnovne škole kojoj teritorijalno pripadaju elektronskim putem preko Portale e-Uprava, a prvog dana prijavljeno je skoro 7.500 đaka.
Izraelske vazduhoplovne snage uništile su strateški odbrambeni potencijal Irana tokom napada na vojne objekte Islamske Republike 26. oktobra, objavio je izraelski vojni radio „Galej IDF“, pozivajući se na bezbednosne izvore.
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić gostovao je u novoj emisiji "Bez garda" na Informer TV, koju vodi poznata voditeljka Ivana Vučićević. Takođe, emisiju možete pogledati i na televiziji Studio B.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Žablju da Srbija trenutno nema bližeg i većeg saveznika od Mađarske i poručio je da će se, dok god se bude bavio politikom, truditi da dobre odnose dva naroda ništa ne pokvari.
Dopisnica Informera iz Čačka Dragana Ćendić ponovo se našla na udaru hejtera koji očigledno ne mogu da joj oproste izveštavanje tokom propalog protesta opozicije i lažnih ekologa u Preljini.
Predsednik Poslaničke grupe prijateljstva sa Ukrajinom Radoslav Milojičić i članovi Grupe Staša Stojanović i mr Milovan Drecun, razgovarali su, preko zoom platforme sa članovima Poslaničke grupe Vrhovne rade Ukrajine za međuparlamentarne odnose sa Republikom Srbijom, predvođenom potpredsednikom Grupe Dimitrijem Natalukhom.
Na magistralnom putu Kruševac-Aleksandrovac, na Begovom brdu, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovalo više vozila. Putnica i troje dece, koji su se nalazile u kamionu koji se prevrnuo, prevezeni su radi opservacije u Opštu bolnicu u Kruševcu.
Dvojca za sada nepoznatih ribokradica sinoć sat vemena pre ponoći upali u privatni ribnjak u selu Sutjeska, nedaleko od Zrenjanina. Oni su pretukli šefa čuvarske službe Vladimira Popadića, koji je zadobio teške telesne povrede i nalazi se u zrenjaninskoj bolnici.
Mladić N. P. (22) na koga je danas pucao otac, a koji je primljen u Kliničko-bolnički centar "Bežanijska kosa", munjevitom reakcijom Hitne pomoći i lekara ove zdravstvene ustanove je spasen i više nije u životnoj opasnosti.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je danas podnelo Trećem osnovnom sudu u Beogradu optužni predlog protiv okrivljenih Novaka Buhe, njegovog sina Nemanje i D. B. (54) iz Surčina!
Predsednik fudbalskog kluba Napredak iz Kruševca Miloš Nenezić žestoko je udario po svojim igračima i stručnom štabu posle poraza od TSC u 13. kolu Superlige Srbije.
Informer televizija vas vodi pravo u srce američkih izbora uz našu voditeljku Andreu Veskov, koja uživo iz SAD-a donosi najsvežije informacije, ekskluzivne analize i dramatične preokrete u jednoj od najvažnijih političkih bitaka na globalnoj sceni.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručuje da zaposleni u Agenciji UN za pomoć palestinskim izbeglicama (UNRWA) moraju biti pozvani na odgovornost za, kako je rekao, "terorističke aktivnosti" protiv države Izrael.
Snajperisti obučeni u Ukrajini stigli su u Tbilisi, verovatno da bi napravili incident koji bi opravdao državni udar opozicije koja protestuje zbog rezultata nedavnih izbornih rezultata i pobede vladajuće partije Gruzijski san koja je osvojila više od 54 odsto glasova!
Povodom 90 godina od rođenja velikana srpskog glumišta Danila Bate Stojkovića (1934-2002) Jugoslovenska kinoteka će, uz otvaranje legata i izložbe, prirediti retrospektivu njegovih filmova u obe svoje sale.
Damijano David, nekadašnji muzički šarm koji je osvajao publiku širom sveta, sada deluje kao da se potpuno promenio. Nakon uspeha sa bendom "Maneskin" i pobede na Evroviziji 2021. godine, njegov nedavni solo projekat donosi sasvim drugačiji imidž koji se ne sviđa njegovim vernim obožavaocima.
Melanija Tramp (54) pružila je podršku svom suprugu Donaldu Trampu na predizbornom skupu Republikanske partije u Njujorku i oduševila prisutne svojom odevnom kombinacijom.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.