Iznosi eko-takse za ovu godinu nisu menjani, ali to ne znači da za pojedine kategorije privrednika one neće biti znatno više. Naime, preduzetnici su do sada ovu taksu plaćali uvek u iznosu razrezanom za mikro pravna lica, ali će izmenom uredbe sada i oni biti svrstavani u različite kategorije po veličini, po principu: veća firma - veća taksa.
Koliko tačno preduzetnika u Srbiji posluje u kategoriji većoj od 'mikro' – što znači da ima više od 10 zaposlenih i godišnje poslovne prihode veće od 700.000 evra ili ukupnu aktivu veću od 350.000 evra – biće poznato tek kada Agencija za privredne registre 'izbroji' nedavno predate finansijske izveštaje.
Ako je sudeći po lanjskim rezultatima, takvih preduzetnika je nešto više od 1.600 (tačnije – 1.611) i - svi oni će na ime eko-takse ove godine platiti bar desetostruko veći iznos, a jedan od njih će platiti čak sto puta skuplju eko-taksu u odnosu na onu plaćenu 2023.
Foto: Informer
Šta se sve promenilo?
Skraćen rok, preduzetnici u svim kategorijama
Prijavu za utvrđivanje godišnje naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine, u javnosti poznatu kao eko-taksu, privrednici od ove godine podnose ranije – do 30. aprila, a ne kao što je do sada bilo – do 31. jula.
Ovo je predviđeno izmenama Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara usvojenim u oktobru 2023.
Međutim, to nije jedina izmena koja će pogoditi obveznike eko-takse u Srbiji.
Vlada je, naime, prošle nedelje usvojila izmenu uredbe kojom se određuju iznosi eko-takse za preduzeća i preduzetnike u zavisnosti od toga u koju od tri grupe delatnosti spadaju: one sa velikim negativnim uticajem na životnu sredinu, srednjim ili malim negativnim uticajem na životnu sredinu.
Ima tačno 12 utvrđenih iznosa eko-taksi, pošto su preduzeća i preduzetnici svrstani u četiri grupe firmi: velike, srednje, male i mikro.
Foto: Informer
Do sada su svi preduzetnici bili svrstani u kategoriju 'mikro pravnih lica i preduzetnika' i plaćali su najniže takse u svakoj grupi zagađivača. Po novom – preduzetnici su 'rame uz rame' sa preduzećima, u svih 12 kategorija.
Tako su, na primer, preduzetnici koji posluju u delatnostima sa velikim negativnim uticajem na životnu sredinu do sada plaćali 20.000 dinara, kao i mikro preduzeća. Od ove godine će preduzetnici, ukoliko premašuju kategoriju mikro preduzeća i preduzetnika (što je precizno utvrđeno Zakonom o računovodstvu u odnosu na broj zaposlenih, ukupan prihod i aktivu), i spadaju u kategoriju 'malih pravnih lica i preduzetnika', plaćati čak deset puta više – 200.000 dinara.
Preduzetnik koji posluje u 'najskupljoj kategoriji' zagađivača, a svrsta se u 'srednja pravna lica i preduzetnike', od ove godine plaćaće pola miliona dinara, umesto 20.000 dinara, dok je za 'veliko preduzeće i preduzetnika' u ovoj kategoriji predviđena taksa od dva miliona dinara.
Svi paušalci će biti u kategoriji najnižih taksi u okviru svake od tri kategorije delatnosti.
- Preduzetnik koji porez na prihode od samostalne delatnosti plaća na paušalno utvrđeni prihod, iznos naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine plaća u iznosu propisanom za mikro pravna lica i preduzetnike - stoji u novoj uredbi.
Foto: shutterstock
Jedan veliki preduzetnik
Prema Godišnjem biltenu finansijskih izveštaja za 2022. koju je objavila Agencija za privredne registre, prošle godine je tačno 1.611 preduzetnika bilo razvrstano u kategoriju 'malih, srednjih i velikih pravnih lica i preduzetnika'.
Među njima je najviše malih preduzetnika – ukupno 1.589.
Srednjih je 21, dok je u toj godini u Srbiji poslovao samo jedan preduzetnik svrstan u kategoriju 'velikih preduzeća i preduzetnika', što, po Zakonu o računovodstvu podrazumeva da premašuje dva od tri kriterijuma: da ima broj zaposlenih veći od 250, godišnje poslovne prihode veće od 40 miliona evra ili vrednost ukupne aktive veću od 20 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti.
Kolike su takse
Najmanje eko-takse, po Uredbi o kriterijumima za određivanje aktivnosti koje utiču na životnu sredinu i iznosima naknada, plaćaju mikro preduzeća i preduzetnici koji se bave delatnošću sa malim uticajem na životnu sredinu, na primer – naukom, obrazovanjem, osiguranjem, sportom, ali i kockanjem i klađenjem i dr – svega 5.000 dinara godišnje.
Ista ova grupa firmi (mikro), u delatnostima koje imaju srednji negativan uticaj na životnu sredinu, poput sakupljanja neopasnog otpada, određenih sektora poljoprivrede, popravke i održavanja letelica, proizvodnje baterija i akumulatora, proizvodnje oružja i municije, proizvodnje ulja i masti, sladoleda, prerade mleka, ali i proizvodnje pletenih i kukičanih čarapa i dr. plaća eko-taksu duplo više – 10.000 dinara.
Mikro firme i preduzetnici u grupi delatnosti koje najviše negativno utiču na životnu sredinu plaćaju dvostruko više od onih sa srednjim uticajem – tačno 20.000 dinara.
U te delatnosti spada rudarstvo, uzgoj životinja, proizvodnja tapeta, proizvodnja papira i kartona, proizvodnja eteričnih ulja, proizvoda od plastike, aluminujuma, bakra, snabdevanje električnom energijom, gasom i parom…
Slede detaljni iznosi eko-takse prema novoj uredbi koja je već stupila na snagu.
Iznos naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine za obveznike čija aktivnost u okviru delatnosti ima veliki negativan uticaj na životnu sredinu iznosi za:
velika pravna lica i preduzetnike 2.000.000 dinara; srednja pravna lica i preduzetnike 500.000 dinara; mala pravna lica i preduzetnike 200.000 dinara; mikro pravna lica i preduzetnike 20.000 dinara.
Iznos naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine za obveznike čija aktivnost u okviru delatnosti ima srednji negativni uticaj na životnu sredinu iznosi za:
velika pravna lica i preduzetnike 1.000.000 dinara; srednja pravna lica i preduzetnike 250.000 dinara; mala pravna lica i preduzetnike 100.000 dinara; mikro pravna lica i preduzetnike 10.000 dinara.
Iznos naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine za obveznike čija aktivnost u okviru delatnosti ima mali negativan uticaj na životnu sredinu iznosi za:
velika pravna lica i preduzetnike 500.000 dinara; srednja pravna lica i preduzetnike 125.000 dinara; mala pravna lica i preduzetnike 50.000 dinara; mikro pravna lica i preduzetnike 5.000 dinara.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Zoran Dragišić podneo je Skupštini Srbije predlog zakona o prestanku važenja Zakona o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana u Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ).
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (RFZO) još jednom je podsetio da će razgovori sa savetodavcima iz austrijskog Zavoda za penzijsko osiguranje biti održani 23. aprila u Požarevcu, a dan kasnije i u Beogradu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Zoran Dragišić podneo je Skupštini Srbije predlog zakona o prestanku važenja Zakona o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana u Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ).
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je danas da je cilj da do kraja 2027. godine Srbija bude spremna za pristupanje šengenskom prostoru i naveo da je za otvaranje Klastera 3, najvažnije priznanje to što je Evropska komisija početkom jula dala šestu uzastopnu preporuku, naglasivši da ta institucija ima adekvatne mehanizme da na meritoran način proceni ispunjenost obaveza.
Šiptarski ekstremisti okačili su zastave Albanije i zloglasne terorističke organizacije OVK na kapije srpskih crkava u Lipljanu, nakon čega je policija privela dvojicu provokatora!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je pokazao šta znači stvarna briga o građanima i odgovornost prema svojoj zemlji! U kasnim večernjim satima, iz prelepog sela smeštenog između Zlatibora i Priboja, nadomak Kokinog Broda, predsednik se obratio naciji i poslao snažnu, emotivnu i direktnu poruku svima u Srbiji.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Policija u Bečeјu, u saradnji sa Osnovnim јavnim tužilaštvom u Bečeјu, uhapsila je D. P. (30) iz okoline tog mesta, zbog sumnje da јe počinila tešku krađu.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Za glatku i negovanu kožu nije dovoljno samo obaviti brijanje - jednako su važni pravilna priprema kože, izbor kvalitetnog brijača i odgovarajuća nega nakon tretmana.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Rijaliti učesnik Ivan Marinković dotakao se odnosa Maje Marinković i Asmina Durdžića, otkrivši da je u kontaktu sa njom, ali da krivi Asmina što uživa u čitavoj situaciji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.