Iznosi eko-takse za ovu godinu nisu menjani, ali to ne znači da za pojedine kategorije privrednika one neće biti znatno više. Naime, preduzetnici su do sada ovu taksu plaćali uvek u iznosu razrezanom za mikro pravna lica, ali će izmenom uredbe sada i oni biti svrstavani u različite kategorije po veličini, po principu: veća firma - veća taksa.
Koliko tačno preduzetnika u Srbiji posluje u kategoriji većoj od 'mikro' – što znači da ima više od 10 zaposlenih i godišnje poslovne prihode veće od 700.000 evra ili ukupnu aktivu veću od 350.000 evra – biće poznato tek kada Agencija za privredne registre 'izbroji' nedavno predate finansijske izveštaje.
Ako je sudeći po lanjskim rezultatima, takvih preduzetnika je nešto više od 1.600 (tačnije – 1.611) i - svi oni će na ime eko-takse ove godine platiti bar desetostruko veći iznos, a jedan od njih će platiti čak sto puta skuplju eko-taksu u odnosu na onu plaćenu 2023.
Foto: Informer
Šta se sve promenilo?
Skraćen rok, preduzetnici u svim kategorijama
Prijavu za utvrđivanje godišnje naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine, u javnosti poznatu kao eko-taksu, privrednici od ove godine podnose ranije – do 30. aprila, a ne kao što je do sada bilo – do 31. jula.
Ovo je predviđeno izmenama Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara usvojenim u oktobru 2023.
Međutim, to nije jedina izmena koja će pogoditi obveznike eko-takse u Srbiji.
Vlada je, naime, prošle nedelje usvojila izmenu uredbe kojom se određuju iznosi eko-takse za preduzeća i preduzetnike u zavisnosti od toga u koju od tri grupe delatnosti spadaju: one sa velikim negativnim uticajem na životnu sredinu, srednjim ili malim negativnim uticajem na životnu sredinu.
Ima tačno 12 utvrđenih iznosa eko-taksi, pošto su preduzeća i preduzetnici svrstani u četiri grupe firmi: velike, srednje, male i mikro.
Foto: Informer
Do sada su svi preduzetnici bili svrstani u kategoriju 'mikro pravnih lica i preduzetnika' i plaćali su najniže takse u svakoj grupi zagađivača. Po novom – preduzetnici su 'rame uz rame' sa preduzećima, u svih 12 kategorija.
Tako su, na primer, preduzetnici koji posluju u delatnostima sa velikim negativnim uticajem na životnu sredinu do sada plaćali 20.000 dinara, kao i mikro preduzeća. Od ove godine će preduzetnici, ukoliko premašuju kategoriju mikro preduzeća i preduzetnika (što je precizno utvrđeno Zakonom o računovodstvu u odnosu na broj zaposlenih, ukupan prihod i aktivu), i spadaju u kategoriju 'malih pravnih lica i preduzetnika', plaćati čak deset puta više – 200.000 dinara.
Preduzetnik koji posluje u 'najskupljoj kategoriji' zagađivača, a svrsta se u 'srednja pravna lica i preduzetnike', od ove godine plaćaće pola miliona dinara, umesto 20.000 dinara, dok je za 'veliko preduzeće i preduzetnika' u ovoj kategoriji predviđena taksa od dva miliona dinara.
Svi paušalci će biti u kategoriji najnižih taksi u okviru svake od tri kategorije delatnosti.
- Preduzetnik koji porez na prihode od samostalne delatnosti plaća na paušalno utvrđeni prihod, iznos naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine plaća u iznosu propisanom za mikro pravna lica i preduzetnike - stoji u novoj uredbi.
Foto: shutterstock
Jedan veliki preduzetnik
Prema Godišnjem biltenu finansijskih izveštaja za 2022. koju je objavila Agencija za privredne registre, prošle godine je tačno 1.611 preduzetnika bilo razvrstano u kategoriju 'malih, srednjih i velikih pravnih lica i preduzetnika'.
Među njima je najviše malih preduzetnika – ukupno 1.589.
Srednjih je 21, dok je u toj godini u Srbiji poslovao samo jedan preduzetnik svrstan u kategoriju 'velikih preduzeća i preduzetnika', što, po Zakonu o računovodstvu podrazumeva da premašuje dva od tri kriterijuma: da ima broj zaposlenih veći od 250, godišnje poslovne prihode veće od 40 miliona evra ili vrednost ukupne aktive veću od 20 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti.
Kolike su takse
Najmanje eko-takse, po Uredbi o kriterijumima za određivanje aktivnosti koje utiču na životnu sredinu i iznosima naknada, plaćaju mikro preduzeća i preduzetnici koji se bave delatnošću sa malim uticajem na životnu sredinu, na primer – naukom, obrazovanjem, osiguranjem, sportom, ali i kockanjem i klađenjem i dr – svega 5.000 dinara godišnje.
Ista ova grupa firmi (mikro), u delatnostima koje imaju srednji negativan uticaj na životnu sredinu, poput sakupljanja neopasnog otpada, određenih sektora poljoprivrede, popravke i održavanja letelica, proizvodnje baterija i akumulatora, proizvodnje oružja i municije, proizvodnje ulja i masti, sladoleda, prerade mleka, ali i proizvodnje pletenih i kukičanih čarapa i dr. plaća eko-taksu duplo više – 10.000 dinara.
Mikro firme i preduzetnici u grupi delatnosti koje najviše negativno utiču na životnu sredinu plaćaju dvostruko više od onih sa srednjim uticajem – tačno 20.000 dinara.
U te delatnosti spada rudarstvo, uzgoj životinja, proizvodnja tapeta, proizvodnja papira i kartona, proizvodnja eteričnih ulja, proizvoda od plastike, aluminujuma, bakra, snabdevanje električnom energijom, gasom i parom…
Slede detaljni iznosi eko-takse prema novoj uredbi koja je već stupila na snagu.
Iznos naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine za obveznike čija aktivnost u okviru delatnosti ima veliki negativan uticaj na životnu sredinu iznosi za:
velika pravna lica i preduzetnike 2.000.000 dinara; srednja pravna lica i preduzetnike 500.000 dinara; mala pravna lica i preduzetnike 200.000 dinara; mikro pravna lica i preduzetnike 20.000 dinara.
Iznos naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine za obveznike čija aktivnost u okviru delatnosti ima srednji negativni uticaj na životnu sredinu iznosi za:
velika pravna lica i preduzetnike 1.000.000 dinara; srednja pravna lica i preduzetnike 250.000 dinara; mala pravna lica i preduzetnike 100.000 dinara; mikro pravna lica i preduzetnike 10.000 dinara.
Iznos naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine za obveznike čija aktivnost u okviru delatnosti ima mali negativan uticaj na životnu sredinu iznosi za:
velika pravna lica i preduzetnike 500.000 dinara; srednja pravna lica i preduzetnike 125.000 dinara; mala pravna lica i preduzetnike 50.000 dinara; mikro pravna lica i preduzetnike 5.000 dinara.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Zoran Dragišić podneo je Skupštini Srbije predlog zakona o prestanku važenja Zakona o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana u Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ).
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (RFZO) još jednom je podsetio da će razgovori sa savetodavcima iz austrijskog Zavoda za penzijsko osiguranje biti održani 23. aprila u Požarevcu, a dan kasnije i u Beogradu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Zoran Dragišić podneo je Skupštini Srbije predlog zakona o prestanku važenja Zakona o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana u Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ).
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u Nacionalnom dnevniku TV Pink, gde je govorio o najvažnijim političkim, ekonomskim i bezbednosnim temama.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obratio se direktno tokom Kolegijuma dugogodišnjem novinaru "Vesti" Zoranu Vicelareviću, kog su blokaderi brutalno napali u Frankfurtu tokom tribine u organizaciji "Proglasa".
U programu blokaderske N1 došlo je do neočekivanog obrta. Tajkun i okoreli opozicionar Dragan Đilas javno je priznao da je nebitan i da se jedino ceni predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Nedim Sejdinović, blokaderski propagandista i pajtos Dinka Gruhonjića, čoveka koji podržava udar na našu zemlju, podržao je blokadersku profesorku Mariju Vasić, koja je nedavno najstrašnije izvređala vernike, koji su čekali u redu kako bi celivali Pojas Presvete Bogorodice.
Novinar RTRS Jasenko Todorović je vodio emisiju "Drugi ugao" u kojoj je, prema prijavi, negiran" genocid" u Srebrenici, što je bilo dovoljno da medijski radnik bude saslušan.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Lazar Knežević (21) i Nikolina Pešić (21) iz Šipova poginuli su, dok je Mladen Marković (27) poveđen u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila, 9. juna 2024. godine kod Šipova.
Na internetu je objavljen video zapis snimljen neposredno pre saobraćajne nesreće u kojoj su u subotu život izgubile dve osobe, preneo je Jutarnji list.
U banjalučkom naselju Lauš uhapšen je muškarac zbog sumnje na nasilje u porodici, nakon što su građani prijavili uznemirujući incident u kojem je vezao svog sina za banderu.
Američko ratno vazduhoplovstvo zatražilo je 2,2 milijarde dolara za proizvodnju novog "aviona sudnjeg dana", proizlazi iz uvida Sputnjika u budžetsku dokumentaciju agencije.
Američki vojni helikopter AH-64 Apač srušio se u blizini Ormuskog moreuza i dva člana posade bezbedno su spasena, preneli su izvori upoznati sa incidentom.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Srpska srednjovekovna tradicija puna je običaja koji bi u savremenom svetu bili potpuno neprihvatljivi, a mnogi od tih običaja prikazani su u našim fimovima i serijama.
Radoš Bajić dobitnik je nagrade "Zlatni vitez" na Međunarodnom filmskom festivalu u Sevastopolju za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu "Čuvar ikone Svetog Đorđa".
Ako želite da znate kako nešto funkcioniše u avionu, pitajte stjuardesu. One već dovoljno dugo lete da znaju sve trikove i savete koji olakšavaju ovo iskustvo.
Nataša Bekvalac nije krila kakav tip muškarca je privlači, ističući da prednost daje krupnijim i mlađim muškarcima, kao i da pristaje na vezu na jednu noć!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.