Iznosi eko-takse za ovu godinu nisu menjani, ali to ne znači da za pojedine kategorije privrednika one neće biti znatno više. Naime, preduzetnici su do sada ovu taksu plaćali uvek u iznosu razrezanom za mikro pravna lica, ali će izmenom uredbe sada i oni biti svrstavani u različite kategorije po veličini, po principu: veća firma - veća taksa.
Koliko tačno preduzetnika u Srbiji posluje u kategoriji većoj od 'mikro' – što znači da ima više od 10 zaposlenih i godišnje poslovne prihode veće od 700.000 evra ili ukupnu aktivu veću od 350.000 evra – biće poznato tek kada Agencija za privredne registre 'izbroji' nedavno predate finansijske izveštaje.
Ako je sudeći po lanjskim rezultatima, takvih preduzetnika je nešto više od 1.600 (tačnije – 1.611) i - svi oni će na ime eko-takse ove godine platiti bar desetostruko veći iznos, a jedan od njih će platiti čak sto puta skuplju eko-taksu u odnosu na onu plaćenu 2023.
Foto: Informer
Šta se sve promenilo?
Skraćen rok, preduzetnici u svim kategorijama
Prijavu za utvrđivanje godišnje naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine, u javnosti poznatu kao eko-taksu, privrednici od ove godine podnose ranije – do 30. aprila, a ne kao što je do sada bilo – do 31. jula.
Ovo je predviđeno izmenama Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara usvojenim u oktobru 2023.
Međutim, to nije jedina izmena koja će pogoditi obveznike eko-takse u Srbiji.
Vlada je, naime, prošle nedelje usvojila izmenu uredbe kojom se određuju iznosi eko-takse za preduzeća i preduzetnike u zavisnosti od toga u koju od tri grupe delatnosti spadaju: one sa velikim negativnim uticajem na životnu sredinu, srednjim ili malim negativnim uticajem na životnu sredinu.
Ima tačno 12 utvrđenih iznosa eko-taksi, pošto su preduzeća i preduzetnici svrstani u četiri grupe firmi: velike, srednje, male i mikro.
Foto: Informer
Do sada su svi preduzetnici bili svrstani u kategoriju 'mikro pravnih lica i preduzetnika' i plaćali su najniže takse u svakoj grupi zagađivača. Po novom – preduzetnici su 'rame uz rame' sa preduzećima, u svih 12 kategorija.
Tako su, na primer, preduzetnici koji posluju u delatnostima sa velikim negativnim uticajem na životnu sredinu do sada plaćali 20.000 dinara, kao i mikro preduzeća. Od ove godine će preduzetnici, ukoliko premašuju kategoriju mikro preduzeća i preduzetnika (što je precizno utvrđeno Zakonom o računovodstvu u odnosu na broj zaposlenih, ukupan prihod i aktivu), i spadaju u kategoriju 'malih pravnih lica i preduzetnika', plaćati čak deset puta više – 200.000 dinara.
Preduzetnik koji posluje u 'najskupljoj kategoriji' zagađivača, a svrsta se u 'srednja pravna lica i preduzetnike', od ove godine plaćaće pola miliona dinara, umesto 20.000 dinara, dok je za 'veliko preduzeće i preduzetnika' u ovoj kategoriji predviđena taksa od dva miliona dinara.
Svi paušalci će biti u kategoriji najnižih taksi u okviru svake od tri kategorije delatnosti.
- Preduzetnik koji porez na prihode od samostalne delatnosti plaća na paušalno utvrđeni prihod, iznos naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine plaća u iznosu propisanom za mikro pravna lica i preduzetnike - stoji u novoj uredbi.
Foto: shutterstock
Jedan veliki preduzetnik
Prema Godišnjem biltenu finansijskih izveštaja za 2022. koju je objavila Agencija za privredne registre, prošle godine je tačno 1.611 preduzetnika bilo razvrstano u kategoriju 'malih, srednjih i velikih pravnih lica i preduzetnika'.
Među njima je najviše malih preduzetnika – ukupno 1.589.
Srednjih je 21, dok je u toj godini u Srbiji poslovao samo jedan preduzetnik svrstan u kategoriju 'velikih preduzeća i preduzetnika', što, po Zakonu o računovodstvu podrazumeva da premašuje dva od tri kriterijuma: da ima broj zaposlenih veći od 250, godišnje poslovne prihode veće od 40 miliona evra ili vrednost ukupne aktive veću od 20 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti.
Kolike su takse
Najmanje eko-takse, po Uredbi o kriterijumima za određivanje aktivnosti koje utiču na životnu sredinu i iznosima naknada, plaćaju mikro preduzeća i preduzetnici koji se bave delatnošću sa malim uticajem na životnu sredinu, na primer – naukom, obrazovanjem, osiguranjem, sportom, ali i kockanjem i klađenjem i dr – svega 5.000 dinara godišnje.
Ista ova grupa firmi (mikro), u delatnostima koje imaju srednji negativan uticaj na životnu sredinu, poput sakupljanja neopasnog otpada, određenih sektora poljoprivrede, popravke i održavanja letelica, proizvodnje baterija i akumulatora, proizvodnje oružja i municije, proizvodnje ulja i masti, sladoleda, prerade mleka, ali i proizvodnje pletenih i kukičanih čarapa i dr. plaća eko-taksu duplo više – 10.000 dinara.
Mikro firme i preduzetnici u grupi delatnosti koje najviše negativno utiču na životnu sredinu plaćaju dvostruko više od onih sa srednjim uticajem – tačno 20.000 dinara.
U te delatnosti spada rudarstvo, uzgoj životinja, proizvodnja tapeta, proizvodnja papira i kartona, proizvodnja eteričnih ulja, proizvoda od plastike, aluminujuma, bakra, snabdevanje električnom energijom, gasom i parom…
Slede detaljni iznosi eko-takse prema novoj uredbi koja je već stupila na snagu.
Iznos naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine za obveznike čija aktivnost u okviru delatnosti ima veliki negativan uticaj na životnu sredinu iznosi za:
velika pravna lica i preduzetnike 2.000.000 dinara; srednja pravna lica i preduzetnike 500.000 dinara; mala pravna lica i preduzetnike 200.000 dinara; mikro pravna lica i preduzetnike 20.000 dinara.
Iznos naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine za obveznike čija aktivnost u okviru delatnosti ima srednji negativni uticaj na životnu sredinu iznosi za:
velika pravna lica i preduzetnike 1.000.000 dinara; srednja pravna lica i preduzetnike 250.000 dinara; mala pravna lica i preduzetnike 100.000 dinara; mikro pravna lica i preduzetnike 10.000 dinara.
Iznos naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine za obveznike čija aktivnost u okviru delatnosti ima mali negativan uticaj na životnu sredinu iznosi za:
velika pravna lica i preduzetnike 500.000 dinara; srednja pravna lica i preduzetnike 125.000 dinara; mala pravna lica i preduzetnike 50.000 dinara; mikro pravna lica i preduzetnike 5.000 dinara.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Zoran Dragišić podneo je Skupštini Srbije predlog zakona o prestanku važenja Zakona o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana u Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ).
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (RFZO) još jednom je podsetio da će razgovori sa savetodavcima iz austrijskog Zavoda za penzijsko osiguranje biti održani 23. aprila u Požarevcu, a dan kasnije i u Beogradu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Zoran Dragišić podneo je Skupštini Srbije predlog zakona o prestanku važenja Zakona o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana u Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ).
Organizatori festivala Belgrade Music Week oglasili su se saopštenjem u kojem su demantovali da je sinoć tokom završne večeri festivala došlo do incidenta.
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstaviće večeras javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Misije Euleksa i OEBS-a oglasile su se danas povodom dramatične situacije na Gazimestanu gde je juče, na Vidovdan, sproveden novi teror nad Srbima, a u režiji takozvane policije lažne države Kosovo i samozvanog premijera Aljbina Kurtija.
Jelena Pavlović, blokaderka sa dna kace, a nekada pristalica politike Aleksandra Vučića, pa potom i poslanica stranke Branimira Nestorovića, izazvala je danas neviđeni haos u blokaderskim redovima, pokrenuvši lavinu njihovih međusobnih sukoba i žestokih okršaja.
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Tihomir Krstić (45), koji je bio u protvoru zbog sumnje da je 27. decembra, prošle godine na Novom Beogradu napao, izbo nožem I opljačkao S.C., preminuo je u Centralnom zatvoru.
Jednoipogodišnji dečak koji je 23. juna teško povređen u stravičnoj nesreći u Begaljici kod Grocke, kada ga je deda pregazio traktorom, nažalost preminuo je u Univerzitetskoj dečjoj klinici Tiršova.
Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je konkurs za prijem kandidata na Selekcionu obuku za Specijalnu antiterorističku jedinicu (SAJ), koji je otvoren do 27. jula 2026. godine.
Nakon pucnjave u Štadeu u Nemačkoj, u kojoj je ubijeno petoro ljudi, dve osobe su navodno pokušale da pobegnu automobilom, rekao je za nemački portal Focus.de čovek koji živi u blizini mesta pucnjave.
Policija i hitne službe sprovode veliku akciju u Štadeu, dok dva helikoptera nadleću centar grada, a portparol policije potvrdio je da je u napadu život izgubilo pet ljudi.
Ministarstvo spoljnih poslova Azerbejdžana osudilo je danas odluku Izraela da prvi put zvanično prizna genocid nad Jermenima iz 1915. godine, ocenivši da je reč o "iskrivljavanju istorijskih činjenica" i pozvalo izraelsku vladu da preispita tu odluku.
Predsednik Irana Masud Pezeškijan izjavio je danas da će, u skladu sa nedavno postignutim sporazumom sa Sjedinjenim Američkim Državama, Iranu biti vraćeno šest milijardi dolara od ukupno 12 milijardi dolara zamrznutih sredstava koja se nalaze u Kataru, kao i da će Teheran nastaviti napore za povratak preostalog novca.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Kamen u bubregu postaje bolan kada se simptomi pojave. Dr Sarbjit Mohapatra deli znake upozorenja na koje treba obratiti pažnju, kao i preventivne korake koje treba slediti.
Luksuzni brend Luj Viton našao se na meti kritika nakon što je u Francuskoj, u okviru promotivne instalacije, postavljen veštački vodopad zbog potrošnje vode tokom perioda visokih temperatura i suše.
Mnoge poznate ličnosti svim silama se trude da sakriju svoj privatan život, a jedna od njih je i pevačica Džejla Ramović, koja je u tajnoj vezi s kolegom Jakovom Jozinovićem.
Pevač Emir Habibović čeka čeka svoje šesto dete sa 15 godina mlađom suprugom Tamarom, a sada je objavio još jednu vest o prinovi u porodici - dobiće i unuče.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.