Iznosi eko-takse za ovu godinu nisu menjani, ali to ne znači da za pojedine kategorije privrednika one neće biti znatno više. Naime, preduzetnici su do sada ovu taksu plaćali uvek u iznosu razrezanom za mikro pravna lica, ali će izmenom uredbe sada i oni biti svrstavani u različite kategorije po veličini, po principu: veća firma - veća taksa.
Koliko tačno preduzetnika u Srbiji posluje u kategoriji većoj od 'mikro' – što znači da ima više od 10 zaposlenih i godišnje poslovne prihode veće od 700.000 evra ili ukupnu aktivu veću od 350.000 evra – biće poznato tek kada Agencija za privredne registre 'izbroji' nedavno predate finansijske izveštaje.
Ako je sudeći po lanjskim rezultatima, takvih preduzetnika je nešto više od 1.600 (tačnije – 1.611) i - svi oni će na ime eko-takse ove godine platiti bar desetostruko veći iznos, a jedan od njih će platiti čak sto puta skuplju eko-taksu u odnosu na onu plaćenu 2023.
Foto: Informer
Šta se sve promenilo?
Skraćen rok, preduzetnici u svim kategorijama
Prijavu za utvrđivanje godišnje naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine, u javnosti poznatu kao eko-taksu, privrednici od ove godine podnose ranije – do 30. aprila, a ne kao što je do sada bilo – do 31. jula.
Ovo je predviđeno izmenama Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara usvojenim u oktobru 2023.
Međutim, to nije jedina izmena koja će pogoditi obveznike eko-takse u Srbiji.
Vlada je, naime, prošle nedelje usvojila izmenu uredbe kojom se određuju iznosi eko-takse za preduzeća i preduzetnike u zavisnosti od toga u koju od tri grupe delatnosti spadaju: one sa velikim negativnim uticajem na životnu sredinu, srednjim ili malim negativnim uticajem na životnu sredinu.
Ima tačno 12 utvrđenih iznosa eko-taksi, pošto su preduzeća i preduzetnici svrstani u četiri grupe firmi: velike, srednje, male i mikro.
Foto: Informer
Do sada su svi preduzetnici bili svrstani u kategoriju 'mikro pravnih lica i preduzetnika' i plaćali su najniže takse u svakoj grupi zagađivača. Po novom – preduzetnici su 'rame uz rame' sa preduzećima, u svih 12 kategorija.
Tako su, na primer, preduzetnici koji posluju u delatnostima sa velikim negativnim uticajem na životnu sredinu do sada plaćali 20.000 dinara, kao i mikro preduzeća. Od ove godine će preduzetnici, ukoliko premašuju kategoriju mikro preduzeća i preduzetnika (što je precizno utvrđeno Zakonom o računovodstvu u odnosu na broj zaposlenih, ukupan prihod i aktivu), i spadaju u kategoriju 'malih pravnih lica i preduzetnika', plaćati čak deset puta više – 200.000 dinara.
Preduzetnik koji posluje u 'najskupljoj kategoriji' zagađivača, a svrsta se u 'srednja pravna lica i preduzetnike', od ove godine plaćaće pola miliona dinara, umesto 20.000 dinara, dok je za 'veliko preduzeće i preduzetnika' u ovoj kategoriji predviđena taksa od dva miliona dinara.
Svi paušalci će biti u kategoriji najnižih taksi u okviru svake od tri kategorije delatnosti.
- Preduzetnik koji porez na prihode od samostalne delatnosti plaća na paušalno utvrđeni prihod, iznos naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine plaća u iznosu propisanom za mikro pravna lica i preduzetnike - stoji u novoj uredbi.
Foto: shutterstock
Jedan veliki preduzetnik
Prema Godišnjem biltenu finansijskih izveštaja za 2022. koju je objavila Agencija za privredne registre, prošle godine je tačno 1.611 preduzetnika bilo razvrstano u kategoriju 'malih, srednjih i velikih pravnih lica i preduzetnika'.
Među njima je najviše malih preduzetnika – ukupno 1.589.
Srednjih je 21, dok je u toj godini u Srbiji poslovao samo jedan preduzetnik svrstan u kategoriju 'velikih preduzeća i preduzetnika', što, po Zakonu o računovodstvu podrazumeva da premašuje dva od tri kriterijuma: da ima broj zaposlenih veći od 250, godišnje poslovne prihode veće od 40 miliona evra ili vrednost ukupne aktive veću od 20 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti.
Kolike su takse
Najmanje eko-takse, po Uredbi o kriterijumima za određivanje aktivnosti koje utiču na životnu sredinu i iznosima naknada, plaćaju mikro preduzeća i preduzetnici koji se bave delatnošću sa malim uticajem na životnu sredinu, na primer – naukom, obrazovanjem, osiguranjem, sportom, ali i kockanjem i klađenjem i dr – svega 5.000 dinara godišnje.
Ista ova grupa firmi (mikro), u delatnostima koje imaju srednji negativan uticaj na životnu sredinu, poput sakupljanja neopasnog otpada, određenih sektora poljoprivrede, popravke i održavanja letelica, proizvodnje baterija i akumulatora, proizvodnje oružja i municije, proizvodnje ulja i masti, sladoleda, prerade mleka, ali i proizvodnje pletenih i kukičanih čarapa i dr. plaća eko-taksu duplo više – 10.000 dinara.
Mikro firme i preduzetnici u grupi delatnosti koje najviše negativno utiču na životnu sredinu plaćaju dvostruko više od onih sa srednjim uticajem – tačno 20.000 dinara.
U te delatnosti spada rudarstvo, uzgoj životinja, proizvodnja tapeta, proizvodnja papira i kartona, proizvodnja eteričnih ulja, proizvoda od plastike, aluminujuma, bakra, snabdevanje električnom energijom, gasom i parom…
Slede detaljni iznosi eko-takse prema novoj uredbi koja je već stupila na snagu.
Iznos naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine za obveznike čija aktivnost u okviru delatnosti ima veliki negativan uticaj na životnu sredinu iznosi za:
velika pravna lica i preduzetnike 2.000.000 dinara; srednja pravna lica i preduzetnike 500.000 dinara; mala pravna lica i preduzetnike 200.000 dinara; mikro pravna lica i preduzetnike 20.000 dinara.
Iznos naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine za obveznike čija aktivnost u okviru delatnosti ima srednji negativni uticaj na životnu sredinu iznosi za:
velika pravna lica i preduzetnike 1.000.000 dinara; srednja pravna lica i preduzetnike 250.000 dinara; mala pravna lica i preduzetnike 100.000 dinara; mikro pravna lica i preduzetnike 10.000 dinara.
Iznos naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine za obveznike čija aktivnost u okviru delatnosti ima mali negativan uticaj na životnu sredinu iznosi za:
velika pravna lica i preduzetnike 500.000 dinara; srednja pravna lica i preduzetnike 125.000 dinara; mala pravna lica i preduzetnike 50.000 dinara; mikro pravna lica i preduzetnike 5.000 dinara.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Zoran Dragišić podneo je Skupštini Srbije predlog zakona o prestanku važenja Zakona o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana u Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ).
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (RFZO) još jednom je podsetio da će razgovori sa savetodavcima iz austrijskog Zavoda za penzijsko osiguranje biti održani 23. aprila u Požarevcu, a dan kasnije i u Beogradu.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Zoran Dragišić podneo je Skupštini Srbije predlog zakona o prestanku važenja Zakona o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana u Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ).
Danas su novinarke i urednice Informera podnele u Tužilaštvu krivične prijave protiv Zorana Gavrilovića Birodija i Raše Nedeljkova iz CRTE zbog lažnog prijavljivanja i narušavanja poslovnog ugleda.
Dinko Gruhonjić, jedan od glavnih ideologa blokadera govorio je za hrvatske medije, gde je pomenuo upad blokadera u Informer, za šta on kaže da je to izrežirano?!
U Višem sudu u Podgorici juče su izvedeni dokazi koje su okrivljeni pripadnici "škaljarskog klana" razmenjivali tokom priprema za likvidacije Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u januaru 2021. godine.
Šokantan zločin potresao je selo u opštini Gnjilane, gde su u jednoj porodičnoj kući zverski lišeni života A. D. i njegova mala beba, a za stravično dvostruko ubistvo osumnjičen je A.D, otac. B. D.
Nemački kancelar Fridrih Merc odlučio je da za naslednicu predsednika Nemačke Franka-Valtera Štajnmajera predloži ženu, kandidatkinju političkog centra, izjavili su učesnici sastanka predsednika lokalnih odbora Hrišćansko-demokratske unije (CDU), koji je danas održan u Berlinu.
Šef kabineta ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog Kirilo Budanov se sklonio u autobus nakon što je na njega upotrebljen biber-sprej u Petropavlivskoj Borščagivki kod Kijeva.
Američki izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof pozvali su evropske zemlje da nastave kupovinu ruskog gasa, pri čemu bi se gas isporučivao gasovodom koji prolazi kroz Ukrajinu, preneo je danas Volstrt džurnal (WSJ) pozivajući se na neimenovane američke, evropske i ukrajinske zvaničnike.
Rusija i Kina imaju sve razloge da se suprotstave širenju aktivnosti NATO-a na Azijsko-pacifički region, a stavovi dve zemlje po tom pitanju su bliski, izjavio je predsednik Odbora Saveta Federacije za međunarodne poslove i bivši ambasador Rusije u Kini Andrej Denisov.
Šesnaest umetničkih dela šest kineskih i međunarodnih umetnika biće predstavljeno beogradskoj publici na izložbi "Orijentalni vizuelni diskurs – Susret kroz slikarstvo", koja će biti otvorena 5. novembra 2026. godine u 19 časova u Galeriji Nikola Radošević u Beogradu.
Filmska adaptacija Homerovog epa postala je najuspešniji međunarodni naslov u istoriji studija Universal, oborivši brojne rekorde gledanosti širom planete.
Tomi Emanuel (Tommy Emmanuel ) australijski gitarista, prepoznatljiv po svom jedinstvenom stilu sviranja prstima, perkusiji i energičnim nastupima 8. novembra će nastupiti u Sava Centru.
Glumac Džon Lison, koji je ostao upamćen po tome što je pozajmljivao glas omiljenom psu-robotu K9 u kultnoj seriji "Doktor Hu" (Doctor Who), preminuo je u 83. godini.
Odesa salata spaja bogat ukus kuvanih jaja, sira i kukuruza sa osvežavajućim krastavcima, dok kremasti preliv od pavlake, mirođije i belog luka zaokružuje ukus.
Pevačica Olja Bajrami prokomentarisala je skandal koji je izazvao Jakov Jozinović pevanjem Tompsonove pesme, ističući da bi mladi pevač trebao da širi ljubav, umesto da peva takve pesme.
Pevačica Olja Bajrami rekla je da producent Goran Ratković Rale više nije potpisan na njenim pesmama, pa je pomenula i Anu Nikolić i istakla da bi je primila u goste.
Komentari