Srpskim đacima - i osnovcima i srednjoškolcima vazduhoplovstvo je, čini se, jedna od omiljenih grana delatnosti, s obzirom da se godinama unazad vodi žestoka borba za upis u srednju stručnu školu i Visoku školu strukovnih studija u okviru beogradske Vazduhoplovne akademije.
To možda i ne treba da čudi pošto svršeni srednjoškolci (oni koji ne žele da studiraju) odmah dobijaju posao, a plata, u zavisnosti od smera koji završe, ide i do 3.000 evra. A oni koji odluče da nadograđuju znanje iz vazdušnog saobraćaja, nakon diplomiranja zarađuju mnogo više.
Vazduhoplovna akademija u Beogradu je definitivno jedna od najpopularnijih srednjih škola u Srbiji.
Pored srednje stručne škole, u okviru akademije postoji i Visoka škola strukovnih studija koja je, sudeći po listama prijavljenih kandidata iz godine u godinu, jedna od popularnijih visokoškolskih ustanova u Srbiji među srednjoškolcima.
Zbog čega? Pa zbog pilota – srednjoškolci hrle u ovu školu pre svega da bi se školovali za pilota. Piloti u Srbiji zarađuju i do 5.000 evra, a s obzirom da je diploma akademije priznata u celoj Evropskoj uniji, oni u inostranstvu imaju mnogo veću platu.
Akademija odnosno Visoka strukovna škola traje tri godine i ima tri smera. Najpopularniji je vazdušni saobraćaj.
Na ovom smeru obrazuju se strukovni inženjeri koji stiču potrebna znanja, sposobnosti i veštine za uspešno obavljanje inženjerskih poslova u oblasti vazdušnog saobraćaja (VS) i potrebna znanja, sposobnosti i veštine za sticanje dozvole Profesionalnog pilota sa ovlašćenjem za instrumentalno letenje ATPL – Airline Transport Pilot Licence u skladu sa EASA (European Union Aviation Safety Agency) Flight Crew Licencing (Part – FCL).
Foto: Ministarstvo odbrane
Akademija upisuje samo dva brucoša na smer vazdušnog saobraćaja odnosno za pilota helikoptera, a oba se finansiraju iz budžeta.
Drugi smer koji je takođe interesantan srednjoškolcima je kontrola letenja.
Osnovni cilj ovog studijskog programa je obrazovanje strukovnih inženjera, koji će imati potrebna znanja, sposobnosti i veštine za uspešno obavljanje inženjerskih poslova u oblasti Kontrole letenja (KL) i potrebna znanja, sposobnosti i veštine za sticanje dozvole studenta kontrolora letenja, Student ATCO Licence, i sertifikat početne obuke (objedinjene) Initial training (integrated), osnovne obuke Basic training i obuke za ovlašćenje Rating training u skladu sa EASA.
Na ovaj smer se upisuje samo devet studenata i svi se finansiraju iz budžeta.
Treći smer na akademiji je vazduhoplovno mašinstvo. Zadatak diplomiranih inženjera vazdušnog saobraćaja je da održavaju letelicu.
Na smer se prošle godine upisalo 16 studenata – šest na budžet, a 10 na samofinansiranju, dok za ovu godinu još uvek nije objavljen konkurs.
Prijemni ispit
Foto: Informer
Prijemni ispit čine test iz matematike, fizike i engleskog jezika.
Studenti koji se ne upišu na budžet, plaćaju školarinu u iznosu od 18.000 evra po godini i to je iznos za smer Vazdušni saobraćaj – pilot aviona.
Ko se odluči da se školuje za pilota helikoptera, plaća 36.000 evra po godini.
Smer Kontrola letenja za samofinansirajuće studente košta 14.000 evra, dok je Vazduhoplovno mašinstvo 2.500 evra.
Nakon završetka škole, više od trećine učenika nastavlja školovanje na fakultetima, a oni koji se opredele za rad vrlo brzo nalaze posao.
To je jednom prilikom istakao i direktor škole Goran Cvijović, pričajući o zaradama radnika sa diplomom akademije.
- Nekim našim učenicima još tokom realizacije praktične nastave u četvrtoj godini kompanije ponude posao. Plate u avio-industriji odnosno u sektoru vazdušnog saobraćaja su znatno više nego u drugim oblastima, tu pre svega mislim na pilote, kontrolore leta i avio-mehaničare. Plate pilota su najviše u avio-saobraćaju, zavise od staža, sati leta, statusa i tipa aviona na kojima lete, kreću se od 4.000 evra pa do 15.000 evra ili čak i više. Kontrolori letenja obično zarađuju od 4.000 do 7.000 evra zavisno od staža i pozicije. Plata avio-mehaničara je oko 3.000 evra, ali je kod nas ona niža - rekao je on.
Desetine propalestinskih demonstranata zauzele su zgradu Fakulteta umetnosti i društvenih nauka Univerziteta u Mastrihtu (UM) na jugu Holandije, javlja televizija L1 Niuvs.
Zlatko Knežević, bivši predsednik Ustavnog suda u BiH i sudija u penziji, danas je na Pravnom fakultetu u Beogradu održao predavanje o Ustavu Bosne i Hercegovine.
Ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Jelena Begović organizovala je danas u Beogradu prijem za oko 50 studenata Harvard Univerziteta kojima su predstavljeni BIO4 Kampus, prilike u oblasti veštačke inteligencije u Srbiji, kao i rad dve startap kompanije, čija se delatnost zasniva na najnovijim dostignućima u oblasti veštačke inteligencije.
Više desetina studenata Univerziteta Virdžinija Komonvelt (VCU) napustilo je u subotu uveče svečanu dodelu diploma, delimično zbog govora guvernera savezne države Virdžinija o protestima na američkim univerzitetskim kampusima usled izraelskih vojnih akcija protiv civila u Pojasu Gaze.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Desetine propalestinskih demonstranata zauzele su zgradu Fakulteta umetnosti i društvenih nauka Univerziteta u Mastrihtu (UM) na jugu Holandije, javlja televizija L1 Niuvs.
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije su danas, 28. juna, organizovali prikaz novih i modernizovanih sredstava i sistema Vojske Srbije na vojnom aerodromu "Pukovnik-pilot Milenko Pavlović" u Batajnici, a potom i gađanja iz sredstava ratne tehnike na poligonu "Pasuljanske livade".
Predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću je danas na aerodromu u Batajnici prikazano moćno oružje kojim raspolaže Vojska Srbije, a među kojim je i strašna kineska raketa CM-400.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila rano jutros u Galovcu Začretskom, teško je povređen 23-godišnji vozač, nakon što je automobilom sleteo sa puta, a vozilo se potom zapalilo.
Vozač motora koji je teško povređen u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila u selu Gornja Gorevnica kod Čačka, uprkos naporima lekara preminuo je od težine zadobijenih povreda.
Dečak star osam godina iz sela Brestovac kod Bora preminuo je u noći između 26. i 27. juna u Opštoj bolnici u Boru, a meštani su nakon tragedije u šoku i jedino što govore je da ne mogu ni da zamisle kako je njegovim roditeljima.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se u subotu, oko osam časova ujutru, kada je vozač turističkog autobusa lozničkih registarskih oznaka, I. N. (47), izgubio kontrolu nad vozilom.
Avioni F-16 koje je Zapad isporučio Ukrajini nisu postali prava zamena za sovjetske lovce MiG-29, piše „Militari voč magazin“, komentarišući ruski udar na aerodrom OSU kod Nikolajeva, gde su, prema tvrdnji Ministarstva odbrane Rusije, uništena dva ukrajinska MiG-29.
Zapad Sjedinjenih Američkih Država zahvatilo je više velikih šumskih požara, a najteža situacija je u Juti, gde se požar Kotonvud proširio na više od 92.000 hektara i još nije stavljen pod kontrolu.
Kremlj bi novu mobilizaciju mogao da objavi već u septembru, posle izbora, jer vlast ne želi da pre glasanja dodatno nervira građane i ruši sliku „stabilnosti“, tvrdi „Ukrajin kontekst“.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Vadim Pristajko upozorio je da bi pokušaj Kijeva da uvuče Belorusiju u rat mogao da se vrati kao najopasniji mogući bumerang.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Poznata voditeljka Sanja Marinković rešila je da do kraja raskrinka sramnu prošlost kontroverzne rijaliti zvezde, pa je pred milionima izvukla spisak njenih intimnih odnosa!
Pevač Stanko Nedeljković Bađi odlučio je da proda nekretninu u beogradskom naselju Medaković. Reč je o prostranoj kući od 270 kvadrata, koja se nalazi na placu od 4,04 ara.
Sigurni smo da znate svaku reč pesme "Vidovdan", a kompozitor i tekstopisac Milutin Popović Zahar otkrio je kako je davne 1989. godine ona zapravo nastala.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.