Srpskim đacima - i osnovcima i srednjoškolcima vazduhoplovstvo je, čini se, jedna od omiljenih grana delatnosti, s obzirom da se godinama unazad vodi žestoka borba za upis u srednju stručnu školu i Visoku školu strukovnih studija u okviru beogradske Vazduhoplovne akademije.
To možda i ne treba da čudi pošto svršeni srednjoškolci (oni koji ne žele da studiraju) odmah dobijaju posao, a plata, u zavisnosti od smera koji završe, ide i do 3.000 evra. A oni koji odluče da nadograđuju znanje iz vazdušnog saobraćaja, nakon diplomiranja zarađuju mnogo više.
Vazduhoplovna akademija u Beogradu je definitivno jedna od najpopularnijih srednjih škola u Srbiji.
Pored srednje stručne škole, u okviru akademije postoji i Visoka škola strukovnih studija koja je, sudeći po listama prijavljenih kandidata iz godine u godinu, jedna od popularnijih visokoškolskih ustanova u Srbiji među srednjoškolcima.
Zbog čega? Pa zbog pilota – srednjoškolci hrle u ovu školu pre svega da bi se školovali za pilota. Piloti u Srbiji zarađuju i do 5.000 evra, a s obzirom da je diploma akademije priznata u celoj Evropskoj uniji, oni u inostranstvu imaju mnogo veću platu.
Akademija odnosno Visoka strukovna škola traje tri godine i ima tri smera. Najpopularniji je vazdušni saobraćaj.
Na ovom smeru obrazuju se strukovni inženjeri koji stiču potrebna znanja, sposobnosti i veštine za uspešno obavljanje inženjerskih poslova u oblasti vazdušnog saobraćaja (VS) i potrebna znanja, sposobnosti i veštine za sticanje dozvole Profesionalnog pilota sa ovlašćenjem za instrumentalno letenje ATPL – Airline Transport Pilot Licence u skladu sa EASA (European Union Aviation Safety Agency) Flight Crew Licencing (Part – FCL).
Foto: Ministarstvo odbrane
Akademija upisuje samo dva brucoša na smer vazdušnog saobraćaja odnosno za pilota helikoptera, a oba se finansiraju iz budžeta.
Drugi smer koji je takođe interesantan srednjoškolcima je kontrola letenja.
Osnovni cilj ovog studijskog programa je obrazovanje strukovnih inženjera, koji će imati potrebna znanja, sposobnosti i veštine za uspešno obavljanje inženjerskih poslova u oblasti Kontrole letenja (KL) i potrebna znanja, sposobnosti i veštine za sticanje dozvole studenta kontrolora letenja, Student ATCO Licence, i sertifikat početne obuke (objedinjene) Initial training (integrated), osnovne obuke Basic training i obuke za ovlašćenje Rating training u skladu sa EASA.
Na ovaj smer se upisuje samo devet studenata i svi se finansiraju iz budžeta.
Treći smer na akademiji je vazduhoplovno mašinstvo. Zadatak diplomiranih inženjera vazdušnog saobraćaja je da održavaju letelicu.
Na smer se prošle godine upisalo 16 studenata – šest na budžet, a 10 na samofinansiranju, dok za ovu godinu još uvek nije objavljen konkurs.
Prijemni ispit
Foto: Informer
Prijemni ispit čine test iz matematike, fizike i engleskog jezika.
Studenti koji se ne upišu na budžet, plaćaju školarinu u iznosu od 18.000 evra po godini i to je iznos za smer Vazdušni saobraćaj – pilot aviona.
Ko se odluči da se školuje za pilota helikoptera, plaća 36.000 evra po godini.
Smer Kontrola letenja za samofinansirajuće studente košta 14.000 evra, dok je Vazduhoplovno mašinstvo 2.500 evra.
Nakon završetka škole, više od trećine učenika nastavlja školovanje na fakultetima, a oni koji se opredele za rad vrlo brzo nalaze posao.
To je jednom prilikom istakao i direktor škole Goran Cvijović, pričajući o zaradama radnika sa diplomom akademije.
- Nekim našim učenicima još tokom realizacije praktične nastave u četvrtoj godini kompanije ponude posao. Plate u avio-industriji odnosno u sektoru vazdušnog saobraćaja su znatno više nego u drugim oblastima, tu pre svega mislim na pilote, kontrolore leta i avio-mehaničare. Plate pilota su najviše u avio-saobraćaju, zavise od staža, sati leta, statusa i tipa aviona na kojima lete, kreću se od 4.000 evra pa do 15.000 evra ili čak i više. Kontrolori letenja obično zarađuju od 4.000 do 7.000 evra zavisno od staža i pozicije. Plata avio-mehaničara je oko 3.000 evra, ali je kod nas ona niža - rekao je on.
Desetine propalestinskih demonstranata zauzele su zgradu Fakulteta umetnosti i društvenih nauka Univerziteta u Mastrihtu (UM) na jugu Holandije, javlja televizija L1 Niuvs.
Zlatko Knežević, bivši predsednik Ustavnog suda u BiH i sudija u penziji, danas je na Pravnom fakultetu u Beogradu održao predavanje o Ustavu Bosne i Hercegovine.
Ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Jelena Begović organizovala je danas u Beogradu prijem za oko 50 studenata Harvard Univerziteta kojima su predstavljeni BIO4 Kampus, prilike u oblasti veštačke inteligencije u Srbiji, kao i rad dve startap kompanije, čija se delatnost zasniva na najnovijim dostignućima u oblasti veštačke inteligencije.
Više desetina studenata Univerziteta Virdžinija Komonvelt (VCU) napustilo je u subotu uveče svečanu dodelu diploma, delimično zbog govora guvernera savezne države Virdžinija o protestima na američkim univerzitetskim kampusima usled izraelskih vojnih akcija protiv civila u Pojasu Gaze.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Desetine propalestinskih demonstranata zauzele su zgradu Fakulteta umetnosti i društvenih nauka Univerziteta u Mastrihtu (UM) na jugu Holandije, javlja televizija L1 Niuvs.
Najmanje pet vojnih i specijalizovanih medicinskih aviona stiglo je u prethodnim danima do poljskog Žešova, glavnog vazdušnog čvorišta NATO uz granicu sa Ukrajinom.
Građani Srbije u potpunom su šoku nakon što su blokaderi redom u javnosti počeli da poziraju na krajnje jeziv način - s visoko podignuta tri prsta, ali ne ona koja označavaju srpstvo, već kažiprst, srednji i domali prst.
Blokaderi koji su do juče glasno uzvikivali kako jedva čekaju izbore, preko noći su podvili rep i pobegli sa megdana čim su shvatili da ih na biralištima čeka potpuni poraz. Ovaj kukavički preokret io je toliko očigledan da je čak i voditeljka tajkunske televizije N1, morala javno u programu da rskrinka i Miloša Parandilovića i njegovu družinu.
Nakon lažnih profesora, Milovih lekara i mrzitelja SPC, na površinu je isplivao novi skandal koji ogoljuje suštinu ove blokaderske opcije - porodični nepotizam i opasnu diskriminaciju građana Srbije.
Najnoviji dokaz o potpunoj propasti blokadera stiže iz mesta Kulpin u opštini Bački Petrovac gde se na licu mesta videlo koliko ih narod zapravo "podržava" i koliko su ogoljeni u svojoj nemoći.
Šokantni detalji o tome ko stoji iza blokaderske liste i ko su centri moći koji upravljaju rušiocima Srbije u poslednje dve godine ne prestaju da cure u javnost.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U spuškom Istražnom zatvoru juče je, tokom posete, došlo do incidenta između pritvorenika Maria Miloševića i Radoslava Gila Stanišića, nakon čega je prema Radoslavu krenuo i Zoran Kažić, saznaju "Vijesti.me".
U svetu kriminala postoje likvidacije koje su godinama predmet istrage i nagađanja, ali neke imaju posebno jeziv detalj: čovek koji je ubijen navodno uopšte nije bio osoba koju je ubica tražio.
Više javno tužilaštvo u Pančevu je juče donelo naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenog K.J. (36) iz Izbišta, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Ruski predsednik Vladimir Putin glasao je preko interneta na izborima za novi saziv Državne dume, ali je snimak iz njegovog kabineta ubrzo zasenio političku poruku.
SAD, Danska i Grenland postigli su sporazum kojim Vašington dobija trajno vojno prisustvo na ostrvu, dok Rusiji i Kini neće biti dozvoljene vojne baze ni osetljive strateške investicije, objavio je dopisnik lista PBS NewsHour Nik Šifrin.
Američka vojska bila je na korak od presretanja kineskog broda na Bliskom istoku, naoružani vojnici spremali su se za ukrcavanje, a vojni avioni već su bili u vazduhu kada je otkriveno da je obaveštajni izveštaj koji je pokrenuo čitavu operaciju bio pogrešan i napravljen uz pomoć veštačke inteligencije.
Od putovanja kroz vreme i susreta sa vanzemaljcima do distopijskih svetova i veštačke inteligencije, neke od najpoznatijih naučnofantastičnih filmova Holivud nije izmislio od nule.
Bore ne mogu tek tako da nestanu uz pomoć maske iz kućne radinosti, ali pojedini sastojci koje već imamo u kuhinji mogu učiniti da koža privremeno izgleda hidriranije, mekše i svežije.
Mnogi koriste telefon dok se puni, ali da li time zaista uništavaju bateriju? Stručnjaci imaju odgovor, a jedna stvar je mnogo važnija od samog korišćenja uređaja tokom punjenja.
Istraživanje poznatog muškog magazina, u kom je učestvovalo osam stotina ispitanika, otkriva koje pozicije u krevetu muškarci najviše vrednuju i o kojim varijacijama najčešće maštaju.
Striming servisi poput Netfliksa preferiraju da aplikaciju koristite direktno na TV-u jer tako prate svaki vaš korak, šta pretražujete, koje banere gledate i na čim se naslovima zadržavate.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.