Lično ime je jedna od najvažnijih oznaka identiteta osobe. Prema brojnim verovanjima, ono je lični znak, a može da odredi dalju sudbinu i život. Pravila davanja imena zavisila su od tradicije, trenutnih trendova, ali i od drugih brojnih faktora.
Kako kažu matičari, roditelji imaju pravo da slobodno izberu ime svom detetu, ali to ne može da bude pogrdno ime ili ime kojim se vređa moral i u suprotnosti je sa običajima i shvatanjima sredine.
Subotica: Tradicionalna imena popularnija od retkih
Arhaična imena koja su se održala do današnjih dana u Subotici se mnogo ređe daju od onih tradicionalnih, ali se svake godine pojedini roditelji odluče da baš njima imenuju svoju decu.
Tako su, prema podacima Matične službe Grada Subotice, neka od nesvakidašnjih imena u prošloj godini za devojčice bila Daša, Hella, Kruna, Lira, Teona, Aria, Ikonija i Pavla, a za dečake Milen, Zosim, Liam, Lukijan, Hektor, Vidan i Dren.
Međutim, kako dodaju iz Matične službe, u poslednjih pet godina tradicionalno popularno ime za devojčice je Sofija, a za dečake Luka.
Kada je reč o imenima na mađarskom jeziku, najpopularnija za devojčice su bila Ema, Sofia i Zoe, a za dečake David, Leon, Oliver, Noel, Akoš i Bence.
Zrenjanin: Među starim imenima Vićentije, Ignjatije, Vid, Kostadin i Jana
Đurađ, Vukan, Despot, Vasilije, samo su neka od starinskih imena koja se ponovo daju deci u Zrenjaninu, a na tom spisku su još Vid, Vidak, Dorotej, Kostadin, Vićentije i Ignjatije kome se, najčešće, tepa Igi.
Ono što je pre 50 godina bila moderno sada odlazi u istoriju, imena Zoran, Goran, Zorica, Dragan i Dragana, Bogdan i Bogdana, Vladimir, Miroslav i Miroslava, Svetlana i Svetolik, Smiljka, Sandra, Dajana, Dejan, Olivera i Oliver, Tamara, Radmila, Stanislava, Jelena i Jelenko.
U istoriju su otišla i imena poput Timotija, Jogoslava, Vaskrsija, Živanka, Živorad i Radosna a još uvek se koriste Miloš i Natalija.
Hit imena u Zrenjaninu su Milica i Strahinja, Sofija i Relja. Tu su još i imena po voću: Dunja, Jagoda, Višnja i jedno starinsko, Nerandža, sada već izašlo iz upotrebe.
U Matičarskoj službi grada Zrenjanina kažu da su baš popularna imena Jana i Vukašin.
„Najčešće davana ženska imena su i Lena, Lenka, Teodora, Maša, Nikolina i Sara. A kod muških imena, pored Relje i Vukašina, najčešće davana imena su Miloš, Todor, Vuk, Mihajlo Mateja“, kaže zrenjaninska matičarka Violeta Đurin.
S obzirom na to da je Zrenjanin višenacionalna sredina, u upotrebi su mađarska, rumunska, slovačka, jevrejska, romska, rusinska i muslimanska imena.
Deci tako dobijaju imena Marija, Ana, Judita, Agneš, Đina, Marinela, Dalia i Dafina, Dina, Ester, Maja, Rebeka, Sara, Elvira, Emil, Julijana, Agata, Piroška, Aranka, Vanda, Veronika, Lidija, Karolina, Đenđi, Žužana i ZUzana, Alena. Jana, Ljudmila, Suzan, Fatima, Amela, Delila, Emina, Nadija, Nezira, Hafa, Maja, Mersiha, Sanid, Zuhra i Zlatija.
Ali i Čaba, Pal, Antal, Marjan, Adam, Avram, Aron,Livije, Laslo, Karolj, Šandor, Šimon, Tamijan, Jan, Anton, Bela, Boris, Kazimir, Jaroslav, Ladislav, Oleg, Jakov i Želimir, Adrian, Janoš,Daniel, Natan, Beriša, Emir, Dani, Enis, Kan i Nedim.
Šabac: Dečak Stribor i devojčica Tajna
U mnoštvu imena, roditelji nekada imaju želju da za svoje dete odaberu neko originalno i posebno ime, po kome će se razlikovati i biti prepoznatljivo u svojoj sredini.
Drugi se, pak, odlučuju za imena svojih predaka, čuvajući ih tako od zaborava ili za ona koja su obeležila srpsku istoriju.
Ipak, u potrazi za jedninstvnim imenom ili bar retkim, domaćim ili stranim, roditelji moraju ostati u okvirima zakona.
„Roditelji imaju pravo da slobodno izberu ime svom detetu, prema svojoj želji, ali to ne može da bude pogrdno ime ili ime kojim se vređa moral i u suprotnosti je sa običajima i shvatanjima sredine“, kaže Jelena Aleksić, glavna matičarka u Gradskoj upravi Šabac.
Među neobičnim imenima, koja su u Šapcu proteklih godina daju deci, izdvajaju se Stribor, kod dečaka, a kod devojčica, Talija, Kiš i Tajna.
Aleksić ističe da se roditelji sve češće varaćaju tradiciji, pa se od starih, arhaičnih imena, kod dečaka načešće pojavljuju Tadija, Tadej, Obren , Simeon, Vasilije, Vukan, Bogdan, Teodor, Aleksa, Vukašin, Jakov, Rastko, Lazar, Despot, Pavle, Stefan, Dušan, Simeun, Kosta, Balša i Ilija. „Što se ženskih imena tiče, zastupljena su Milica, Lenka, Teona, Miona, Đurđa, Neda, Anastasija, Ljubica, Sunčica, Danica, Aleksija, Anđelija, Sofija, Anica, Natalija i Nikolija, kaže matičarka iz Šapca.
U Zaječaru najviše Tadija
Iz Matične službe u Zaječaru kažu da poslednjih godina većina Zaječaraca praktikuje da deci dodeljuje stara imena, tako da je u prošloj godini najčešće muško ime bilo Tadija.
„Ubedljivo najviše Tadija imamo. Naravno i druga stara imena su oživela ponovo, tako da su česta – Ljubica, Jakov, Bogdana, Teodora, Staša, Vuk, Vasilije, Lazar, Luka, Relja, Neda, Dunja, Jakša, Helena i Milica“, navode iz te službe.
Svako vreme ima svoja popularna imena, ali ima i roditelja koji biraju vrlo retka i neobična imena koja nisu tipična za Srbiju, kaže za Danas Dragana Ćetković, jedna od matičarki opštinske uprave Majdanpek.
„Do 1948. godine imena novorođene dece upisivana su u crkvene knjige i u to vreme imena deci su u najvećem broju slučajeva davana po svecima, pa su dečaci rođeni oko 19. decembra dobijala ime Nikola. Osim po svecima, imena su davali i kumovi“, priča ona.
Prokopije, Kruna, Mihailo, Kamenka, Đurđija, Paraskeva, Evdokija, Stanija, Kalina, Bogdan, Obrinka, Mitana bila su imena koja su davana deci.
Posle 1948. godine država je ustrojila matične knjige, a imena koja su upisivana u njih već su se razlikovala. Tadašnja deca odazivala su se najčešće na Dejan, Goran, Dragana, Jelena, Mirjana, Dragan, Biljana, Suzana, Katica.
Bilo je to vreme kada se svakom devetom detetu rođenom u jednoj porodici bivši predsednik Socijalističke federativne republike Jugoslavije Josip Broz Tito bio kum.
Sagovornica dodaje da je 80-tih i 90-tih došlo do neke vrste pomodarstva i da su neretko deca dobijala imena po televizijskim i filmskim junacima, popularnim muzičkim numerama, a to su Serena, Kasandra, Filip, Robert, Sanela, Vinetu.
„Sada se ponovo vraćamo korenima i pravoslavlju, pa se u matične knjige rođenih upisuju imena Uroš, Dušan, Stefan, Ilija, Anđelija, Đorđe, Kosta, Todor, Veljko, Aleksa, Dimitrije, Milan. Naravno ima i popularnih kratkih imena poput Une, Ive, Ene, Anje“, kaže Dragana Ćetković.
S obzirom na to da u istočnoj Srbiji ima dosta ljudi na privremenom radu u inostranstvu, zanimalo nas je da li zemlje u kojima žive imaju uticaja na davanje imena.
„Tu je šarena situacija, ima i inostranih, ali i tradicionalnih imena kao što su Anastasija, Gregor, Sara, Stela, Sofia, Lara, ali i Nikodina, Todor, Uglješa, Nikolija, Lena“, otkriva ona.
Roditelji sve češće u Kragujevcu daju deci stara imena
Anđelija, Savida, Đurđa, Vasilije, Damjan samo su neka od starih imena koja su ostala u upotrebi u Šumadijaskom kraju do danas.
Pojedina imena, kažu u matičnoj službi u Kragujevcu, su davana deci tokom dugog niza godina i opstala su i u ovom modernom dobu.
Kada govorimo o muškim imenima to su Vasilije, Ilija, Damjan, Miroslav, David, a kod devojčica zubu vremena odolele su Vera, Anđelija, Dunja, Natalija, Milica.
U ovoj službi ističu da analizom imena i pregledom matičnih knjiga rođenih, zapaža se trend da su se roditelji u poslednjih pet do 10 godina opet vratili starim imenima koja su bila zaboravljena u periodu od pre 40-50 godina.
„Kurs povratka srpskoj tradiciji i običajima prouzrukovao je da se neka zaboravljena imena ponovo daju deci. Kod dečaka to su Todor, Vukašin, Novak, Vuk, Simeon, Ognjen i Jakov, a kod devojčica Kalina, Savida, Đurđa, Kasija i Mitra“, kažu u kragujevačkoj matičnoj službi.
Ova imena, a naročito ženska, nisu davana deci mnogo decenija, ali su sada postala ponovo moderna.
Užice: Rodio se i Njegoš prošle godine
Kovina, Javorinka, Miladinka, Stanimirka, Milada, Milosav, Radenko, Ljubivoje, Mitar i sličnih imena već dugo nema u matičnim knjigama u Užicu.
Nekada su se imena nasleđivala od predaka, ali danas je prava retkost da deca ponesu imena pradede, dede, prabake ili bake, tako da je sve manje imena poput Milovana, Milorada, Milinka, Sretena, Bogoljuba, Bogosava, Milojke, Radojke, Dobrine, Sretine, Milenije.
Ne tako davno, roditelji su davali imena deci poput Jugoslava, Jugoljuba, Slobodana, Srbislava, Slobodanke, Jadranke, Tatjane, Šaše, Anastazije, čime su iskazivali i sopstvenu ideološku pripadnost. Umesto njih, tokom prošle i ove godine, prema rečima matičarke Branke Ostojić, prednjačila su imena: Milica, Đurđa, Nikolina, Ana, Anđela, Lena, Jana, Dunja, Marija, kao i Bogdan, Luka, Vuk, Viktor, Vukan, Vasilije, Lazar. A, rodio se i jedan Njegoš.
Osim njih, popularna su i imena Veljko, Jakša, Terodor, Ognjen, Aleksej, Lav, Uroš, Kosta, Dušan, Adam, Aljoša, Natalija, Vera, Emilija, Branka, Višnja, Iskra, Srna.
Sagovornica podseća na to da, prema Porodičnim zakonu, „roditelji imaju pravo da svom detetu izaberu ime, ali ono ne može biti pogrdno, niti da vređa moral ili da bude u suprotnosti sa običajima i shvatanjima sredine“.
„Primera čudnih i neprikladih imena, za sada, nismo imali“, kaže Branka Ostojić, matičarka iz Užica.
Stara smenila imena iz serija u Novom Pazaru
Kasandra, Hulija i Jamesdin (domaća verzija Džems Dina), Edževit, Sadat i Arafat, davno su izašli iz mode imena koja su roditelji u ovom kraju dvali svojim mališanima po popularnim likovima iz serija, glumcima i državnicima.
Zamenila su ih imena iz popularnih turskih serija: Hurem, Dila, Šeherzada, Pinar, Nur, Asli… Ali, i ona kojim estradne zvezde nadevaju svoje naslednike. Tako su se u imeniku matičnih knjiga nastanile Hana i Nika.
Načelnik Odeljenja opšte uprave u Novom Pazaru Marko Slavković ističe da su moderna imena, uglavnom, iz serija bila aktuelna do pre nekoliko godina.
„Roditelji su, prilikom upisa dece u matičnu knjigu rođenih, zahtevali da se ime upisuje „originalno“ sa „y“ ili sa dva „m“. U poslednje dve,tri godine vratilo se davanje starih imena“, kaže Slavković.
Devojčice sada dobijaju imena Najla, Merjem, Hana, Aylin, Aya, Ajna,Sena i Umma.
Među pravoslavcima, kod dečaka najčešća imena su Bogdan, Luka, Maksim, Jovan, Marko, Tadej i Matej, a kod devojčica Jana, Una, Tara, , Đurđija, Neda i Anđela i najmodernije Nika.
Nisu više učestala, ali korak dobre pristnosti zadržali su Anes, Amel, Anel, Enes, Denis, Daris, Jasmin, Hena, Taida, Emina, Amina, Esama, Sara, Stefan, Nikola, Filip, Milica, Jovana i Marija.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u svom obraćanju naciji govorio je o situaciji u Srbiji i okruženju i izazovima koji nas čekaju. On je najavio i izgradnju delfinarijuma u okviru projekta EKSPO.
U Norveškoj su u pripremi izmene zakona kojima bi se uvele kaznene mere za roditelje koji svoju maloletnu decu šalju u ultrakonzervativne verske škole u nostranstvu.
Uloga oca porodice oduvek nosi sa sobom ogromnu odgovornost, a Otac Predrag upozorava šta današnji očevi ne treba nikada da rade, ma koliko voleli svoju decu i želeli da im ugađaju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u svom obraćanju naciji govorio je o situaciji u Srbiji i okruženju i izazovima koji nas čekaju. On je najavio i izgradnju delfinarijuma u okviru projekta EKSPO.
Dok se svet sve oštrije deli na tabore i dok se od gotovo svih država svakodnevno ultimativno zahteva da izaberu stranu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je dokazao da vodeći mudru i nezavisnu politiku uspeva da drži otvorena vrata Srbije i prema Istoku i prema Zapadu.
Nakon blokade crnomorskih luka, glavni tok tereta za ukrajinske oružane snage preusmeren je preko Odeske oblasti i ukrajinskog dela delte Dunava ka granici sa Rumunijom.
Svet ne prestaje da bruji o istorijskim porukama predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Polymarket, jedna od najpoznatijih i najvećih svetskih platformi za tržišta predviđanja, ceo dan neprekidno citira i analizira izjave predsednika Srbije.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin reagovao je povodom monstruoznih pretnji koje su mu upućene putem društvenih mreža, jasno ukazavši da je reč o produktu toksične i opasne politike koju opozicioni blokaderi kontinuirano sprovode.
U prvom Kolegijumu Informer TV, posle 11 časova objavljujemo audio-snimak GOSI službe sa blokaderskog plenuma na kome blokaderi jedni druge najstrašnije optužuju, pljuju, obračunavaju se među sobom i najavljuju nova izbacivanja zbog "neposlušnosti".
Antisrpska histerija u režiji podgoričkih medija ponovo dostiže svoj vrhunac. Preko režimskih novina "Vijesti", javnosti se serviraju smernice za vođenje spoljne politike po kojoj prema Hrvatima treba biti strpljiv, dok sa Srbijom treba držati distancu.
Slučaj anonimnog slanja oko 40 erotskih fotografija jedne zagrebačke učiteljice, koje su u kovertama stigle na adrese državnih institucija, od Ministarstva prosvete do škole i policije, dobio je sudski epilog posle 5 godina agonije.
Svetska mora dostigla su u julu ove godine najviše temperature ikada zabeležene za taj mesec, potvrdili su naučnici, navodeći da je prosečna temperatura površine mora van polarnih regiona nadmašila prethodni rekord iz 2023. godine.
Malo je verovatno da će Rusija obustaviti svoju raketnu kampanju protiv Ukrajine uprkos rekordnom broju balističkih napada, s obzirom na to da Moskva nastavlja da premašuje proizvodne ciljeve, izjavio je zamenik načelnika ukrajinske vojne obaveštajne službe Vadim Skibicki.
Nizak vodostaj rizikuje zaustavljanje teretnog saobraćaja na ključnom delu Rajne ove nedelje, efektivno deleći kritični plovni put na dve odvojene zone, saopštilo je danas Savezno udruženje nemačkog rečnog brodarstva (BDB).
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Kraj avgusta donosi velike promene za Device i Ribe, a astrolozi im predviđaju period u kojem bi nove prilike, dogovori i izvori prihoda mogli da se nižu sve do kraja godine.
Pevačica Aleksandra Prijović doživela je neobičnu situaciju tokom boravka na Hvaru, kada je sa porodicom poželela da sedne u jednom restoranu, ali ih je hostesa odbila.
Folk pevač Emir Brunčević još jednom je dokazao zašto važi za jednog od najvećih šmekera na domaćoj sceni, kada je bakšiš sa nastupa poklonio devojci u kolicima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.