Lično ime je jedna od najvažnijih oznaka identiteta osobe. Prema brojnim verovanjima, ono je lični znak, a može da odredi dalju sudbinu i život. Pravila davanja imena zavisila su od tradicije, trenutnih trendova, ali i od drugih brojnih faktora.
Kako kažu matičari, roditelji imaju pravo da slobodno izberu ime svom detetu, ali to ne može da bude pogrdno ime ili ime kojim se vređa moral i u suprotnosti je sa običajima i shvatanjima sredine.
Subotica: Tradicionalna imena popularnija od retkih
Arhaična imena koja su se održala do današnjih dana u Subotici se mnogo ređe daju od onih tradicionalnih, ali se svake godine pojedini roditelji odluče da baš njima imenuju svoju decu.
Tako su, prema podacima Matične službe Grada Subotice, neka od nesvakidašnjih imena u prošloj godini za devojčice bila Daša, Hella, Kruna, Lira, Teona, Aria, Ikonija i Pavla, a za dečake Milen, Zosim, Liam, Lukijan, Hektor, Vidan i Dren.
Međutim, kako dodaju iz Matične službe, u poslednjih pet godina tradicionalno popularno ime za devojčice je Sofija, a za dečake Luka.
Kada je reč o imenima na mađarskom jeziku, najpopularnija za devojčice su bila Ema, Sofia i Zoe, a za dečake David, Leon, Oliver, Noel, Akoš i Bence.
Zrenjanin: Među starim imenima Vićentije, Ignjatije, Vid, Kostadin i Jana
Đurađ, Vukan, Despot, Vasilije, samo su neka od starinskih imena koja se ponovo daju deci u Zrenjaninu, a na tom spisku su još Vid, Vidak, Dorotej, Kostadin, Vićentije i Ignjatije kome se, najčešće, tepa Igi.
Ono što je pre 50 godina bila moderno sada odlazi u istoriju, imena Zoran, Goran, Zorica, Dragan i Dragana, Bogdan i Bogdana, Vladimir, Miroslav i Miroslava, Svetlana i Svetolik, Smiljka, Sandra, Dajana, Dejan, Olivera i Oliver, Tamara, Radmila, Stanislava, Jelena i Jelenko.
U istoriju su otišla i imena poput Timotija, Jogoslava, Vaskrsija, Živanka, Živorad i Radosna a još uvek se koriste Miloš i Natalija.
Hit imena u Zrenjaninu su Milica i Strahinja, Sofija i Relja. Tu su još i imena po voću: Dunja, Jagoda, Višnja i jedno starinsko, Nerandža, sada već izašlo iz upotrebe.
U Matičarskoj službi grada Zrenjanina kažu da su baš popularna imena Jana i Vukašin.
„Najčešće davana ženska imena su i Lena, Lenka, Teodora, Maša, Nikolina i Sara. A kod muških imena, pored Relje i Vukašina, najčešće davana imena su Miloš, Todor, Vuk, Mihajlo Mateja“, kaže zrenjaninska matičarka Violeta Đurin.
S obzirom na to da je Zrenjanin višenacionalna sredina, u upotrebi su mađarska, rumunska, slovačka, jevrejska, romska, rusinska i muslimanska imena.
Deci tako dobijaju imena Marija, Ana, Judita, Agneš, Đina, Marinela, Dalia i Dafina, Dina, Ester, Maja, Rebeka, Sara, Elvira, Emil, Julijana, Agata, Piroška, Aranka, Vanda, Veronika, Lidija, Karolina, Đenđi, Žužana i ZUzana, Alena. Jana, Ljudmila, Suzan, Fatima, Amela, Delila, Emina, Nadija, Nezira, Hafa, Maja, Mersiha, Sanid, Zuhra i Zlatija.
Ali i Čaba, Pal, Antal, Marjan, Adam, Avram, Aron,Livije, Laslo, Karolj, Šandor, Šimon, Tamijan, Jan, Anton, Bela, Boris, Kazimir, Jaroslav, Ladislav, Oleg, Jakov i Želimir, Adrian, Janoš,Daniel, Natan, Beriša, Emir, Dani, Enis, Kan i Nedim.
Šabac: Dečak Stribor i devojčica Tajna
U mnoštvu imena, roditelji nekada imaju želju da za svoje dete odaberu neko originalno i posebno ime, po kome će se razlikovati i biti prepoznatljivo u svojoj sredini.
Drugi se, pak, odlučuju za imena svojih predaka, čuvajući ih tako od zaborava ili za ona koja su obeležila srpsku istoriju.
Ipak, u potrazi za jedninstvnim imenom ili bar retkim, domaćim ili stranim, roditelji moraju ostati u okvirima zakona.
„Roditelji imaju pravo da slobodno izberu ime svom detetu, prema svojoj želji, ali to ne može da bude pogrdno ime ili ime kojim se vređa moral i u suprotnosti je sa običajima i shvatanjima sredine“, kaže Jelena Aleksić, glavna matičarka u Gradskoj upravi Šabac.
Među neobičnim imenima, koja su u Šapcu proteklih godina daju deci, izdvajaju se Stribor, kod dečaka, a kod devojčica, Talija, Kiš i Tajna.
Aleksić ističe da se roditelji sve češće varaćaju tradiciji, pa se od starih, arhaičnih imena, kod dečaka načešće pojavljuju Tadija, Tadej, Obren , Simeon, Vasilije, Vukan, Bogdan, Teodor, Aleksa, Vukašin, Jakov, Rastko, Lazar, Despot, Pavle, Stefan, Dušan, Simeun, Kosta, Balša i Ilija. „Što se ženskih imena tiče, zastupljena su Milica, Lenka, Teona, Miona, Đurđa, Neda, Anastasija, Ljubica, Sunčica, Danica, Aleksija, Anđelija, Sofija, Anica, Natalija i Nikolija, kaže matičarka iz Šapca.
U Zaječaru najviše Tadija
Iz Matične službe u Zaječaru kažu da poslednjih godina većina Zaječaraca praktikuje da deci dodeljuje stara imena, tako da je u prošloj godini najčešće muško ime bilo Tadija.
„Ubedljivo najviše Tadija imamo. Naravno i druga stara imena su oživela ponovo, tako da su česta – Ljubica, Jakov, Bogdana, Teodora, Staša, Vuk, Vasilije, Lazar, Luka, Relja, Neda, Dunja, Jakša, Helena i Milica“, navode iz te službe.
Svako vreme ima svoja popularna imena, ali ima i roditelja koji biraju vrlo retka i neobična imena koja nisu tipična za Srbiju, kaže za Danas Dragana Ćetković, jedna od matičarki opštinske uprave Majdanpek.
„Do 1948. godine imena novorođene dece upisivana su u crkvene knjige i u to vreme imena deci su u najvećem broju slučajeva davana po svecima, pa su dečaci rođeni oko 19. decembra dobijala ime Nikola. Osim po svecima, imena su davali i kumovi“, priča ona.
Prokopije, Kruna, Mihailo, Kamenka, Đurđija, Paraskeva, Evdokija, Stanija, Kalina, Bogdan, Obrinka, Mitana bila su imena koja su davana deci.
Posle 1948. godine država je ustrojila matične knjige, a imena koja su upisivana u njih već su se razlikovala. Tadašnja deca odazivala su se najčešće na Dejan, Goran, Dragana, Jelena, Mirjana, Dragan, Biljana, Suzana, Katica.
Bilo je to vreme kada se svakom devetom detetu rođenom u jednoj porodici bivši predsednik Socijalističke federativne republike Jugoslavije Josip Broz Tito bio kum.
Sagovornica dodaje da je 80-tih i 90-tih došlo do neke vrste pomodarstva i da su neretko deca dobijala imena po televizijskim i filmskim junacima, popularnim muzičkim numerama, a to su Serena, Kasandra, Filip, Robert, Sanela, Vinetu.
„Sada se ponovo vraćamo korenima i pravoslavlju, pa se u matične knjige rođenih upisuju imena Uroš, Dušan, Stefan, Ilija, Anđelija, Đorđe, Kosta, Todor, Veljko, Aleksa, Dimitrije, Milan. Naravno ima i popularnih kratkih imena poput Une, Ive, Ene, Anje“, kaže Dragana Ćetković.
S obzirom na to da u istočnoj Srbiji ima dosta ljudi na privremenom radu u inostranstvu, zanimalo nas je da li zemlje u kojima žive imaju uticaja na davanje imena.
„Tu je šarena situacija, ima i inostranih, ali i tradicionalnih imena kao što su Anastasija, Gregor, Sara, Stela, Sofia, Lara, ali i Nikodina, Todor, Uglješa, Nikolija, Lena“, otkriva ona.
Roditelji sve češće u Kragujevcu daju deci stara imena
Anđelija, Savida, Đurđa, Vasilije, Damjan samo su neka od starih imena koja su ostala u upotrebi u Šumadijaskom kraju do danas.
Pojedina imena, kažu u matičnoj službi u Kragujevcu, su davana deci tokom dugog niza godina i opstala su i u ovom modernom dobu.
Kada govorimo o muškim imenima to su Vasilije, Ilija, Damjan, Miroslav, David, a kod devojčica zubu vremena odolele su Vera, Anđelija, Dunja, Natalija, Milica.
U ovoj službi ističu da analizom imena i pregledom matičnih knjiga rođenih, zapaža se trend da su se roditelji u poslednjih pet do 10 godina opet vratili starim imenima koja su bila zaboravljena u periodu od pre 40-50 godina.
„Kurs povratka srpskoj tradiciji i običajima prouzrukovao je da se neka zaboravljena imena ponovo daju deci. Kod dečaka to su Todor, Vukašin, Novak, Vuk, Simeon, Ognjen i Jakov, a kod devojčica Kalina, Savida, Đurđa, Kasija i Mitra“, kažu u kragujevačkoj matičnoj službi.
Ova imena, a naročito ženska, nisu davana deci mnogo decenija, ali su sada postala ponovo moderna.
Užice: Rodio se i Njegoš prošle godine
Kovina, Javorinka, Miladinka, Stanimirka, Milada, Milosav, Radenko, Ljubivoje, Mitar i sličnih imena već dugo nema u matičnim knjigama u Užicu.
Nekada su se imena nasleđivala od predaka, ali danas je prava retkost da deca ponesu imena pradede, dede, prabake ili bake, tako da je sve manje imena poput Milovana, Milorada, Milinka, Sretena, Bogoljuba, Bogosava, Milojke, Radojke, Dobrine, Sretine, Milenije.
Ne tako davno, roditelji su davali imena deci poput Jugoslava, Jugoljuba, Slobodana, Srbislava, Slobodanke, Jadranke, Tatjane, Šaše, Anastazije, čime su iskazivali i sopstvenu ideološku pripadnost. Umesto njih, tokom prošle i ove godine, prema rečima matičarke Branke Ostojić, prednjačila su imena: Milica, Đurđa, Nikolina, Ana, Anđela, Lena, Jana, Dunja, Marija, kao i Bogdan, Luka, Vuk, Viktor, Vukan, Vasilije, Lazar. A, rodio se i jedan Njegoš.
Osim njih, popularna su i imena Veljko, Jakša, Terodor, Ognjen, Aleksej, Lav, Uroš, Kosta, Dušan, Adam, Aljoša, Natalija, Vera, Emilija, Branka, Višnja, Iskra, Srna.
Sagovornica podseća na to da, prema Porodičnim zakonu, „roditelji imaju pravo da svom detetu izaberu ime, ali ono ne može biti pogrdno, niti da vređa moral ili da bude u suprotnosti sa običajima i shvatanjima sredine“.
„Primera čudnih i neprikladih imena, za sada, nismo imali“, kaže Branka Ostojić, matičarka iz Užica.
Stara smenila imena iz serija u Novom Pazaru
Kasandra, Hulija i Jamesdin (domaća verzija Džems Dina), Edževit, Sadat i Arafat, davno su izašli iz mode imena koja su roditelji u ovom kraju dvali svojim mališanima po popularnim likovima iz serija, glumcima i državnicima.
Zamenila su ih imena iz popularnih turskih serija: Hurem, Dila, Šeherzada, Pinar, Nur, Asli… Ali, i ona kojim estradne zvezde nadevaju svoje naslednike. Tako su se u imeniku matičnih knjiga nastanile Hana i Nika.
Načelnik Odeljenja opšte uprave u Novom Pazaru Marko Slavković ističe da su moderna imena, uglavnom, iz serija bila aktuelna do pre nekoliko godina.
„Roditelji su, prilikom upisa dece u matičnu knjigu rođenih, zahtevali da se ime upisuje „originalno“ sa „y“ ili sa dva „m“. U poslednje dve,tri godine vratilo se davanje starih imena“, kaže Slavković.
Devojčice sada dobijaju imena Najla, Merjem, Hana, Aylin, Aya, Ajna,Sena i Umma.
Među pravoslavcima, kod dečaka najčešća imena su Bogdan, Luka, Maksim, Jovan, Marko, Tadej i Matej, a kod devojčica Jana, Una, Tara, , Đurđija, Neda i Anđela i najmodernije Nika.
Nisu više učestala, ali korak dobre pristnosti zadržali su Anes, Amel, Anel, Enes, Denis, Daris, Jasmin, Hena, Taida, Emina, Amina, Esama, Sara, Stefan, Nikola, Filip, Milica, Jovana i Marija.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u svom obraćanju naciji govorio je o situaciji u Srbiji i okruženju i izazovima koji nas čekaju. On je najavio i izgradnju delfinarijuma u okviru projekta EKSPO.
U Norveškoj su u pripremi izmene zakona kojima bi se uvele kaznene mere za roditelje koji svoju maloletnu decu šalju u ultrakonzervativne verske škole u nostranstvu.
Uloga oca porodice oduvek nosi sa sobom ogromnu odgovornost, a Otac Predrag upozorava šta današnji očevi ne treba nikada da rade, ma koliko voleli svoju decu i želeli da im ugađaju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u svom obraćanju naciji govorio je o situaciji u Srbiji i okruženju i izazovima koji nas čekaju. On je najavio i izgradnju delfinarijuma u okviru projekta EKSPO.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.