Dr Dinko Knežević, profesor Rudarsko-geološkog fakulteta, govorio je o projektu "Jadar" i o tome koliko je eksploatacija litijuma bezbedna i koliko bi iskopavanje ove rude uticalo na životnu sredinu, ali i ekonomiju naše zemlje.
Dr Dinko Knežević, ističe da je dolina Jadra već zagađena, kao i podzemne vode u tom kraju, ali i da je na tom prostoru loša demografska slika.
- Ja sam učestvovao u dve od tri studije koje su predstavljene javnosti. Te studije su napravljene da bi se javnost upoznala o bezbednosti projekta i granicama koje on predstavlja. Te studije nisu izvršni dokument već nešto što samo pokazuje bezbednost projekta. Narod je samo usputno informisan o čemu se radi. Investitoru je važno koliko će para da uloži i zato se rade studije pre svega da ne bi imao dodatna ulaganja i da zna koliko je uticaj projekta na životnu sredinu. Država isto sagledava projekat i analizira sve kako bi osigurala bezbednost za životnu sredinu. Dolina Jadra je predstavljena kao rajska dolina, ali to nije baš tako. Ta dolina ima problem sa podzemnim vodama, ali i demografijom. Predstavljeno je to mesto kao plodno zemljište, međutim analize su pokazale da je zemljište zagađeno. Najprljavija tehnologija je zapravo poljoprivredna proizvodnja i to je veliki problem, a treći veliki problem kada su se raspadala preduzeća, a rudnik u dolini reke Korenite se raspao i sva ta jalovina je zagadila zemljište. Još jedan problem su podzemne vode. Svi mogući stručnjaci napadaju litijum, a zaboravljaju bor koji može itekako da zagadi vodu. Dokazano je da je tu zagađena voda do 15 metara sa borom. Što se tiče površinskih voda, Jadar je imao najgoru ocenu za površinske vode - rekao je Knežević.
Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta objašnjava da se detaljno analizira svaki segment eksploatacija litijuma, ali i moguće nepredviđene situacije i ekscesi
- Kada se analizira posledično stanje, onda se analizira i tehnološki proces. Analizira se svaki segment eksploatacije i analizira se da li može nešto izaći iz granica normale i zakona. Ukoliko se nešto dogodi što prelazi granice, onda se preduzimaju mere. U normalnim uslovima eksploatacije se može vršiti eksploatacija u zadatim granicama. U životu se dešavaju udesne situacije i ekscesi. Analizira se čak i udesne situacije i ekscesi i analiziraju se preventivne mere i mere da se to ne može desiti. Analizira se probijanje, klizanje, neki kvar sve se to analizira. Investitor se saglasio da napravi tampon zonu. U toj tampon zoni neće niko graditi, a u opsegu je od 500 metara - kazao je Knežević.
Prema njegovim rečima u narednim decenijama, nekih 50 godina, litijum će biti glavna sirovina i da zato Srbija treba da otvori rudnik pre Nemačke i Francuske i da zaradi.
- Imam utisak da se najviše ljudi iz Beograda bave rudnikom. Na prostoru od 220 hektara naravno da neće biti poljoprivrede, ali će taj rudnik premašiti prihode koji imaju ljudi koji se bave poljoprivredom u Gornjim Nedeljicama, možda će promeniti zanimalje. Mnoge države žele da ubace električne automobile u veću proizvodnju, a Nemačka i Francuska ubrzavaju proces otvaranja rudnika litijuma. Sigurno je da će u narednim decenijama, nekih 50 godina, litijum biti glavna sirovina. Mi trebamo da iskoristimo ono što imamo u svom špajzu. Mi možemo prodavati koncentrat litijuma, proizvodnja baterija, fabrike automobila. Ako hoćemo da ostanemo sirotinja, prodaćemo samo sirovinu, a ako želimo da zaradimo trebaju nam i fabrike - zaključio je Knežević.
Gostovanje profesora Dinka Kneževića možete pogledati na snimku ispod.
Eminentni stručnjaci uradili su brojne analize kako bi dokazali da je iskopavanje litijuma kontrolisan proces koji neće negativno uticati na našu okolinu, ali protivnici projekta i dalje ignorišu nauku i nastavljaju da plasiraju dezinformacije kako bi zaplašili građane brojka. 6,5 godina je trajala priprema studije procene uticaja na životnu sredinu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Eminentni stručnjaci uradili su brojne analize kako bi dokazali da je iskopavanje litijuma kontrolisan proces koji neće negativno uticati na našu okolinu, ali protivnici projekta i dalje ignorišu nauku i nastavljaju da plasiraju dezinformacije kako bi zaplašili građane brojka. 6,5 godina je trajala priprema studije procene uticaja na životnu sredinu.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Organizator ProGlasovskih aktivnosti Dragan Vasiljević snimljen je pijan u Frankfurtu nakon što je u tom gradu na tribini ProGlasa napadnut novinar Zoran Vicelarević, kada je pokušao da postavi pitanje predstavnicima ProGlasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Ptice koje žive blizu linija ukrajinskog fronta počele su da grade gnezda koristeći optičke kablove sa dronova, piše Oleg Malčenko, viši istraživač u Institutu za arheografiju koji je trenutno na frontu.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je večeras da je američka vojska u pripravnosti, nakon što je Iran lansirao rakete na Izrael i pozvao Iran da obustavi napade i da se vrati za pregovarački sto.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar