Zamenski lek za "progesteron", koji je nedavno povučen iz upotrebe, biće dostupan za mesec dana u apotekama u Srbiji, izjavila je direktorka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO), profesorka doktorka Sanja Radojević Škodrić.
Lek progesteron depo izbačen je iz proizvodnje u svim zemljama Evrope i Amerike. Kako je navedeno, lek "progesteron" (hidroksiprogesteron), koji se inače koristi za sprečavanje prevremenog porođaja, više nije u upotrebi jer su epidemiološke studije pokazale da jedna komponenta tog leka povećava rizik od nastanka karcinoma.
- Kada je u pitanju lek "progesteron," on je povučen zato što postoji novi oblik - savremeni, bolji, kvalitetniji, samim tim naravno i skuplji. I države koje to ne mogu da plate nisu ga stavilr na listu, mi smo ga stavili odmah na listu, lista je usvojena prošle nedelje na Vladi, sada se raspisuje nabavka u Fondu i lek će biti dostupan tačno za mesec dana u apotekama - rekla je prof. dr Sanja Radojević Škodrić.
O povlačenju diklofena
Direktorka RFZO govorila je i o leku "diklofen" koji je nedavno povučen iz prometa.
- Što se tiče "diklofena", njega proizvodi kompanija "Galenika" i on je provučen iz proizvodnje zato što u Agenciji za lekove pokazano da u tom leku nije stepen čistoće kakav se traži po zakonu. Znači, zakoni su jako strogi, isto kao i evropski. To ne znači da "diklofen" nije dobar. Moram dve stvari da istaknem, zato što vidim da nije pravilna informacija. Dakle, prvo, postoji "diklofen" od 100 miligrama i postoji "diklofen" od 50 mg. Najveći broj građana koristi od 100 i tu nema nikakvog problema, on je dostupan. Povučen je "diklofen" od 50 mg, koga koristi mali broj ljudi - rekla je prof. dr Sanja Radojević Škodrić.
Dvoje dece leptira primilo svoju prvu terapiju
Lek za decu obolelu od bulozne epidermolize, poznatu kao deca leptiri, stigao je u Srbiju sredinom avgusta. Dvoje dece u Beogradu već je počelo sa terapijom. Srbija je sada među devet zemalja u svetu koje su nabavile ovu naprednu gensku terapiju, o govorila direktorka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO), profesorka doktorka Sanja Radojević Škodrić.
- Moram odmah da kažem, ne radi se baš o magičnom leku. Kad kažete magično, to obično zamišljamo kao da će bolest potpuno da nestane. U ovom slučaju to se neće desiti, ali se značajno poboljšavaju simptomi bolesti, sprečavaju se komplikacije. Ovo je zaista jedna od specifičnih, u stvari retkih bolesti po tome što pored svih ograničenja koje uglavnom retke bolesti imaju, ovde postoji kontinuirani bol. To su promene po koži koje krvare i naravno s obzirom da se radi o otvorenim takozvanim promenama, onda postoji mogućnost infekcije. Reč je o genskoj kremi koja sve promene smanjuje na način da što manja površina kože bude zahvaćena i samim tim se sve druge komplikacije smanjuju - rekla je prof. dr Sanja Radojević Škodrić i dodala:
- To nije bolest samo onoga ko boluje, već cele porodice jer svi moraju da učestvuju. Zaista su urađene neverovatne stvari, lek je uvezen u Srbiju pre nego što je registrovan u Evropi. Uz tu gensku kremu je specifičan i transport, kao i pripreme za lek. Inače, pored Amerike i Australije još 7 zemalja ima ovaj lek, što znači devet sveukupno, gde spada i Srbija. Kada je cena u pitanju, lek košta oko 600.000 evra po pacijentu. Neki se tretiraju duže, neki kraće - navela je prof. dr Sanja Radojević Škodrić.
"Inovativni lekovi su revolucija u medicini"
Poslednjih godina, broj obolelih od malignih bolesti raste, sa oko 40.000 novih slučajeva godišnje u Srbiji. Profesor dr Radojević Škodrić naglašava značaj inovativnih lekova u onkologiji, koji ne samo da produžavaju život, već poboljšavaju njegov kvalitet.
- Inovativni lekovi nemaju neželjene efekte kao klasične hemoterapije, što omogućava kraća bolovanja i bolju prognozu - objašnjava ona i dodaje:
- Inovativni lekovi su savremeni lekovi koji obezbeđuju ne samo duže život, već i bolji kvalitet života. Kod tih lekova nema neželjenih efekata kao što, recimo, ima kod klasične hemioterapije - poput mučnine, povraćanja, opadanja kose... Zatim, hospitalizacija ili gotovo da nema, ili su jako kratke. Nema dugih bolovanja, ukoliko ti osiguranici imaju dobru prognozu, ukoliko dobro odreaguju na lek, obično čak i ne odlaze prevremeno u penziju.
Personalizovana terapija - revolucija u lečenju karcinoma
Kako je istakla prof. dr Radojević Škodrić, inovativni lekovi za onkološke pacijente predstavljaju ogromne benefite.
- To je revolucija, prvi put se u istoriji imamo personalizovanu terapiju. To je genska terapija. Dakle, lek se pravi prema vašem genskom statusu, odnosno prema promeni gena koja je dovela do razvoja tog karcinoma. Na primer, imamo karcinom pluća. Ne dovodi promena jednog gena do razvoja karcinoma pluća, već više različitih. I sad, ukoliko je određeni gen mutiran, za njega će delovati jedna inovativna terapija. Za druge gene, druga - rekla je prof. dr Radojević Škodrić.
Proširena lista lekova
Od 2013. godine, lista lekova je značajno proširena.
- U periodu od 2000. do 2012. godine uvedeno je 45 inovativnih lekova, dok je od 2013. do 2024. godine uvedeno 96 lekova - ističe prof. dr Sanja Radojević Škodrić.
Kako kaže, ovo povećanje dolazi uz značajno više troškove, s obzirom da je cena najskupljeg leka danas 4 miliona dolara, u poređenju sa 450.000 dolara pre nekoliko godina.
- Uveli smo inovativne lekove ne samo za maligne bolesti, već i za nemaligne. I u tome je takođe revolucija u poslednjih 6-7 godina od 2017. godine. Poređenja radi, u periodu 2000. do 2012. godine, dakle u tih 12 godina stavljeno je na listu lekova 45 inovativnih lekova. U periodu od 2013. do sada je uvedeno ukupno 96 lekova. Dakle, duplo više. Ali nije to samo duplo više u smislu lekova. Sad može neko da kaže svaki lek različito košta. Naravno, vodimo računa kad pravimo analize i o tome. U periodu 2000. do 2012. godine, za isti novac za koji smo sada uložili, posle ću reći koliki je to finansijski efekat, je mogao da se stavi čak 10 puta više lekova. Zašto? Zato što je tada najskuplji lek na svetu bio 450.000 dolara, a sada najskuplji lek na svetu je 4 miliona. Tačnije 3,8 miliona - rekla je prof. dr Radojević Škodrić.
Na visoravni Vrtibog, veoma nepristupačnom predelu Stare planine do kojeg se može doći samo teškim terenskim vozilima, vojska je spasila više od dvesta grla stoke kojima je pretilo uginuće zbog žeđi.
Radovi na asfaltiranju puta u naselju Mala Jelenča u Šapcu dobro napreduju, a ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić poručio je da će taj deo Srbije potpuno biti premrežen dobrim putevima što će omogućiti razvoj turizma, lokalnih biznisa, kao i dolazak novih investicija.
Republički hidrometeorološki zavod upozorio je na obilne padavine na području cele Srbije, a upozorenje je na snazi tokom današnjeg dana i u noći ka sredi.
Isplata avgustovskih penzija za korisnike iz kategorije zaposlenih koji penzije primaju preko tekućih računa počinje danas, a za one koji su se odlučili da primanja dobijaju na kućnim adresama ili poštanskim šalterima isplate će početi u sredu, objavio je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO)
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na visoravni Vrtibog, veoma nepristupačnom predelu Stare planine do kojeg se može doći samo teškim terenskim vozilima, vojska je spasila više od dvesta grla stoke kojima je pretilo uginuće zbog žeđi.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je danas mlade sportiste iz Srbije, regiona i sveta, učesnike kampa "Srbija te zove 2026", a nakon prijema, predsednik se obratio medijima.
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Insajderi Informera koji su infiltrirani u blokaderske grupe na društvenim mrežama došli su do šok dokumenta koji otkriva da su zgubidani gori od komunističkih komesara!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je sramotnu izjavu hrvatskog ministra odbrane Ivana Anušića, koji je poručio da mu je žao što lično nije učestovao u zločinačkoj akciji "Oluja".
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Više javno tužilaštvo u Beogradu najoštrije negoduje zbog insinuacija i konfabulacija koje pojedini advokati uporno plasiraju u javnosti u vezi sa smrću advokata Vladimira Cvijana, tvrdeći da je on ubijen, ne bi li doveli javnost u zabludu, iako prikupljeni podaci ukazuju da je smrt nastupila usled utopljenja, sa čime su isti upoznati neposrednim uvidom u predmet.
Na pitanje zašto su blokaderi zvezde u Hrvatskoj, poput kolumniste Milana St. Protića, predsednik Aleksandar Vučić kaže da su od devedesetih godina mnogi u Beogradu, koji su za sebe govorili da su nacionalisti, verovali u ljude poput Protića.
Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju odredilo je zadržavanje do 72 sata mladiću iz Novog Pazara S.S. Zbog sumnje da je doneo lake telesne povrede dvojici muškaraca, kao i državljaninu Bosne i Hercegovine B.A. zbog sumnje da je omogućio uživanje opojnih droga državljanki Srbije.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Radnici preduzeća „Signal Sombor” A. M. (59) i P. L. (62) poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 7.40 časova na putu Šabac–Loznica, u blizini mesta Ribari, a vozaču kamiona I. J. (40) određen je pritvor do 48 sati po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Šapcu.
Litvanska vojna obaveštajna služba saopštila je danas da raspolaže informacijama prema kojima Rusija razmatra mogućnost izvođenja napada na kritičnu infrastrukturu u baltičkom regionu, koristeći dronove ukrajinske proizvodnje, kako bi prikrila odgovornost za eventualne incidente.
Velika Britanija uvela je novi paket sankcija Rusiji, usmeren na brodove, banke i industrijske kompanije, s ciljem da dodatno ograniči finansijske tokove koje Moskva može da koristi za finansiranje rata u Ukrajini.
Operacije potapanja četiri barže u Dunavu u Rumuniji kako bi se povećao protok u elektrani Černavoda biće nastavljene danas, nakon što je ta operacija u sredu odložena zbog jakih struja.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Kada paradajz zahvati trulež, a plodovi postanu meki i crni, prirodno rešenje u vidu sitno usitnjenih ljuski od jaja može efikasno nadoknaditi nedostajući kalcijum i spasiti preostali rod.
Korisnici Android uređaja više ne moraju da budu problem u grupnim razgovorima sa iPhone korisnicima kao ranije. Zahvaljujući RCS tehnologiji, poruke između Androida i Ajfona sada nude mnogo više funkcija nego kada su se koristili stari SMS i MMS standardi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.