Masna zarada, a niko neće da radi! Na oglas za ovaj posao javilo se samo 13 ljudi, a plata ide i do 2000 evra!
Podeli vest
Srbija se dugi niz godina suočava sa nedovoljnim brojem kvalifikovanih zavarivača. Ovome u prilog govori i podatak da se na listi deficitarnih zanimanja koje je Vlada Srbije objavila, konkretno, na Кonkursu za upis učenika u prvi razred srednjih škola, našla i ova profesija.
Upravo zbog manjka radne snage, sve su češće obuke na kojima polaznici mogu da steknu atest i sebi omoguće relativno brz put do pronalaska posla.
Mlada Srpkinja, koja je tek počela da radi u jednom kafiću u Srbiji, priznala je da je ostala u potpunom šoku kada je naišla na neočekivane i nepravedne zahteve svog poslodavca.
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) raspisala je danas konkurs za prijem u stalni radni odnos u 12 kazneno-popravnih ustanova 73 pripadnika Službe za obezbeđenje, koja je i najbrojnija služba u sistemu izvršenja krivičnih sankcija.
04.09.2024
09:11
Sa druge strane, baš zato što je zavarivača malo, oni imaju dosta posla i zarađuju sasvim solidno.
U poslednjih godinu dana, objavljeno je ukupno 143 oglasa za poziciju zavarivač/varilac. Prosečan broj prijava po oglasu iznosio je 13. Na osnovu oglasa u kojima su poslodavci istakli visinu zarade, jasno se vidi da je variocima u Srbiji, u proseku, ponuđena plata od 93.000 dinara.
Na društvenoj mreži "Iks" objavljen je mejl koji je kako se može videti poslat sa zvaničnog mejla "Wolt" kompanije pun rasitičke i šovinističke sadržine. It ove kompanije su se oglasili saopštenjem.
30.08.2024
17:35
- Kada je reč o dugoročnijim podacima, raniji oglasi su pokazivali da su poslodavci spremni da plate kvalifikovane zavarivače po satu od 4 do 12 evra i više, dok su za fiksne plate nudili i do 2.000 evra mesečno, naročito za iskusne zavarivače. Važno je napomenuti da za obavljanje ovog zanata, radnici moraju da poseduju sertifikat, tj. da imaju odgovarajući atest - kaže Miloš Turinski, PR Infostuda.
Obuke traju oko dva meseca
Tanja Dimitrijević, posao varioca uspešno obavlja više od četiri godine. Ova dama je argonski zavarivač (zavarivanje cevnih sistema, posuda, rezervoara, čelične konstrukcije, parovoda u rafinerijama, termoelektranama) i kaže da je posao zavarivača sve, samo nije lak. Osim što zahteva visoku preciznost, mirnu ruku i koncentraciju, ova profesija ume da bude veoma izazovna. Ipak, čini se, Tanji ništa od toga ne predstavlja problem.
Tanja navodi da su ključne veštine za ovaj posao preciznost, koncentracija i „mirna ruka“.
- Završila sam srednju školu za tehničara drumskog saobraćaja. Radila sam razne poslove ali nisam bila zadovoljna. Nekad uslovima rada, nekada platom. Sticajem okolnosti jedan od mojih dobrih drugova je zavarivač i često sam gledala kako on radi taj posao. Dopalo mi se sve to i pomislila sam – što da ne. Mogla bih da probam – priča za Tanja.
Međutim, obuke za varioce su skupe. Kurs za argonskog zavarivača košta između 2.500 ii 3.000 evra. Srećom, često se dešava da firme i organizacije sprovedu besplatnu obuku, što je bio i Tanjin slučaj. Zahvaljujući Nemačkoj organizaciji za međonarodnu saradnju (GIZ), devojke koje su želele da postanu zavarivačice dobile su tu priliku.
- Kurs je trajao dva meseca. Mentor nas je vodio kroz teorijsku i praktičnu obuku koja je predstavljala veći deo učenja. Imali smo odličnog instruktora ali od osam devojaka, koliko nas se prijavilo tada, samo nas dve smo nastavile da se bavimo zavarivanjem - priča sagovornica.
Prvi posao u „novoj“ struci Tanja je našla u Hrvatskoj, u Bjelovaru, jer bez iskustva, u Srbiji, kako kaže, niko nije želeo da je zaposli. Radila je tamo šest meseci kada je počela korona pa je zbog celokupne situacije morala da se vrati.
- Posao je bio na gradilištu, svi su me odmah lepo prihvatili, od direktora, do ljudi u gradu. Smeštaj mi je bio plaćen. Uslovi rada su bolji nego u Srbiji i zarada je veća. U ostatku Evrope plate su još više. Najviše su u Švajcarskoj. Satnice su veće, a manje se radi.
Kada se stekne iskustvo, pronalaženje posla je lako. Po povratku u Srbiju, Tanja se brzo zaposlila, a posle nekog vremena je prešla u firmu u kojoj i danas radi.
Šta se traži od veština
Ono što je važno za ovaj posao je to da ruka mora da bude mirna, a koncentracija na najvišem nivou. Zavarivanje je jedna vrsta umetnosti. Zavar mora da bude isti i spolja i iznutra i kada ga završite ide na rendgensko ispitivanje. Ako zavar nije dobar, radi se ponovo.
Posao zavarivača je sve samo ne lak
Tanja objašnjava da je najlaške kada se materijal vari na stolu.
- To je definitvino najmanje zahtevno jer možeš materijal da okrećeš kako god želiš. Ali kada, na primer, imaš cev koja je fiksna i koja je na 40 ili 50 metara visine to je već veoma izazovno. Imala sam priliku da radim i na tako visokim mestima. I moram da napomenem da onaj ko radi ovaj posao mora da bude izuzetno zdrav i prođe sve lekarske preglede - priča Tanja i dodaje da je zavarivala debelozidne i tankozidne cevi, cisterne, tankove, a poseduje i atest za crne i bele cevi.
Korišćenje zaštitne opreme u ovom poslu se podrazumeva. Specijalne naočare, cieple sa čeličnom kapom, odelo, rukavice, ključni su za zaštitu od opasnosti poput UV zračenja i toplotne povrede. Radna okolina može biti prašnjava, bučna i ponekad, opasna.
Zanimanje je opasno jer ima zračenja i udišemo štetne gasove. Naravno koristimo masku sa filterima i kiseonikom, odelo za zavarivače, rukavice, kapu i dobro smo zaštićeni ali bih volela da naše zanimanje spada u ona sa benificiranim radnim stažem, kaže Tanja i otkriva da joj je trenutna želja da ostane u Srbiji i postane tehnolog zavarivanja čiji je posao organizovanje i kontrola tehnoloških procesa.
Ono što je takođe zanimljiv podatak je to da je u ovom poslu veoma mali broj žena. Tanja ih u Srbiji poznaje svega nekoliko.
- Na Balkanu je dosta prisutna ta podela rada na muške i ženske poslove. Ali kao što ima i „ženskih“ poslova koje muškarci odlično rade, isto važi i obrnuto. Preporučujem svim damama da se ne boje i oprobaju se, posebno ukoliko nemaju posao, a neophodan im je - poručuje sagovornica.
Moderan stil života sa sobom nosi brojne prednosti, ali, ako živimo na selu, takođe, zahteva od nas da prilagodimo svoje okolnosti i poslove. Jelena Radičević iz Gornje Kravarice je došla iz glavnog grada i ljubav i posao prema sportu prilagodila selu i uslovima rada.
Najtraženije oblasti zapošljavanja u Srbiji i dalje su trgovina i prodaja, mašinstvo, IT, administracija i ugostiteljstvo, saopšteno je iz Infostuda preko čijeg sajta Poslovi je u prvih sedam meseci ove godine objavljen 43.471 oglas za posao, što je skoro jednako kao u istom periodu prošle godine.
Tekstilci i obućari iz Srbije sve više oblače i obuvaju Evropljane. Proizvodnja tekstila i odeće u Srbiji ima dugu tradiciju i bila je među glavnim izvoznim industrijama. Predviđa se da bi ova grana privrede uskoro ponovo mogla biti moćna.
17.10.2024
16:39
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mlada Srpkinja, koja je tek počela da radi u jednom kafiću u Srbiji, priznala je da je ostala u potpunom šoku kada je naišla na neočekivane i nepravedne zahteve svog poslodavca.
Izraelske vazduhoplovne snage uništile su strateški odbrambeni potencijal Irana tokom napada na vojne objekte Islamske Republike 26. oktobra, objavio je izraelski vojni radio „Galej IDF“, pozivajući se na bezbednosne izvore.
Srpska pravoslavna crkva Svete Nedelje u Karinu Gornjem do temelja je srušena 15. avgusta 1996. godine, godinu dana nakon rata, a onda su nedavno Srbe na ulazu u samu crkvu osvanule jezive poruke: "Ubij Srbe" i "Samo smrt Srbina spašava", kao i ustaški simboli.
Početkom oktobra u Slovačkoj muškarac sa pištoljem priveden je na javnom događaju kojem su prisustvovali članovi slovačke vlade i parlamenta, uključujući predsednika Petera Pelegrinija i samog premijera Roberta Fica, sa sumnjom da je imao nameru da izvrši atentat na slovačkog predsednika Vlade.
Predsednik Mađarske Tamaš Šujok izjavio je danas u Žablju da su dve zemlje danas otvorile novo poglavlje u svojim odnosima, kao i da će obnova i osvećenje katoličke Crkve Snežne Gospe postati simbol mađarsko-srpskog prijateljstva, da će jačati veru u ljudskost i zajedničku evropsku sudbinu dva naroda.
Mladić N. P. (22) na koga je danas pucao otac, a koji je primljen u Kliničko-bolnički centar "Bežanijska kosa", munjevitom reakcijom Hitne pomoći i lekara ove zdravstvene ustanove je spasen i više nije u životnoj opasnosti.
Muškarac sa inicijalima D.P. (62) koji je danas pucao i ranio ženu i sina na Bežanijskoj kosi i ranije je pravio probleme i ima dosije u policiji, nezvanično saznaje Informer.
Crnogorska policija i vojska od petka uveče traga za Alijom Balijagićem, osuđivanim silovateljem i razbojnikom (65), koji je u selu Sokolac kod Bijelog Polja ubio Milenku Madžgalj (69) i njenog brata Jovana (60).
Suđenje Urošu Blažiću (22) i njegovom ocu Radiši završeno je za danas pred većem Specijalnog suda u Beogradu. Na današnjem ročištu svedočili su veštaci, a optuženi je detaljno govorio i o danima koji su prethodili masakru u okolini Mladenovca.
Novi predsednik Partizana Rasim Ljajić kaže da politici nije mesto na tribinama, te navijačima zapretio odlaskom ukoliko ne prestanu sa skandiranjem političkih poruka.
Nema druge nego da kažemo kakvo je realno stanje. Imam utisak da pekaru hleba nismo plaćali. Hoće da isključe struju, vodu, nema grejanja. Dug je oko 60 miliona, a mi zovemo i prosimo, poručuje predsednik Privremene uprave Partizana, Rasim Ljajić (60).
Huligani Palmeirasa i Kruzeira sukobili su se na ulicama brazilske Kuritibe, a jedan od navijača je izgoreo u požaru izazvanom pirotehničkim sredstvima.
Pripadnici opozicije započeli su večeras proteste ispred zgrade parlamenta u Tbilisiju povodom nedavno održanih parlamentarnih izbora u Gruziji na kojima je pobedila vladajuća partija Gruzijski san.
U slučaju sukoba NATO-a i Rusije, Finska bi nestala sa lica zemlje, izjavio je profesor Univerziteta u Helsinkiju i geopolitički ekspert Tuomas Malinen.
Poseta mađarskog premijera Gruziji odvija se u okviru bilateralnih odnosa, on nije bio određen da predstavlja EU, rekla je na brifingu u Briselu predstavnica spoljnopolitičke službe EU Nabila Masrali.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nazvao je izjave Zapada o saradnji Rusije i Severne Koreje „pokušajem da se retroaktivno“ opravda slanje zapadnog vojnog osoblja u Ukrajinu, u kojoj su oni tamo već duže vreme.
Damijano David, nekadašnji muzički šarm koji je osvajao publiku širom sveta, sada deluje kao da se potpuno promenio. Nakon uspeha sa bendom "Maneskin" i pobede na Evroviziji 2021. godine, njegov nedavni solo projekat donosi sasvim drugačiji imidž koji se ne sviđa njegovim vernim obožavaocima.
Melanija Tramp (54) pružila je podršku svom suprugu Donaldu Trampu na predizbornom skupu Republikanske partije u Njujorku i oduševila prisutne svojom odevnom kombinacijom.
Kuhinjska krpa je neizostavan deo svake kuhinje, koristimo je za sušenje posuđa, brisanje radnih površina i ruku. Ipak, često se pravi greška stavljanjem krpe na vrata pećnice, što može dovesti do cvetanja bakterija.
Ljuba Ćubić, žena koja je usvojila i odgajila Nenada Ćubića ne veruje u iskrenost namera njegovog biološkog oca sa kojim će se rijaliti talmičar večeras sresti u "Eliti 8".
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.