Vlada Srbije je usvojila Predlog zakona o bezbednosti u železničkom saobraćaju, a najvažnija novina koju taj zakon predviđa je da će sve pruge kojima vozovi idu brzinom od preko 100 kilometara na sat ubuduće morati da imaju zaštitne ograde što će u mnogome povećati bezbednost, izjavio je danas ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić.
- Pruge će biti bezbednije i više neće lako da se prelaze mimo mesta koja su odredjena pa će biti sačuvani mnogi životi - rekao je Vesić gostujući na televiziji Prva i dodao da je ovaj zakon potpuno usklađen sa svim propisima Evropske unije.
Naveo je da će postavljanje zaštitnih ograda biti moguće i na prugama na kojima se vozi sporije, ukoliko upravljač pruge to smatra neophodnim.
- Do sada nije postojala zakonska obaveza za postavljanje zaštitnih ograda kao sada a u naseljenim mestima ove ograde koje služe za bezbednost istovremeno će biti zaštita od buke jer to je takođe naša obaveza prema zakonu o buci - da tamo gde pruga prolazi kroz naseljeno mesto budu postavljene barijere kao zaštita od buke - rekao je Vesić.
Kada su u pitanju železnički prelazi, ministar je naveo da Srbija ima više od 2.000 železničkih prelaza i da se od 2008. godine, od kada se vodi statistika nesreća na njima, na 442 prelaza dogodila makar jedna nesreća.
Od toga se, kako je rekao, na 19 prelaza dogodilo više od pet nesreća, dok su se na ukupno 67 prelaza, računajući i ovih 19, dogodile više od tri nesreće.
Vesić je naveo da su svi ti prelazi obezbeđeni signalizacijom prema zakonu i da je kompanija Infrastruktura železnice Srbije uradila sve što joj je zakon nalagao da se obezbede svi prelazi na kojima su se dogadjale nesreće. Očigledno je potrebno da se učini nešto dodatno u cilju povezćanja bezbednosti na njima, kao što su postavljeni dodatni saobraćajni znaci na auto-putevima koji upozoravaju vozače da voze u suprotnom smeru iako je to više od onoga što zakon kojim se reguliše bezbednost na putevima nalaže.
- Time se bavi ‘Infrastruktura železnice Srbije’. Oni snimaju sve železničke prelaze i očekujem da će veoma brzo izaći sa predlogom šta treba da se učini, prvo na tih 19 najkritičnijih prelaza, a onda i na ostalim -rekao je Vesić i dodao da će predlog dobiti podršku resornog ministarstva jer je to važno da se uradi.
Govoreći o ulaganjima u železničku infrastrukturu, ministar je pomenuo novu brzu prugu od Novog Sada do Subotice čije testiranje, naveo je, počinje 23. septembra.
Podsetio je da je juče iz Mihnena krenula lokomotiva “Dojče Bana” koja testira samu prugu, kontaktnu mrežu i sisteme koji se nalaze na njoj.
- Testiranje će trajati do 10. oktobra, a onda počinjemo uvođenje vozova na probne vožnje kako bismo bili spremni da 25. novembra, kako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić tražio, pustimo u saobraćaj novih 108 kilometara brze pruge između Novog Sada i Subotice -rekao je Vesić.
Kada je u pitanju red vožnje na toj pruzi, ministar je rekao da će prvi voz kretati u pet sati ujutru, a poslednji u 23 sata.
- Imaćemo dve vrste vozova. U jednom satu će ići vozovi koji samo staju u nekoliko stanica od Beograd preko Novog Sada do Subotice, dok će u drugom satu saobraćati vozovi koji će stajati na svim stanicama na brzoj pruzi - pojasnio je Vesić.
Kako je dodao, za održavanje tog reda vožnje nam nisu potrebni novi vozovi već će to moći sa postojećim, dok ćemo, kada budu pušteni u saobraćaj novi kineski vozovi, moći da imamo više polazaka brzih vozova.
Vesić je rekao da ćemo, sa postojećih 76 kilometara brze pruge od Beograda do Novog Sada, imati ukupno 184 kilometara brze pruge.
Istakao je da je cilj da brzom prugom budu povezani Beograd i Budimpešta.
- Naši mađarski prijatelji takođe rade svoj deo brze pruge, to je oko 160 kilometara i ona bi trebalo da bude gotova do kraja 2026. godine - rekao je Vesić i dodao da će se brzim vozom od Beograda do Budimpešte stizati za dva sata i 45 minuta.
Naveo je da to pokazuje koliko Srbija napreduje.
- Sve što radi predsednik Vučić u infrastrukturi, a nikada se ovoliko nije radilo, je važno. Važne su i brze saobraćajnice i auto-putevi i novi mostovi, ali nigde se ne vidi takav tehnološki napredak Srbije kao kada je u pitanju brza pruga jer to znači ulazak naše zemlje u 21. vek - rekao je Vesić.
Naveo je da se očekuje da će do kraja ove ili početkom sledeće godine biti raspisani prvi tenderi za brzu prugu od Beograda do Niša, koja će biti duga 230 kilometara.
Kazao je da će se ta pruga raditi drugačije u odnosu na brzu prugu od Novog Sada do Subotice, koja je tokom izgradnje bila potpuno zatvorena za saobraćaj.
- Pruga od Beograda do Niša će se raditi u ‘prozorima’, kao što se sada radi pruga Niš-Dimitrovgrad gde 36 sati radimo, pa 36 sati ide saobraćaj - pojasnio je Vesić.
Naveo je da će se raditi i rekonstrukcija pruge Beograd-Bar koja je, kako kaže, jedna od najzahtevnijih pruga u Evropi i njena obnova će biti značajna i za Srbiju i za Crnu Goru.
- Uradili smo rekonstrukciju pruge od Resnika do Valjeva, a sada nas čeka rekonstrukcija pruge od Valjeva do Vrbnice što je naš deo pruge Beograd-Bar - rekao je Vesić.
Podsetio je da se trenutno rade pruga Sobovica-Lužnice, železnička obilaznica oko Niša, kao i rekonstrukcija pruge Niš-Dimitrovgrad.
Naveo je da će početkom sledeće godine biti završeno 23 kilometara pruge između Niša i Brestovca.
- Konkurisali smo za sredstva EU za prugu između Brestovca i Preševa. To je naš deo pruge, oko 135 kilometara. Pored toga, zajedno sa Severnom Makedonijom konkurišemo i za njihovih 50 kilometara kako bismo imali prugu od Brestovca do Skoplja - rekao je Vesić.
Takođe, naveo je planirano da se ovaj projekat uključi i Grčka koja će krenuti u projektovanje svoje brze pruge od Soluna do Idomenice, što je na granici između Severne Makedonije i Grčke.
- Oni već rade rekonstrukciju postojeće pruge između Soluna i Atine što znači da ostaje samo da se poveže Skoplje sa Idomenicom, a kada to bude urađeno, uz pomenutu prugu koja će se raditi do Budimpešte, imaćemo ukupno 1.520 kilometara brze pruge između Budimpešte i Atine - rekao je Vesić i zaključio da je će to doneti napredak i Mađarskoj i Srbiji i Severnoj Makedoniji i Grčkoj.
Epidemiolog i načelnik Jedinice za za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Gradskog zavoda za javno zdravlje Slavica Maris izjavila je da naši građani nisu ugroženi jer postoji mali rizik od širenja kolere, čiji je jedan slučaj prijavljen u Bugarskoj, zato što je u zemljama u Evropi stanovništvu dostupna bezbedna voda za piće i obezbeđena je osnovna sanitacija.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić najavio je da će biti raspisan tender za rekonstrukciju luke Prahovo, da će uskoro biti raspisan tender za obnovu luke Sremska Mitrovica, a da se u narednom periodu očekuje i tender za rekonstrukciju luke Bogojevo.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić podelio je putem svoj zvaničnog TikTok naloga kako izgleda jedan njegov dan, ali i kojom "krilaticom" se vodi tokom svakodnevnim obavezama.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Epidemiolog i načelnik Jedinice za za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Gradskog zavoda za javno zdravlje Slavica Maris izjavila je da naši građani nisu ugroženi jer postoji mali rizik od širenja kolere, čiji je jedan slučaj prijavljen u Bugarskoj, zato što je u zemljama u Evropi stanovništvu dostupna bezbedna voda za piće i obezbeđena je osnovna sanitacija.
Rusija bi zahvaljujući naglom rastu proizvodnje i stotinama novih nalazišta mogla da dodatno učvrsti položaj među najvećim svetskim proizvođačima zlata, a prema zvaničnim procenama Moskve ove godine bi mogla da dostigne čak 500 tona.
Blokaderi su međusobno zaratili na svim frontovima i potpuno izgubili kompas, što se danas najbolje može videti na primeru poznate glumice Bojane Maljević, koja je po napuštanju blokaderske liste postala meta najstrašnijeg linča u režiji onih u čijim je redovima do juče stajala.
Hrvatski mediji i dežurni mrzitelji Srbije na društvenim mrežama pokrenuli su nezapamćenu hajku na turistu iz Srbije koji je automobilom došao na Korčulu!
Dežurni politički lešinari i blokaderi, prešli su sve granice ljudskosti - šire bolesne izmišljotine o smrti bolesnog generala Ratka Mladića i javno slave njegovu navodnu smrt!
Nišlija Martin Ivić (36) optužen za ubistvo Darka Vacića (27) danas je pred Višim sudom priznao zločin ali je odbio da rasvetli misteriju zbog čega je sa više hitaca iz pištolja lišio života čoveka sa kojim se družio.
Pred Posebnim odeljenjem za organizovani kriminal Višeg suda u Beogradu danas je doneta i javno objavljena presuda u velikom predmetu protiv pripadnika ozloglašenog Balkanskog kartela. Optuženi Slobodan Kostovski, Nikola Stojadinović, Nebojša Subin i Bojan Kopitović oglašeni su krivim za ilegalnu trgovinu više od dve tone kokaina koji je zaplenjen 24. avgusta 2024. godine na Atlantskom okeanu.
Zemljotres magnitude 5,9 stepeni po Rihteru pogodio je grad Te Anau na Južnom ostrvu Novog Zelanda, zatresao zgrade i naveo vlasti da nakratko izdaju upozorenje na cunami.
Zamenik komandanta Vazduhoplovnih snaga Ukrajine Pavlo Jelizarov najavio je ostavku 16. jula, dan nakon što je predsednik Volodimir Zelenski smenio Mihaila Fedorova sa mesta ministra odbrane u okviru najnovije rekonstrukcije svoje administracije.
Odlazeći britanski premijer Kir Starmer obećao je danas 300 miliona evra pomoći za opremanje Ukrajine eskadrilom od 16 borbenih aviona Gripen švedske proizvodnje.
Iran je saopštio da je Ormuski moreuz nepovrediva "crvena linija", upozoravajući da bi, ukoliko američki predsednik Donald Tramp sprovede pretnju i napadne iransku infrastrukturu, Iran uzvratio napadima na svu infrastrukturu širom regiona Persijskog zaliva.
Američki proizvođač čipova Intel saopštio je da će uložiti pet milijardi evra u svoj centar za proizvodnju čipova u Irskoj kako bi povećao proizvodnju procesora za centre podataka i ojačao položaj u segmentu proizvodnje za druge tehnološke kompanije.
Iako rashlađen prostor pruža brzo olakšanje tokom vrelih dana, nepravilno korišćenje klima-uređaja može negativno uticati na zdravlje. Zbog toga je važno pridržavati se osnovnih pravila i koristiti ga na pravilan način.
Saznajte dva jednostavna načina da osušite kajsije bez korišćenja sušare i napravite ukusno domaće suvo voće koje možete čuvati i uživati u njemu tokom cele godine.
Voditeljka Jovana Jeremić pozirala je u minijaturnom bikiniju koji je jedva obuzdao njene obline, a njeno izvajano telo momentalno je postalo glavna tema na internetu.
Pevačica Stanojka Mitrović Ćana doterala je liniju, a na snimcima koji kruže internetom uverili smo se da pevačica nikada bolje nije izgledala - Ali nije jedina!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.