U zemljama pobednicama u Prvom svetskom ratu danas se obeležava Dan primirja, a u Srbiji to je državni praznik.
Potpisivanjem primirja 11. novembra 1918. godine okončan je Prvi svetski rat, najrazorniji koji je svet do tada video. Njegovim potpisivanjem obustavljene su borbe u Prvom svetskom ratu između zemalja Antante i Nemačke. Ferdinand Foš, maršal Francuske, zapovednik savezničkih snaga na Zapadnom frontu i Matijas Ercberger, koji je predvodio nemačku delegaciju, potpisali su tada primirje u železničkom vagonu, u Frankportu kod Kompijenja, Pikardija, Francuska, u 5.45, a ono je stupalo je na snagu u 11.00 časova, 11. novembra 1918. godine.
Prethodno, kapitulacije su potpisale nemačkih saveznice, Bugarska, Turska, Austrougarska. Primirje je potom obnavljano do konačnog zaključenja mirovnog sporazuma u Versaju 28. juna 1919. godine.
Tokom Prvog svetskog rata poginulo je više od 17 miliona ljudi, od čega su oko deset miliona bila vojna lica. Srbija je imala, srazmerno veličini zemlje i brojnosti populacije, najviše žrtava. Prema memorandumu Delegacije Kraljevine SHS tokom Mirovne konferencije u Parizu 1919, Srbija je do oktobra 1915. mobilisala 707.343 lica, dakle 24 odsto populacije ili 40 procenata muškog stanovništva. Prema istom izvoru, ukupni gubici Srbije bili su 1.247.435 ljudi, odnosno 28 procenata populacije iz 1914. godine.
Bila je to revolucionarna grupa opredeljena za oslobođenje i obrazovanje zajedničke države sa Srbijom. Izgovor za napad na Srbiju već izvesno vreme je tražen u vojnim vrhovima Beča i Berlina.
Tragedija u Sarajevu je poslužila, kako su bili uvereni, kao opravdanje za rat. Srbiji je potom upućen oštar ultimatum.
Iako je Vlada Kraljevine Srbije pokazala najbolju volju da izađe u susret zahtevima Beča, odgovor službenog Beograda nikoga u Beču nije zapravo zanimao. Bila je to, verovali su, idealna prilika za uništenje Srbije. Dalji tok događaja bio je međutim drugačiji od onog čemu su se u Beču i Berlinu nadali. Ono za šta se verovalo, makar u Beču, a će biti brz lokalni rat, pretvorilo se u veliki ratni sukob niza evropskih zemalja.
Nadalje, herojsko držanje Srbije, prethodno teško iscrpljene Balkanskim ratovima 1912/13, a posebno pobede nad Austrougarskom na Ceru, Drini i Kolubari, zaprepastilo je tada svet. Rat koji je prerastao u svetski, okončan je primirjem novembra 1918. godine, čemu je presudno doprinela upravo Srbija probojem Solunskog fronta sredinom septembra 1918, što je za posledicu imalo brzu kapitulaciju Bugarske, potom Turske, a zatim i Austrougarske. Slomu Centralnih sila bitno je doprineo ulazak SAD u rat 1917. godine. Kapitulaciji Nemačke 11. novembra 1918. godine prethodila je kapitulacija Bugarska 29. septembra, potom Turske 30. oktobra i Austrougarske 3. novembra.
Mirovnim sporazumima koji su usledili karta Evrope je preoblikovana. Nestala je Austrougarska monarhija, a obrazovane su nevelike nacionalne države Austrija i Mađarska. Habzburzi su oterani u progonstvo, a pokušaji da se vrate na presto Mađarske, narednih godina, su sprečeni. Nemačka, u kojoj je oborena ne samo dinastija Hoencolern nego i brojne lokalne vladarske kuće, je umanjena i izgubila je sve vanevropske posede, kolonije. Osmanska Turska je izgubila sve posede na Bliskom istoku, u Siriji, Transjordaniji, Mesopotamiji, Arabiji.
Ubrzo potom Kemal Ataturk oborio je tamošnju monarhiju. U jeku Prvog svetskog rata, revolucijama, februara/marta i oktobra/ novembra 1917. nestalo je i rusko carstvo. Boljševici su potom poslednjeg monarha Nikolaja II i njegovu porodicu pobili, leta 1918, u Jekaterinburgu. Sovjetska Rusija je iz rata istupila separatnim mirom u Brest Litovsku, marta 1918. kojim je Nemačka dobila ogromne teritorije na istoku, što je postalo bespredmetno porazom u Svetskom ratu.
Na ruševinama nestalih imperija oblikovane su nove nacionalne države Čehoslovačka, Poljska, Finska, baltičke države Estonija, Letonija, Litvanija. Francuska je ostvarila glavni nacionalni cilj povratka Alzasa i Lotaringije (Lorene). Italija, Rumunija, čak Danska su teritorijalno uvećane. Nemačke kolonije na upravu su, kao mandatne teritorije, od strane novoobrazovanog Društva naroda, dobile Britanija (jugozapadna Afrika odnosno Namibija, Tanganjika, manji deo Kameruna i Togoa, posedi na Novoj Gvineji) i Francuska (umanjeni Kamerun i Togo).
Japan je dobio neka pacifička ostrva i jednu enklavu u Kini, do tada nemačke posede. Portugalija je dobila izvesna proširenja u Africi. Prvog decembra 1918. u Beogradu je formirano Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. Kraljevina Jugoslavija, čime su proklamovani ratni ciljevi Srbije realizovani. Tada, i dugo potom, smatrano je da je obrazovanjem nove zajedničke države Kraljevine SHS/Jugoslavije, nacionalno oslobođenje Srba, čemu su težile generacije, konačno ostvareno.
Sutra se obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu! Ovaj datum podseća na dan kada su, 11. novembra 1918. godine u železničkom vagonu u Kompijenu, Sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom i time okončale Prvi svetski rat.
Skoro sve neradne dane koje smo imali u 2024. godini smo iskoristili. Do kraja ove godine ostao nam je još jedan neradni dan i to u mesecu novembru. Tog dana obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu i praznuje se neradno.
U novembru očekuje nas državni praznik - Dan primirja u Prvom svetskom ratu, koji se praznuje neradno, a ove godine pada u ponedeljka, što znači da će zaposleni i školarci moći da spoje taj dan sa subotom i nedeljom i dobiće tri neradna dana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sutra se obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu! Ovaj datum podseća na dan kada su, 11. novembra 1918. godine u železničkom vagonu u Kompijenu, Sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom i time okončale Prvi svetski rat.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Član Predsedništva SNS-a, Milenko Jovanov, oglasio se na društvenoj mreži Iks i jednom rečenicom pokazao razliku između demokratskih standarda koje je poštovao Aleksandar Vučić dok je bio na vlasti i aktuelnih poteza nove skupštinske većine uoči sutrašnje konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Patrik Drid na današnjoj vanrednoj sednici Nastavno-naučnog veća u Novom Sadu nije razrešen sa mesta dekana.
Američki portal "Breitbart" objavio je opširan tekst o cenzuri medija u Srbiji i drakonskim merama Regulatornog tela za elektronske medije (REM) usmerenim protiv pojedinih emisija Informer TV-.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Policija je po nalogu tužilaštva počela sa hapšenjem osoba sa snimka nadzornih kamera od 21. oktobra u sobi u kojoj je kao pacijent bio smešten Kristijan Josip Periš (32), a za čiju su smrt osumnjičena četiri medicinska tehničara.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policijski službenici PS Zemun doneli su rešenje o zadržavanju do 48 časova osumnjičenom M.Ž. (31) zbog sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
U Višem sudu u Nišu danas je nastavljano o suđenje roditeljima dečaka M. M. (13) iz Niške Banje koji je osumnjičen da je 5. oktobra 2023. godine na tavanu porodične kuće ubio svog vršnjaka Andreja Simića, a u znak podrške porodici ubijenog dečaka, stanovici Niške Banje organizovali su skup podrške u parku ispred zgrade suda.
Američki vojnici koji su pokušavali da spasu ranjene nakon smrtonosnog iranskog napada na vojnu bazu u Kuvajtu morali su da pretražuju Gugl kako bi pronašli bolnice u koje mogu da ih prevezu, otkriva američka televizija Si-Bi-Es.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Iran je dostigao takav nivo naučnog i tehnološkog razvoja da je atomska bomba, u poređenju sa znanjem kojim raspolaže, praktično beznačajna, izjavio je Hamed Fahrizade, sin ubijenog iranskog nuklearnog naučnika Mohsena Fahrizadea.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Atina Tošić, ćerka pevačice Jelene Karleuše, privukla je pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu objavila fotografiju na kojoj je pokazala još jedno veoma luksuzno izdanje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.