Odluka NBS ne pokriva po rate koje dospevaju do kraja ovog meseca. Građani koji odluče da odlože plaćanje obaveza po kreditu ili lizingu, moraju da znaju da će im to ipak uvećati buduće rate
Vest da je Narodna banka Srbije objavila takozvani moratorijum na kredite obradovala je na milione građana koji su zaduženi kod banaka, piše Zaštitnik potrošača.
Međutim, u proteklih nekoliko dana kome god je dospevala rata na naplatu, ostao je bez novca na računu po tom osnovu. Brojna pitanja tim povodom stigla su na našu adresu jer su građani verovali da su od dana objavljivanja vesti pa u naredna tri meseca oslobođeni kreditnih obaveza. Takođe, ono što ih brine je da li će ih odlaganje otplate kredita koštati.
Ukoliko dužnik nakon objavljivanja ponude nastavi da uredno izmiruje obaveze, to ga ne sprečava da u toku trajanja vanrednog stanja primeni moratorijum NBS
Narodna banka Srbije je ukazala na aspekte primene moratorijuma u praksi.
- Kako su propisi objavljeni u 'Službenom glasniku' 17. marta 2020. godine, a stupili na snagu 18. marta, obaveza banke i davaoca lizinga je da dužnicima ponudi zastoj u otplati do 21. marta i da na svojoj internet prezentaciji objave ponudu o zastoju otplate obaveze - kaže se u saopštenju NBS.
Važi za sve
Iz Kabineta guvernera navode da, nakon što banka, odnosno davalac lizinga, objavi ovu ponudu na svojoj internet prezentaciji, dužnik ima rok od 10 dana od dana objavljivanja da tu ponudu odbije, a, ako to ne učini - smatraće se da je ponuda prihvaćena tog desetog dana. Ono što je važno jeste da primena moratorijuma počinje nakon 10 dana od objavljivanja ponude.
90 dana je minimalni period moratorijuma
- Dakle, banka, odnosno davalac lizinga, ima pravo da naplati rate koje dospevaju do dana od kog moratorijum počinje da proizvodi pravno dejstvo.
U zavisnosti od dana objavljivanja ponude banke, to može biti najkasnije 31. mart, osim ako je klijent izričito zahtevao primenu moratorijuma pre isteka tog roka - stoji u saopštenju NBS.
Moratorijum podrazumeva zastoj u otplati po osnovu kredita, ali i svih drugih obaveza dužnika prema banci, a da dužnici koji imaju više kredita imaju pravo na moratorijum u otplati rata za sve pozajmice.
Veće rate
Ono što posebno brine zadužene građane jeste da li će ih pauza od tri meseca u otplati dodatno koštati. Iako je saopšteno da banke neće naplaćivati zateznu kamatu, redovna kamata ostaje, a s obzirom da se rok otplate produžava za tri meseca, i rate će u skladu sa tim poskupeti, jer se banke nisu odrekle svoje zarade.
OVO MORATE DA ZNATE
* do 21. marta banka je morala da da ponudu za zastoj u otplati * banke imaju pravo da naplate sve rate koje dospevaju do 31. marta * klijent kome rate dospevaju pre 31. marta, mora da izričito od banke zahteva raniji zastoj * nakon 31. marta, ukoliko se ne izjasnite da odbijate zastoj, otplata se zamrzava u narednih 90 dana * banke neće naplaćivati zateznu, već samo redovnu kamatu * rok za otplatu kredita automatski se produžava za tri meseca od ugovorenog * klijent može dogovoriti sa bankom drugačiji vid nadoknade koji mu odgovara
- Obaveze koje uđu u moratorijum, biće prenete na kraj otplate kredita, tako što će biti dodate kao tri nove rate. Ono što je bitno, banke će ipak obračunavati redovnu kamatu tokom trajanja moratorijuma, a ukupan zbir kamate za ta tri meseca će zatim biti preraspoređen na preostali broj rata, što će dovesti do povećanja mesečne obaveze.
To povećanje zavisi od nekoliko faktora, a to su: preostala glavnica kredita, visina ugovorene redovne kamate i preostali rok otplate - objašnjavaju u Udruženju "Efektiva" i dodaju:
- Građani treba da razmotre ove ponude i prihvate ih ili odbiju procenjujući svoje finansijske mogućnosti. Ono na šta smo hteli da ukažemo je da prihvatanje moratorijuma poskupljuje kredit, jer se banke nisu odrekle svoje zarade.
Tako će na primer, dužnik koji je podigao 500.000 dinara kredita sa rokom otplate od 84 meseca i kamatnom stopom od 9,82%, umesto dosdašnjih 8.320 dinara ubuduće banci svakog meseca vraćati 310 dinara više. Ukoliko vam je ostalo da platite na primer još 50 rata, kredit će vas koštati 15.000 dinara više od planiranog.
Foto: InformerDN
Značajnija razlika je kod stambenih kredita. Ukoliko neko otplaćuje kredit od 50.000 evra sa rokom na 20 godina (kamata 3%) rata će mu biti veća za 3,82 evra. Pa ukoliko ste na polovini otplate (ostalo vam je još 120 meseci), na kraju će vas pozajmica koštati skoro 500 evra više.
Ukoliko dužnik nakon objavljivanja ponude nastavi da uredno izmiruje obaveze, to ga ne sprečava da u toku trajanja vanrednog stanja primeni moratorijum. Primera radi, ako dužnik ponudu za moratorijum u propisanom roku nije odbio, a otplatio je jednu dospelu ratu kredita, narednog meseca se i na tog dužnika primenjuje moratorijum ukoliko ne isplati ratu.
Banke u Srbiji imaju tri dana da obaveste (objavom na internet strani) svoje klijente o odluci Narodne banke, po kojoj su banke dužne da dužnicima (fizičkim licima, poljoprivrednicima, preduzetnicima i privrednim društvima) ponude moratorijum na otplatu obaveza u narednih 90 dana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Banke u Srbiji imaju tri dana da obaveste (objavom na internet strani) svoje klijente o odluci Narodne banke, po kojoj su banke dužne da dužnicima (fizičkim licima, poljoprivrednicima, preduzetnicima i privrednim društvima) ponude moratorijum na otplatu obaveza u narednih 90 dana.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Skupina koja sebe naziva studentima u blokadi je još jednom pokazala da kada ne maltretiraju i ne napadaju građane Srbije kojima ne daju da mirno žive, onda napadaju i maltretiraju jedni druge.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Bivši savetnik predsednika Rusije Vladimirа Putina Andrej Ilarionov tvrdi da je Moskva dobila retku priliku da pojača globalno sučeljavanje sa Zapadom i da period od jula do novembra vidi kao prozor za delovanje na tri ključna fronta: u Evropi, na Bliskom istoku i u istočnoj Aziji.
Komanda Oružanih snaga Ukrajine poslala je plaćenike koji govore španski na harkovski pravac, ali je deo njih odbio da izvrši naređenja i samovoljno napustio jedinicu, navode ruske bezbednosne strukture.
Nepoznata osoba ostavila je torbu u blizini zgrade u Monaku, koja je eksplodirala ubrzo nakon toga. Prema prvim izveštajima sa terena, najmanje tri osobe su povređene u ovoj eksploziji.
Tokom 28. juna i u noći na 29. jun, jedinice Odbrambenih snaga Ukrajine izvele su seriju koordinisanih udara na niz važnih vojnih ciljeva pod kontrolom ruskih snaga.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Ako zadobijete opekotine od sunca, važno je da što pre pružite koži odgovarajuću negu. Osim što treba da rashladite kožu i unosite dovoljno tečnosti, oporavak mogu da olakšaju i pojedini prirodni sastojci.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.