Bankari kažu da neće skidati ni naknadu na dozvoljeno prekoračenje. Tokom moratorijuma, kamata se obračunava, ali se ne naplaćuje
Poslednjih 10 dana dužnici za gotovinske, poljoprivredne, stambene, ali i sve ostale kredite, kojima su u tom periodu pristizale rate, uverili su se da se Odluka Narodne banke Srbije o tromesečnom moratorijumu primenjuje.
I tako će biti za još najmanje dve rate. Mnoge je, međutim zbunila situacija sa dozvoljenim minusom. Dok je zamrzavanje kamate i na ovu pozajmicu neke obradovao, veliki broj sugrađana bio je šokiran kada im je početkom aprila sa računa skinuta kamata, a zatim isplata stornirana, pa novac vraćen na račun, pišu Večernje novosti.
NAJSKUPLjI KREDIT
Veliki broj građana koristi dozvoljeni minus u punom iznosu i plaća kamatu na ukupan iznos.
Stručnjaci im savetuju da im je isplativije da podignu gotovinski, ili refinansirajući zajam, koji imaju znatno pogodnije kamate od dozvoljenog prekoračenja.
Naglašavaju da je "minus" najskuplji kredit.
Iako u Odluci Narodne banke Srbije stoji da se tokom vanrednog stanja neće obračunavati zatezna kamata na dospela, a neizmirena potraživanja i neće pokretati postupak izvršenja i prinudne naplate, čini se da nedoumice oko tromesečne pauze u otplati dugova nemaju samo klijenti, već i pojedine finansijske ustanove.
Procenjuje se da u Srbiji ima 7,5 miliona tekućih računa koje je otvorilo pet miliona građana, kao i da je isto toliko i dozvoljenih mesečnih prekoračenja.
Na sreću mnogih, tokom moratorijuma neće se skidati ni kamata kako zbog ugovorenog tako i nedozvoljenog minusa!
Iz Udruženja banaka Srbije kažu da i ove kamate podležu moratorijumu. Ugovorene kamate na iskorišćeni iznos svakog meseca će se obračunavati, ali će se pripisati tek po isteku tromesečne pauze.
Rok važenja dozvoljenog prekoračenja se produžuje najmanje za period trajanja moratorijuma. Prema odluci NBS i tu opciju klijenti mogu da odbiju i nastave sa redovnom otplatom.
- Kamata na dozvoljeni minus se obračunava, ali se ne naplaćuje tokom moratorijuma, već se pripisuje osnovnom dugu na kraju meseca - objašnjavaju bankari.
- Na kraju moratorijuma klijent će za iznos kamata za ta tri meseca imati više iskorišćenog dozvoljenog minusa. Ako je do moratorijuma, recimo imao 10.000 dinara iskorišćenog dozvoljnog minusa, a kamata se za tri meseca skupi na 300 dinara, iskorišćeni limit će biti 10.300 dinara nakon prolaska moratorijuma.
USLOVI ZA OTVARANJE
Da bi otvorili dovoljeni minus, građani moraju da imaju tekuće račune za svoja primanja, a kao kriterijum za iznos dozvoljene pozajmice većina banaka uzima tromesečna primanja.
Prosečan iznos dozvoljenog prekoračenja je oko 47.000 dinara, a oko 250.000 tekućih računa je skliznulo u nedozvoljeni minus.
Tokom moratorijuma, za sve klijente Kredi agrikol banke, koji to žele, kamata se neće naplaćivati ni za jedan kredit, pa ni za dozvoljeni minus. A kako kažu - čak ni za nedozvoljen!
Osim ovog pravila koje važi za sve banke, Kredi agrikol banka je donela odluku da svim medicinskim radnicima omogući besplatni dozvoljeni minus do kraja godine.
Za njih kamata neće biti ni obračunata, pa ni naplaćena do kraja godine. Na mesečnom nivou, kamata je od dva do 2,7 odsto.
Dozvoljeni minus je omiljena kreditna varijanta građana Srbije, verovatno jer je lako dostupan, a procedura odobrenja je jednostavna i brza. Problem je što je, ujedno i ubedljivo među najskupljim bankarskim proizvodima. Pri kraju prošle godine, kamata na dozvoljeni minus u proseku je iznosila 28,22 odsto, a na nedozvoljeni 33,74 odsto.
Narodna banka Srbije donela je obavezujuće uputstvo koje se odnosi na rad banaka sa ovlašćenim menjačima, a u kojem se, između ostalog, kaže da banka ne može jednostrano da raskine ugovor menjačima samo zbog okolnosti koje se odnose na izmenjeno poslovanje menjačnica tokom trajanja vanrednog stanja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Narodna banka Srbije donela je obavezujuće uputstvo koje se odnosi na rad banaka sa ovlašćenim menjačima, a u kojem se, između ostalog, kaže da banka ne može jednostrano da raskine ugovor menjačima samo zbog okolnosti koje se odnose na izmenjeno poslovanje menjačnica tokom trajanja vanrednog stanja.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Organizator ProGlasovskih aktivnosti Dragan Vasiljević snimljen je pijan u Frankfurtu nakon što je u tom gradu na tribini ProGlasa napadnut novinar Zoran Vicelarević, kada je pokušao da postavi pitanje predstavnicima ProGlasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je večeras da je američka vojska u pripravnosti, nakon što je Iran lansirao rakete na Izrael i pozvao Iran da obustavi napade i da se vrati za pregovarački sto.
Operativni štab iranskih oružanih snaga Hatam al Anbija saopštio je danas, nakon lansiranja raketa na Izrael, da Izrael mora da zaustavi napade na Liban ili će se suočiti sa "daljim razornim udarcima".
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je potpuno vraćanje prava ruskog govornog područja u Ukrajini jedan od ključnih uslova za postizanje dugoročnog rešenja rata.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar