Bankari kažu da neće skidati ni naknadu na dozvoljeno prekoračenje. Tokom moratorijuma, kamata se obračunava, ali se ne naplaćuje
Poslednjih 10 dana dužnici za gotovinske, poljoprivredne, stambene, ali i sve ostale kredite, kojima su u tom periodu pristizale rate, uverili su se da se Odluka Narodne banke Srbije o tromesečnom moratorijumu primenjuje.
I tako će biti za još najmanje dve rate. Mnoge je, međutim zbunila situacija sa dozvoljenim minusom. Dok je zamrzavanje kamate i na ovu pozajmicu neke obradovao, veliki broj sugrađana bio je šokiran kada im je početkom aprila sa računa skinuta kamata, a zatim isplata stornirana, pa novac vraćen na račun, pišu Večernje novosti.
NAJSKUPLjI KREDIT
Veliki broj građana koristi dozvoljeni minus u punom iznosu i plaća kamatu na ukupan iznos.
Stručnjaci im savetuju da im je isplativije da podignu gotovinski, ili refinansirajući zajam, koji imaju znatno pogodnije kamate od dozvoljenog prekoračenja.
Naglašavaju da je "minus" najskuplji kredit.
Iako u Odluci Narodne banke Srbije stoji da se tokom vanrednog stanja neće obračunavati zatezna kamata na dospela, a neizmirena potraživanja i neće pokretati postupak izvršenja i prinudne naplate, čini se da nedoumice oko tromesečne pauze u otplati dugova nemaju samo klijenti, već i pojedine finansijske ustanove.
Procenjuje se da u Srbiji ima 7,5 miliona tekućih računa koje je otvorilo pet miliona građana, kao i da je isto toliko i dozvoljenih mesečnih prekoračenja.
Na sreću mnogih, tokom moratorijuma neće se skidati ni kamata kako zbog ugovorenog tako i nedozvoljenog minusa!
Iz Udruženja banaka Srbije kažu da i ove kamate podležu moratorijumu. Ugovorene kamate na iskorišćeni iznos svakog meseca će se obračunavati, ali će se pripisati tek po isteku tromesečne pauze.
Rok važenja dozvoljenog prekoračenja se produžuje najmanje za period trajanja moratorijuma. Prema odluci NBS i tu opciju klijenti mogu da odbiju i nastave sa redovnom otplatom.
- Kamata na dozvoljeni minus se obračunava, ali se ne naplaćuje tokom moratorijuma, već se pripisuje osnovnom dugu na kraju meseca - objašnjavaju bankari.
- Na kraju moratorijuma klijent će za iznos kamata za ta tri meseca imati više iskorišćenog dozvoljenog minusa. Ako je do moratorijuma, recimo imao 10.000 dinara iskorišćenog dozvoljnog minusa, a kamata se za tri meseca skupi na 300 dinara, iskorišćeni limit će biti 10.300 dinara nakon prolaska moratorijuma.
USLOVI ZA OTVARANJE
Da bi otvorili dovoljeni minus, građani moraju da imaju tekuće račune za svoja primanja, a kao kriterijum za iznos dozvoljene pozajmice većina banaka uzima tromesečna primanja.
Prosečan iznos dozvoljenog prekoračenja je oko 47.000 dinara, a oko 250.000 tekućih računa je skliznulo u nedozvoljeni minus.
Tokom moratorijuma, za sve klijente Kredi agrikol banke, koji to žele, kamata se neće naplaćivati ni za jedan kredit, pa ni za dozvoljeni minus. A kako kažu - čak ni za nedozvoljen!
Osim ovog pravila koje važi za sve banke, Kredi agrikol banka je donela odluku da svim medicinskim radnicima omogući besplatni dozvoljeni minus do kraja godine.
Za njih kamata neće biti ni obračunata, pa ni naplaćena do kraja godine. Na mesečnom nivou, kamata je od dva do 2,7 odsto.
Dozvoljeni minus je omiljena kreditna varijanta građana Srbije, verovatno jer je lako dostupan, a procedura odobrenja je jednostavna i brza. Problem je što je, ujedno i ubedljivo među najskupljim bankarskim proizvodima. Pri kraju prošle godine, kamata na dozvoljeni minus u proseku je iznosila 28,22 odsto, a na nedozvoljeni 33,74 odsto.
Narodna banka Srbije donela je obavezujuće uputstvo koje se odnosi na rad banaka sa ovlašćenim menjačima, a u kojem se, između ostalog, kaže da banka ne može jednostrano da raskine ugovor menjačima samo zbog okolnosti koje se odnose na izmenjeno poslovanje menjačnica tokom trajanja vanrednog stanja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Narodna banka Srbije donela je obavezujuće uputstvo koje se odnosi na rad banaka sa ovlašćenim menjačima, a u kojem se, između ostalog, kaže da banka ne može jednostrano da raskine ugovor menjačima samo zbog okolnosti koje se odnose na izmenjeno poslovanje menjačnica tokom trajanja vanrednog stanja.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će spomenik hetmanu Ivanu Mazepi stajati na mestu gde se nekada nalazio demontirani spomenik Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.