Umesto službenika, starije sugrađane obučava obezbeđenje, a uz sve to, prilikom plaćanja računa bankomat ne prima sve apoene
Rajfajzen banka, koja insistira na što manjem kontaktu službenika i klijenata i za sve što je moguće ih upućuje na bankomate, ne dozvoljava da se prilikom uplate koriste novčanice od 10 dinara. Iako je reč o legitimnim zakonskim apoenima, ako nešto plaćate, moguće je da ćete ili preplatiti ili ostati dužni za ovaj iznos.
Uz sve to, starije sugrađane koji pokušavaju da se snađu na pametnim bankomatima, obučavaju ni manje ni više nego radnici privatnog obezbeđenja. U to smo se lično uverili u filijali na Banovom brdu, gde su stariju sugrađanku A. P. (63) uputili da uplatu računa obavi na mašini umesto na šalteru iako je nekoliko zaposlenih na blagajni bilo slobodno.
Pošto se nije snalazila, prišao joj je radnik obezbeđenja, koji je dvadesetak minuta objašnjavao gospođi kako da plati račune mimo šaltera, a sve su to posmatrali ostali zaposleni. Tada joj je, između ostalog, napomenuo da bankomat ne prima apoene od 10 dinara i da u tom slučaju mora da ubaci više novca, ali da neće dobiti kusur.
Zaokruživanje
Zaista ne razumem zašto novčanica od 10 dinara ne može da se upotrebi na bankomatu. To znači da ću svaki manji iznos morati da zaokružim
A. P., klijentkinja banke
Naš reporter koji je se tu zatekao tražio je gospođi komentar na celu situaciju.
- Pokušavam da se prilagodim novim tehnologijama, jer mi službenici na šalteru već neko vreme govore kako je to brži i lakši način usluge. Takođe, verovala sam im da je usluga korišćenja bankomata besplatna, ali svaki put se uverim u suprotno. Došla sam do banke da uplatim ratu za kredit i opet su me uputili na bankomat. Kao što ste i videli, nisam se snalazila, pa mi je pomagao čovek kome to nije posao - priča A. P. i dodaje:
- Dodatno sam se razočarala kada sam shvatila da bankomat ne prima novčanicu od 10 dinara, ali i da ne vraća kusur. Iako to nije veliki novac, strašno me je razljutila činjenica da sam opet nasela na priču da me "ništa ne košta" da koristim bankomat i da mi banka "izlazi u susret" - priča ova Beograđanka.
Foto: Informer DN
Ona dodaje da ukoliko već banke uvode nov način poslovanja, trebalo bi da imaju tehnologiju koja neće činiti štetu svojim klijentima.
- Osim što ću faktički raditi posao bankarskih službenika, izgleda da će me to i koštati. Zaista ne razumem zašto novčanica od 10 dinara ne može da se upotrebi na bankomatu ako već toliko forsiraju da se uplate vrše preko mašina. To znači da ću svaki manji iznos morati da zaokružim.
Dejan Gavrilović, predsednik Udruženja "Efektiva", kaže da ovakav način poslovanja možemo da nazovemo nepoštenom poslovnom praksom.
- Izgleda da nas banke teraju da radimo njihov posao, jer ukidaju šaltere, a s druge strane, to nam i naplaćuju i plus ne vraćaju kusur. Ukoliko se na ovaj način posluje, banke bi bile dužne da na bankomatu jasno istaknu obaveštenje da ne primaju novčanice od 10 dinara, ali čak i u tom slučaju ovo poslovanje nije pravedno prema klijentima - kaže Gavrilović.
On dodaje da banke očigledno "guraju" svoje klijente u elektronsko bankarstvo kako bi smanjile troškove rada, ali istovremeno povećavaju provizije, cene održavanja računa i sve usluge koje će građani zapravo obavljati sami.
- Sve te usluge koje su bile besplatne banke sada naplaćuju na neki način. Počinje sa malim iznosima od 10 dinara kako bi se povremeno povećavao. Kao što vidimo, uskoro će klijenti sve sami raditi putem računara, telefona ili bankomata, ali će banka zaraditi mnogo više novca. Takođe, primetno je da se provizije povećavaju i da sada plaćamo sve što je bilo besplatno, sve dok se sistem ne razvije - kaže on.
Foto: YoutubePrintscreen/ KosovaPress
Podsetimo, prema zakonu, trgovac je dužan da primi sve apoene domaće valute koji su u opticaju, ali da li banke spadaju u tu grupu, niko nije mogao da nam da objašnjenje.
U Rajfajzen banci kažu da njihovi bankomati primaju novčanice od 20 do 5.000 dinara zbog tehničkih mogućnosti uređaja.
- O apoenima koje bankomati primaju i isplaćuju klijenti su obavešteni kroz korisničko uputstvo za višenamenske uređaje, koje je dostupno na sajtu banke, a sve relevantne informacije su ispisane i na samom ekranu bankomata, tako da kada klijent odabere uplatu na dinarski račun, na ekranu piše da uređaj prihvata sve dinarske apoene osim apoena od 10 dinara. Plaćanje računa na bankomatu se može uraditi kao bezgotovinska transakcija, a klijent tada upisuje tačan iznos zaduženja koje plaća. Plaćanje računa u gotovini na bankomatu nije omogućeno jer ne bi bilo moguće obezbediti vraćanje kusura u gotovini - kažu u ovoj banci.
Oni dodaju da je, osim plaćanja računa, na bankomatu moguće uraditi plaćanje rate kredita i izmirenje zaduženja po kreditnoj kartici, što takođe može da se uradi kao bezgotovinska transakcija ukoliko klijent želi da izmiri tačan iznos:
- Drugi način za izmirenje kredita i kreditnih kartica je uplata u gotovini, bez mogućnosti vraćanja kusura, već se ta razlika u iznosu uplaćuje na kreditni račun klijenta i umanjuje narednu ratu kredita, odnosno nedospeli dug po kreditnoj kartici.
Nema gotovine na šalteru
Podsetimo, Rajfajzen banka je među prvima uvela potpuno novi koncept novčanih transakcija, a očajni korisnici su se obratili Zaštitniku potrošača da se žale da više ne mogu podizati novac na šalteru, već su ih radnici podružnice poslali na bankomat.
- Pre nekoliko dana svratio sam u Rajfajzen banku na Novom Beogradu da podignem novac, ali su mi na šalteru rekli da odem do bankomata. Kada sam im se usprotivio i rekao da nemam karticu i da ne želim da uzimam novac na ulici, službenik mi je najavio da ću uskoro morati da povlačim sredstva isključivo sa aparata. Iznenađen sam pitao šta ću sa svojim deviznim računom i da li ću uzeti novac i na uličnom bankomatu, što je vrlo rizično, službenica u banci je samo slegnula ramenima - požalila nam se pre dve nedelje N. R. iz Beograda.
Ono što je zanimljivo jeste da se ovaj novi poslovni koncept dešava paralelno sa poskupljenjem bankarskih usluga, pa je lako zaključiti da banke smanjuju svoje troškove otpuštanjem zaposlenih i zatvaranjem filijala, te da će njihovi klijenti biti naplaćene sve usluge kao i do sada, po znatno višim tarifama.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Britanski premijer Kir Starmer je, prema navodima Dejli mejla, ljudima iz najbližeg kruga rekao da namerava da napusti svoju funkciju, ali da želi da sam odredi trenutak i način odlaska.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Blokaderi su na društvenim mrežama urnisali svog dojučerašnjeg pajtosa sa tajkunske televizije Nova S, Slobodana Georgieva, a u rat sa njim uključio se i čuveni zgubidanski siledžija Marko Marjanović, poznatiji po pseudonimu Kristal Met Dejmon.
Predsednik SRS prof. dr Vojislav Šešelj oštro je kritikovao odnos pojedinih institucija prema blokaderima, poručivši da građani više ne mogu nemo da posmatraju haos i nasilje na ulicama.
Vredna ekipa Informerove emisije “Na merama” spazila je voditelja blokadera Zorana Kesića koji po svemu sudeći uživa, dok vodi, kako kaže, "težak život" u Srbiji.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Čedomir Antić govorio je o takozvanoj blokaderskoj "studentskoj listi" isitčući da su blokaderi sličan fenomen kao Beli Preletačević.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U Zagrebu se, u četvrtak oko 19 sati, desila saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovala jedna policajka koja je svojim službenim vozilom jurila drugi automobil.
Sinoć oko 23 časa u Kirovljevoj ulici se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su povrećene tri osobe, muškarci starosti 23 i 47 godina i žena starosti 50 godine.
Ruski gas se u Nemačku još nije vratio, ali se priča o njemu vratila na velika vrata — i to baš u zemlji kroz koju „Severni tok“ ulazi u nemačku politiku, ekonomiju i sve stare podele koje Berlin godinama pokušava da gurne pod tepih.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Vašington još nije doneo odluku da pređe na otvorenu akciju protiv Havane, ali se u američkoj administraciji već razmatra scenario koji na Kubi budi najgore moguće asocijacije — ponavljanje venecuelanskog modela, ovog puta sa Raulom Kastrom u glavnoj ulozi.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar