Pančeta, dimljena rebra, pršuta, koji se dobijaju isključivo usoljavanjem i sušenjem na dimu i toploti, svakako ne mogu da sadrže gluten, koji je sastavni deo žitarica. Ovo je još jedno navođenje potrošača na lošu ekonomsku odluku, smatraju stručnjaci
Poznati proizvođač čvaraka nije jedini koji natpisom "bez glutena" na svom proizvodu omalovažava potrošače. Na to su nam posle teksta o "Bibliju" ukazali čitaoci, koji su nam skrenuli pažnju na ceo sušeni program Industrije mesa "Topola", koja na isti način obmanjuje svoje kupce!
Oni su sve dimljene proizvode iz svog asortimana deklarisali oznakom "bez glutena" iako je očigledno da svi oni sami po sebi ni nemaju gluten. Verovali ili ne, oni su ovu oznaku stavili čak i na dimljene kosti, rebra, pančetu i pršutu!
Domaći stručnjaci smatraju da "Topola" na ovaj način kao i "Bibli" vređa inteligenciju potrošača jer svi mi znamo da, recimo, u kostima sigurno nema glutena. Njihov cilj je jasan, kažu oni. Ishrana bez glutena je sada jako popularna, pa proizvođač očigledno želi da privuče što više kupaca. Ali na ovaj način oni potrošače dovode u zabludu, zbog čega kompanija "Topola" rizikuje kaznu i do dva miliona dinara, a uz to, navodi ih i na lošu ekonomsku odluku.
Predsednik "Nacionalne organizacije potrošača Srbije" (NOPS) Goran Papović objašnjava da proizvođači već godinama stavljaju bespotrebne i nelogične oznake na hranu kako bi privukli što veći broj kupaca.
Foto: zastitnik potrosaca
Rebra sa natpisom bez glutena
Pogresna slika
Pogrešnim informacijama stvara se pogrešna slika da je ovaj proizvod zdraviji od ostalih iz iste kategorije iako nije
Nenad Bumbić, "Zaštita potrošača"
- Naše udruženje već godinama upozorava na ovaj problem. Tako proizvođači stavljaju oznaku "bez glutena" na sve što im padne na pamet, pa čak i na proizvode koji svakako nemaju gluten! I to nije problem samo sa oznakom "bez glutena" već i sa oznakama poput "bez fruktoze", "bez laktoze", "bez šećera"... Te oznake nalaze se na mnogim proizvodima iako je sasvim očigledno da ga tu prirodno nema. Vode se onim "ishrana bez glutena je trenutno aktuelna i popularna u Srbiji, mnogi kupci kupuju upravo ove proizvode, pa hajde da stavimo oznaku" - kaže Papović i dodaje:
- Njihov cilj je jasan - da prodaju što više svojih proizvoda. A misle da će na taj način da privuku ogroman broj potrošača jer će oni, zbog te oznake, da pomisle da je proizvod mnogo zdraviji od svih ostalih iz iste kategorije samo zato što je deklarisan "bez glutena". A to, naravno, nije tačno, jer su dimljene kosti bez glutena, ma koji proizvođač bio. Oni na taj način vređaju potrošače, jer misle da su potrošači nepismeni. A naši potrošači to nisu!
Stari problem
Naše udruženje već godinama upozorava na ovaj problem. Proizvođači stavljaju oznaku "bez glutena" na sve što im padne na pamet
Goran Papović, NOPS
Prema njegovim rečima, u Industriji mesa "Topola" ovakvim deklarisanjem proizvoda prekršili su zakon.
- Da ne spominjemo da po zakonu oni ne bi smeli ovo da rade. Prosto, zakon ne dozvoljava da na pakovanju ističete nešto što se podrazumeva. Ne postoji razlog da proizvođač uopšte stavi oznaku "bez glutena" kada se to podrazumeva - napominje Papović.
Sa njim se slaže i predsednik udruženja "Zaštita potrošača" Nenad Bumbić. Kako kaže, kompanija "Topola" rizikuje kaznu i do dva miliona dinara zbog toga što je na svoju liniju dimljenih proizvoda stavila oznaku "bez glutena".
- Ovo je klasičan primer oglašavanja koje navodi na pogrešan zaključak! Pogrešnim informacijama stvara se pogrešna slika da je ovaj proizvod zdraviji od ostalih iz iste kategorije iako nije. Zabranjeno je isticati nešto kao karakteristiku tog proizvoda ako se ta karakteristika zapravo podrazumeva. To bi bilo kao kada bi proizvođač kisele vode stavio na svoju ambalažu deklaraciju "bez glutena". Pa svima znamo da u vodi nema glutena! To je obmana potrošača, koja je strogo zabranjena, i prema zakonu, kazna za to je od 300.000 do dva miliona dinara - ističe Bumbić.
Naš sagovornik smatra da ova poslovna praksa nije fer prema celijakičarima, osobama koje ne smeju da jedu gluten jer njihov organizam ne može da ga vari, što može da im izazove ozbiljne zdravstvene probleme.
Foto: zastitnik potrosaca
- Deklaracija "bez glutena" na proizvodima koji svakako nemaju gluten može navesti kupce na lošu ekonomsku odluku. Recimo, celijakičari zbog svojih zdravstvenih tegoba jako paze da slučajno u svoj organizam ne unesu gluten, pa pažljivo čitaju deklaracije i biraju samo deklarisane proizvode. Tako bi neki od njih kada u frižideru vide, recimo, dimljena rebra pre izabrali "Topolina" jer su deklarisana nego nekog drugog proizvođača. Oni bi taj izbor napravili čak i ako su "Topolina" rebra dosta skuplja nego sva ostala, jer su im zdravlje i pravilna ishrana najbitniji. Tako bi oni dali više para iako su sva ta rebra bez glutena. Kada realno sagledamo stvari, zaključićemo da u procesu proizvodnje rebara nikako ne može biti upotrebljen gluten. Na taj način oni se dovode u zabludu, što nikako nije fer - kaže Bumbić i dodaje:
Foto: zastitnik potrosaca
- U Evropi ozbiljno razmišljaju da uvedu nešto što se zove nutritivni profili, a upravo zbog ovakvih problema i Srbija treba to da uvrsti u svoj zakon. To znači da proizvođači na proizvodu mogu da iznose zdravstvene tvrdnje samo ako te namirnice i jesu zaista zdrave. Na primer, na voćnom jogurtu stoji oznaka "bogato kalcijumom". I svi kupci se hvataju za njega jer misle da je to zdravo. A zapravo taj jogurt ima samo tu jednu zdravu supstancu, dok su sve ostale nezdrave. Samim tim, taj proizvod u organizmu ostavlja više štete nego koristi. Ako se uvedu nutritivni profili, ovakvi i slični problemi postaće prošlost!
Inače, prema Pravilniku o deklarisanju hrane, istaknuto je da je oznaku "bez glutena" dopušteno navesti samo ako je sadržaj glutena u hrani kao gotovom proizvodu manji od 20 miligrama po kilogramu. Takođe, izjavu "vrlo mali sadržaj glutena" dopušteno je navesti samo ako hrana, koja se sastoji ili sadrži jedan ili više sastojaka proizvedenih od pšenice, raži, ječma, ovsa, ako ne sadrži gluten u količini većoj od 100 miligrama po kilogramu u gotovom proizvodu. Korišćenje oznaka "bez glutena" ili "vrlo malo glutena" spada u deo pružanja dobrovoljnih informacija. Svako odstupanje od ovoga predviđa kazne proizvođaču, odnosno odgovornom licu koji tu hranu stavlja u promet.
Topola: U belančevinama ima glutena
U IM "Topola" kažu da su oni jedina fabrika koja je koncipirala kompletnu proizvodnju bez ijednog alergena, među koje spada i gluten.
- Po važećem Pravilniku o kvalitetu usitnjenog mesa, poluproizvoda od mesa i proizvoda od mesa u određenim dimljenim proizvodima od mesa, dozvoljena je, između ostalog, i upotreba belančevinastih proizvoda. Po Pravilniku o kvalitetu belančevinastih proizvoda i mešavina belančevinastih proizvoda za prehrambenu industriju, belančevinasti proizvodi jesu i belančevinasti proizvodi iz žita, gde spada i gluten. Bez obzira na sve navedeno, "IM Topola" ni u jednoj grupi proizvoda ne koristi alergene ni gluten, što je veoma značajno za grupu ljudi koji su osetljivi na određene grupe alergena, kao i sam gluten - rekli su oni.
Postavlja se pitanje kakvi su to inače čvarci, kada se od davnina zna da se ova namirnica dobija, topljenjem svinjske slanine bez ikakvih ostalih veštačkih dodataka, izuzev soli? Ovo je nedopustiv postupak "Bilbija", tvrde stručnjaci
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Postavlja se pitanje kakvi su to inače čvarci, kada se od davnina zna da se ova namirnica dobija, topljenjem svinjske slanine bez ikakvih ostalih veštačkih dodataka, izuzev soli? Ovo je nedopustiv postupak "Bilbija", tvrde stručnjaci
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS), koji su kod Slavije postavili štandove stranke, napadnuti su od strane blokadera, koji su na njih nasrnuli noževima, suzavcem i teleskop-palicama.
Kina je danas demantovala tvrdnju Fajnenšel tajmsa da je kineski predsednik Si Đinping rekao predsedniku SAD Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin "mogao da zažali zbog pokretanja invazije na Ukrajinu".
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević govorio je o skandaloznoj politici koju vodi tzv. rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, koji je upravo pokazao način na koji se bori za svoje "studente".
Potpredsednik Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) i narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, Boris Bajić na sednici Skupštine objasnio ko su i šta su blokaderi.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Na magistralnom putu Tutin–Novi Pazar, u mestu Nadumce, danas je došlo do teške saobraćajne nezgode kada je putnički automobil marke "pasat" sleteo sa puta u kanjon Sebečevske reke.
U sarajevskoj Opštini Centar, na putu raskrsnice ulica Terezija-Vrbanja, juče se oko 18.25 časova, dogodila saobraćajna nesreća u kojoj je jedna osoba povređena.
Ruska vojska preuzela je kontrolu nad Volohovkom u Harkovskoj oblasti, nakon što su jurišne jedinice 126. motostreljačkog puka grupe „Sever“ potisnule poslednje ukrajinske snage iz ovog naselja, tvrde ruski izvori.
Legendarna Katinkina kuća na Dedinju bila je mesto snimanja kultnih ostvarenja poput "Srećnih ljudi", "Žikine dinastije" i filma "Davitelj protiv davitelja".
Glumica Milena Dapčević dobijala je anoniman pretća pisma jer je bila u vezi sa istaknutim partizanskim borcem Pekom Dapčevićem što je u tadašnje vreme bilo neprihvatljivo.
Kontroverzni biografski film "Majkl" do sada je zaradio neverovatnih 700 miliona dolara širom sveta, ostavljajući iza sebe sve skandale koji ga prate od prvog dana snimanja.
Verovatno ste se već susreli sa onim malim poljem "Ja nisam robot" koje treba da označite na mnogim sajtovima. To je funkcija poznata kao reCAPTCHA, koja pomaže u razlikovanju stvarnih korisnika od automatizovanih botova.
Bigl po imenu Fin, koji je čitav život proveo u laboratorijskom kavezu, prvi put je osetio slobodu. Njegova reakcija kada je ugledao more je zapalila internet.
Zova je sada u punom cvetu, a budući da vrlo brzo prođe, iskoristite lepe dane da odete u prirodu, naberete je i napravite sok koji možete piti tokom vrelih dana.
Za ljude koji žele psa koji i u odraslom dobu ostaje mali i ne zauzima mnogo prostora, pojedine rase predstavljaju idealan izbor za takav način života.
Među decom poznatih ima onih koji su odlučili da ne žive od slave svojih roditelja - Veljko, Mirko, Milica, Nikolina, Igor i Aleksandra su jedni od tih.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar