Klijentkinja Unikredit banke Katarina P. bila je šokirana kada su joj tražili da im plati potvrdu o isplaćenom kreditu, na kome su za dve godine zaradili skoro 100.000 dinara na ime kamate i administrativnih troškova
Ako podižete kredit, bilo stambeni ili keš, budite spremni kada završite s maratonskom isplatom rata i plaćanjem kamata i izmišljenih troškova banaka, da izdvojite još od 100 do čak 750 dinara za potvrdu da ste kredit isplatili!
Koliko god delovalo neverovatno, banke zaista, pored svih postojećih i nepostojećih usluga koje naplaćuju, svojim klijentima traže još nekoliko stotina dinara za najobičniji papir, na kome je napisana samo jedna rečenica - da je klijent isplatio svoj dug. Ova usluga nije obavezna, ali je jedini način da ukoliko budete imali problema u budućnosti, dokažete da ste svoj dug prema banci, odnosno kredit isplatili u potpunosti!
Na tu priču ukazala nam je nezadovoljna klijentkinja Unikredit banke kojoj su tražili 400 dinara za pomenuti papir. Onas to smatra krajnjim bezobrazlukom nakon svih troškova i kamata koji su joj već naplaćeni uz pozajmicu.
Foto: Shutterstock
Beograđanka Katarina P. ispričala nam je da su suprug i ona podigli keš kredit u toj banci u iznosu od 700.000 dinara, koji su nedavno isplatili.
- Hitno nam je trebao novac, pa smo se odlučili da podignemo kredit. Uslovi u Unikredit banci nisu bili baš najsjaniji, ali smo već njihovi klijenti, pa nam je procedura bila najbrža i najlakša. Iako smo pozajmicu uzeli na kratak period otplate, banci smo na ime kamate platili više od 80.000 dinara. Pristali smo jer nam se žurilo, nismo imali vremena da prebacujemo zaradu u drugu banku i čekamo. Dodatno smo se neprijatno iznenadili kada nam je stigao ugovor i kada smo shvatili da će nam samo za obradu kredita banka uzeti dva odsto, odnosno čak 14.000 dinara, što nije malo. Ne razumem kakav oni tu posao imaju, pogotovu kakav to posao obavljaju za više od 100 evra. Da ne govorimo da je sama kamata njihova zarada. Ipak, kao što rekoh, hitno su nam bile potrebne pare, pa smo pristali i na to. Rate smo isplaćivali jednu za drugom, i konačno su prošle dve godine i naš kredit bio je u potpunosti isplaćen - priča Katarina i dodaje:
Šta je sve Katarina platila
POZAJMLJENA SUMA 700.000 OBRADA KREDITA 14.000 KAMATA ZA 24 MESECA 83.000 POTVRDA O KREDITU 400 *iznos je u dinarima
- Kako sam prethodnih godina dosta slušala od ljudi u svojoj blizini, ali i čitala o tome da su ljudi imali problema sa bankom u kojoj su podigli kredit oko dokazivanja da su ga u potpunosti isplatili, rekla sam suprugu da treba da tražimo od banke neki dokaz o likvidaciji pozajmice. Otišli smo u najbližu filijalu i radnicu zamolili da nam da neki dokaz da smo završili isplatu kredita. Rekla nam je da nema nikakvih problema, ali da će nas to koštati 400 dinara. Šok! Pitala sam ih ironično koliko košta vazduh koji dišemo u njihovoj filijali. Koliki je to bezobrazluk, dokazuje i to što se na običnom papiru nalazi samo jedna rečenica i pečat banke.
Naša sagovornica ne može da veruje koliko banke "deru" svoje klijente i da naplaćuju čak i sitnice.
- Da se razumemo, mi nismo morali da platimo tih 400 dinara, a nećemo ni osiromašiti zbog njih. Ali da nismo, ne bismo imali nikakav dokaz da smo sve rate isplatili ukoliko bi nas, ne daj Bože, banka u budućnosti pozvala i rekla da nismo ispunili sve obaveze prema njoj. Svakako mislim da je ovo bezobrazluk. Tolike smo im pare ostavili i sada, na samom kraju, oni traže još 400 dinara. U odnosu na novac koji smo dali za kamatu, 400 dinara je sitnica, ali baš iz tog razloga sam ogorčena. Na nama su zaradili skoro 100.000 dinara od kamata i obrade kredita i na kraju traže još 400 dinara! - ispričala nam je ogorčena Katarina.
Foto: Informer
Jedna u nizu
Potvrda o isplati kredita je samo još jedna u nizu naknada čijim naplaćivanjem banke pljačkaju svoje klijente
Dejan Gavrilović, "Efektiva"
Tragom Katarinine priče, pretražili smo i cenovnike ostalih banaka i shvatili da skoro sve naplaćuju izradu potvrde. Istina, Unikredit banka je sa iznosom od 400 dinara među najskupljima (uglavnom banke ovo parče papira naplaćuju od 100 do 300 dinara). Pored Unikredita, 400 dinara tu uslugu naplaćuju i u Rajfajzen banci, dok je Mobi banka apsolutni rekorder sa 750 dinara.
Postavlja se pitanje zbog čega ta usluga košta toliko! U pitanju je jedan papir, a posao koji bankar obavlja ne traje duže od dva minuta. Za šta se onda naplaćuju toliki novci mimo kamata i ostalih troškova koje klijenti plaćaju bankama?
To pitanje postavili smo i domaćim stručnjacima iz oblasti zaštite potrošača i zaštite bankarskih klijenata, ali odgovor nismo dobili jer, kako kažu, ni oni ga nemaju. Predsednik udruženja "Efektiva" Dejan Gavrilović napominje da se oni već godinama pitaju kakav to posao obavlja banka i kakve to troškove imaju kada naplaćuje velike novce za obradu kredita.
Foto: Shutterstock
- Potvrda o isplati kredita je samo još jedna u nizu naknada čijim naplaćivanjem banke pljačkaju svoje klijente! Dokaz da to jeste zaista tako je ovaj drastičan raspon cena za tu uslugu od banke do banke. Niko mi ne može reći da je realna cena tog posla 400 dinara! Pa službenik banke tu realno ima čitava dva minuta posla, da ne govorimo o tome koliko košta crno-belo štampanje jednog papira. Ali bankama je dozvoljeno da naplaćuju bukvalno šta god im padne na pamet. Da ne govorimo o tome da bi ova usluga po automatizmu trebalo da bude besplatna, jer je banka već zaradila ogroman novac akonto kamate, a naplatila je i troškove obrade kredita. Mogli su bar ovo da daju klijentima besplatno, kad im već naplaćuju tolike fantomske troškove, poput pomenutih troškova obrade kredita. Zamislite, molim vas, da odete u prodavnicu, kupite neku robu, a onda vam prodavac naplati dva odsto što je kasirka otkucala fiskalni račun!?! To je njihov posao i za to primaju platu, nema tu nikakvih troškova - kaže Gavrilović.
Isti posao, različita cena
Fantomski troškovi, poput obrade kredita, doveli su do brojnih sudskih sporova, a mnoge presude donesene su u korist klijenata.
- Nijedna banka do sada nije uspela da na sudu dokaže da je zaista imala troškove koje je naplatila... Da ne govorimo o tome što se ti troškovi različito naplaćuju, a posao je potpuno isti. Uporedimo dva kredita, jedan na iznos od 1.000 evra, a drugi na iznos od 10.000 evra. Banka na oba kredita naplati, recimo, jedan odsto iznosa, što znači da na prvom kreditu zaradi deset evra, a na drugom 100 evra za potpuno isti posao. To je nemoguće - kaže Dejan Gavrilović i apeluje na građane da, uprkos pritiscima, ne odustaju od tužbi.
Niz fantomskih troškova
Unikredit je jedna od banaka na našem tržištu koja je već godinama poznata po tome što ne bira način kako da mimo kamate zaradi na klijentima kroz raznorazne fantomske troškove, a koje je u reklamama za kredite uvek vešto krila sitnim i nečitkim slovima.
U startu, pozajmica je klijente ove banke koštala dva odsto od pozajmljene sume (minimum 1.600 dinara), što na primer za kredit od 3.000.000 dinara košta 60.000. Međutim, tu nije kraj. Klijenti su svake godine morali ovoj banci da plate "godišnju naknadu za održavanje kredita", koja je iznosila 0,5 odsto od pozajmljene sume.
U reklami za premijum dizel "X-energy" tvrde da je pouzdan do "sibirskih" minus 35 stepeni Celzijusa, iako su analize pokazale da je ovo gorivo filtrabilno do minus 25
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U reklami za premijum dizel "X-energy" tvrde da je pouzdan do "sibirskih" minus 35 stepeni Celzijusa, iako su analize pokazale da je ovo gorivo filtrabilno do minus 25
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute upozorio je da će Rusija dugoročno ostati ozbiljna pretnja za Alijansu, dok ruska vojska, prema njegovoj oceni, ubrzano stiče borbeno iskustvo kroz rat u Ukrajini.
Ruski ekonomista Mihail Hazin ocenjuje da se globalni finansijski sistem približava tački preokreta i da se iza zvaničnih brojki krije mnogo dublja kriza Zapada.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković je u petak komentarisao mogućnost da hrvatski predsednik Zoran Milanović zabrani bataljonu počasne garde da prisustvuje vojnoj paradi u Parizu, rekavši da bi bilo najbolje da predloži da se "sledeće godine u Moskvu na paradu pošalje malo jači kontingent Hrvatske vojske".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa poslanikom i liderom Demokratske narodne partije Milanom Kneževićem, koji mu je doneo na poklon sliku Cetinjski manastir.
Građani širom Srbije uputili su se ka Beogradu, gde će sutra biti održan veliki skup u organizaciji Srpske napredne stranke. Sve detalje možete pratiti u našem blogu uživo iz minuta u minut.
Predsednik Republike Zoran Milanović rekao je na svečanoj akademiji održanoj u okviru 5. Pomorskih dana u Vrsima da je pomorska tradicija tog mesta deo hrvatskog identiteta i da hrvatsku pomorsku tradiciju treba snažnije isticati i očuvati.
Reke, jezera i bazeni mesto su gde provodimo najlepše letnje dane. Međutim, da bi nam ovi dani ostali u najlepšem sećanju, bezbednost nikada ne smemo prepuštati slučaju.
Samo u prvih pet meseci ove godine vozači pod dejstvom droga izazvali 70 saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe izgubile život, a 27 je teško povređeno.
Aleksandar Milošević (30), poznatiji kao Aca Kostur, vlasnik lanca kladionica "Kalčo" i građevinske firme, ubijen je tokom noći između četvrtka i petka 27. juna 2008. godine.
Policija u Novom Pazaru, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Novom Pazaru, uhapsila je M. D. (36) iz Novog Pazara i M. S. (55), državljanina Turske, zbog sumnje da su izvršili krivična dela teška dela protiv opšte sigurnosti i falsifikovanje isprave.
Policija u Beogradu, po nalogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je K. B. (34) iz Niša, zbog sumnje da je od 12. maja do 17. juna izvršio više krivičnih dela teška krađa i krađa na području opštine Savski venac.
U parlamentu Gruzije izbila je tuča između poslanika opozicione stranke "Za Gruziju" i vladajućeg "Gruzijskog sna", a u fizičkom obračunu učestvovali su i muškarci i žene.
Američke vojne snage su 26. juna izvele vazdušne napade na mete u Iranu kao odgovor na napad na trgovački brod u Ormuskom moreuzu koji se dogodio dan ranije, a Centralna komanda SAD (CENTCOM) saopštila je da je ovo bio snažan odgovor na iransku agresiju.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Šampita sa čokoladnom glazurom pravo je zadovoljstvo za ljubitelje domaćih kolača. Spoj mekane kore, laganog šnea i bogate čokolade osvaja već na prvi zalogaj.
Zendaja je na predstavljanju novog filma o Spajdermenu u Londonu zablistala u izazovnoj haljini koja je istakla njenu vitku figuru. Međutim, kada se okrenula i pokazala gola leđa ukrašena srebrnom paukovom mrežom, svi pogledi bili su uprti u nju.
Kabl za punjenje telefona često se menja, ali problem nije uvek njegov kvalitet. Vrlo često upravo nepravilno korišćenje znatno skraćuje njegov vek trajanja.
Stručnjaci objašnjavaju da vremenske prilike i količina dnevne svetlosti mogu značajno da utiču na hormonski sistem, što se odražava na funkcionisanje celog organizma.
Naš paparaco uhvatio je Jevrema Kosnića, muža manekenke Danijele Dimitrovske, sa društvom u kafani, a on se nije odvajao od zgodne brinete, te ju je ispratio čak i do WC-a!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.