Klijentkinja Unikredit banke Katarina P. bila je šokirana kada su joj tražili da im plati potvrdu o isplaćenom kreditu, na kome su za dve godine zaradili skoro 100.000 dinara na ime kamate i administrativnih troškova
Ako podižete kredit, bilo stambeni ili keš, budite spremni kada završite s maratonskom isplatom rata i plaćanjem kamata i izmišljenih troškova banaka, da izdvojite još od 100 do čak 750 dinara za potvrdu da ste kredit isplatili!
Koliko god delovalo neverovatno, banke zaista, pored svih postojećih i nepostojećih usluga koje naplaćuju, svojim klijentima traže još nekoliko stotina dinara za najobičniji papir, na kome je napisana samo jedna rečenica - da je klijent isplatio svoj dug. Ova usluga nije obavezna, ali je jedini način da ukoliko budete imali problema u budućnosti, dokažete da ste svoj dug prema banci, odnosno kredit isplatili u potpunosti!
Na tu priču ukazala nam je nezadovoljna klijentkinja Unikredit banke kojoj su tražili 400 dinara za pomenuti papir. Onas to smatra krajnjim bezobrazlukom nakon svih troškova i kamata koji su joj već naplaćeni uz pozajmicu.
Foto: Shutterstock
Beograđanka Katarina P. ispričala nam je da su suprug i ona podigli keš kredit u toj banci u iznosu od 700.000 dinara, koji su nedavno isplatili.
- Hitno nam je trebao novac, pa smo se odlučili da podignemo kredit. Uslovi u Unikredit banci nisu bili baš najsjaniji, ali smo već njihovi klijenti, pa nam je procedura bila najbrža i najlakša. Iako smo pozajmicu uzeli na kratak period otplate, banci smo na ime kamate platili više od 80.000 dinara. Pristali smo jer nam se žurilo, nismo imali vremena da prebacujemo zaradu u drugu banku i čekamo. Dodatno smo se neprijatno iznenadili kada nam je stigao ugovor i kada smo shvatili da će nam samo za obradu kredita banka uzeti dva odsto, odnosno čak 14.000 dinara, što nije malo. Ne razumem kakav oni tu posao imaju, pogotovu kakav to posao obavljaju za više od 100 evra. Da ne govorimo da je sama kamata njihova zarada. Ipak, kao što rekoh, hitno su nam bile potrebne pare, pa smo pristali i na to. Rate smo isplaćivali jednu za drugom, i konačno su prošle dve godine i naš kredit bio je u potpunosti isplaćen - priča Katarina i dodaje:
Šta je sve Katarina platila
POZAJMLJENA SUMA 700.000 OBRADA KREDITA 14.000 KAMATA ZA 24 MESECA 83.000 POTVRDA O KREDITU 400 *iznos je u dinarima
- Kako sam prethodnih godina dosta slušala od ljudi u svojoj blizini, ali i čitala o tome da su ljudi imali problema sa bankom u kojoj su podigli kredit oko dokazivanja da su ga u potpunosti isplatili, rekla sam suprugu da treba da tražimo od banke neki dokaz o likvidaciji pozajmice. Otišli smo u najbližu filijalu i radnicu zamolili da nam da neki dokaz da smo završili isplatu kredita. Rekla nam je da nema nikakvih problema, ali da će nas to koštati 400 dinara. Šok! Pitala sam ih ironično koliko košta vazduh koji dišemo u njihovoj filijali. Koliki je to bezobrazluk, dokazuje i to što se na običnom papiru nalazi samo jedna rečenica i pečat banke.
Naša sagovornica ne može da veruje koliko banke "deru" svoje klijente i da naplaćuju čak i sitnice.
- Da se razumemo, mi nismo morali da platimo tih 400 dinara, a nećemo ni osiromašiti zbog njih. Ali da nismo, ne bismo imali nikakav dokaz da smo sve rate isplatili ukoliko bi nas, ne daj Bože, banka u budućnosti pozvala i rekla da nismo ispunili sve obaveze prema njoj. Svakako mislim da je ovo bezobrazluk. Tolike smo im pare ostavili i sada, na samom kraju, oni traže još 400 dinara. U odnosu na novac koji smo dali za kamatu, 400 dinara je sitnica, ali baš iz tog razloga sam ogorčena. Na nama su zaradili skoro 100.000 dinara od kamata i obrade kredita i na kraju traže još 400 dinara! - ispričala nam je ogorčena Katarina.
Foto: Informer
Jedna u nizu
Potvrda o isplati kredita je samo još jedna u nizu naknada čijim naplaćivanjem banke pljačkaju svoje klijente
Dejan Gavrilović, "Efektiva"
Tragom Katarinine priče, pretražili smo i cenovnike ostalih banaka i shvatili da skoro sve naplaćuju izradu potvrde. Istina, Unikredit banka je sa iznosom od 400 dinara među najskupljima (uglavnom banke ovo parče papira naplaćuju od 100 do 300 dinara). Pored Unikredita, 400 dinara tu uslugu naplaćuju i u Rajfajzen banci, dok je Mobi banka apsolutni rekorder sa 750 dinara.
Postavlja se pitanje zbog čega ta usluga košta toliko! U pitanju je jedan papir, a posao koji bankar obavlja ne traje duže od dva minuta. Za šta se onda naplaćuju toliki novci mimo kamata i ostalih troškova koje klijenti plaćaju bankama?
To pitanje postavili smo i domaćim stručnjacima iz oblasti zaštite potrošača i zaštite bankarskih klijenata, ali odgovor nismo dobili jer, kako kažu, ni oni ga nemaju. Predsednik udruženja "Efektiva" Dejan Gavrilović napominje da se oni već godinama pitaju kakav to posao obavlja banka i kakve to troškove imaju kada naplaćuje velike novce za obradu kredita.
Foto: Shutterstock
- Potvrda o isplati kredita je samo još jedna u nizu naknada čijim naplaćivanjem banke pljačkaju svoje klijente! Dokaz da to jeste zaista tako je ovaj drastičan raspon cena za tu uslugu od banke do banke. Niko mi ne može reći da je realna cena tog posla 400 dinara! Pa službenik banke tu realno ima čitava dva minuta posla, da ne govorimo o tome koliko košta crno-belo štampanje jednog papira. Ali bankama je dozvoljeno da naplaćuju bukvalno šta god im padne na pamet. Da ne govorimo o tome da bi ova usluga po automatizmu trebalo da bude besplatna, jer je banka već zaradila ogroman novac akonto kamate, a naplatila je i troškove obrade kredita. Mogli su bar ovo da daju klijentima besplatno, kad im već naplaćuju tolike fantomske troškove, poput pomenutih troškova obrade kredita. Zamislite, molim vas, da odete u prodavnicu, kupite neku robu, a onda vam prodavac naplati dva odsto što je kasirka otkucala fiskalni račun!?! To je njihov posao i za to primaju platu, nema tu nikakvih troškova - kaže Gavrilović.
Isti posao, različita cena
Fantomski troškovi, poput obrade kredita, doveli su do brojnih sudskih sporova, a mnoge presude donesene su u korist klijenata.
- Nijedna banka do sada nije uspela da na sudu dokaže da je zaista imala troškove koje je naplatila... Da ne govorimo o tome što se ti troškovi različito naplaćuju, a posao je potpuno isti. Uporedimo dva kredita, jedan na iznos od 1.000 evra, a drugi na iznos od 10.000 evra. Banka na oba kredita naplati, recimo, jedan odsto iznosa, što znači da na prvom kreditu zaradi deset evra, a na drugom 100 evra za potpuno isti posao. To je nemoguće - kaže Dejan Gavrilović i apeluje na građane da, uprkos pritiscima, ne odustaju od tužbi.
Niz fantomskih troškova
Unikredit je jedna od banaka na našem tržištu koja je već godinama poznata po tome što ne bira način kako da mimo kamate zaradi na klijentima kroz raznorazne fantomske troškove, a koje je u reklamama za kredite uvek vešto krila sitnim i nečitkim slovima.
U startu, pozajmica je klijente ove banke koštala dva odsto od pozajmljene sume (minimum 1.600 dinara), što na primer za kredit od 3.000.000 dinara košta 60.000. Međutim, tu nije kraj. Klijenti su svake godine morali ovoj banci da plate "godišnju naknadu za održavanje kredita", koja je iznosila 0,5 odsto od pozajmljene sume.
U reklami za premijum dizel "X-energy" tvrde da je pouzdan do "sibirskih" minus 35 stepeni Celzijusa, iako su analize pokazale da je ovo gorivo filtrabilno do minus 25
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U reklami za premijum dizel "X-energy" tvrde da je pouzdan do "sibirskih" minus 35 stepeni Celzijusa, iako su analize pokazale da je ovo gorivo filtrabilno do minus 25
Ispred Palate Srbija predsednik Srbije Aleksandar Vučić dočekao je pripadnike Sektora za vanredne situacije i Helikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije koji su došli iz Kraljevine Španije, gde su učestvovali u gašenju velikih požara.
Dok Srbija gori na rekordnim temperaturama usled tropskog talasa, stiglo je upozorenje. Super El Ninjo i dipol Indijskog okeana diktiraju kakva nas zima čeka.
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS), građani naše zemlje koji su vođeni bezgraničnom ljubavlju prema Srbiji, Beogradu, ali i svojim sunarodnicima, ovih dana pokazali su koliko im je srce kada su u najrazličitijim krajevima glavnog grada pomogli onima kojima je to bilo najpotrebnije.
Milica Nikolić, član Predsedništva SNS i predsednik Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo u Skupštini Srbije, brutalno je odgovorila tajkunu Draganu Đilasu.
Rat unutar razbijene opozicije rasplamsao se do potpunog uništenja. Aleksandar Jovanović Ćuta besno je osuo paljbu po blokaderima, otvarajući front unutar same opozicione scene i priznavši da im je celokupna strategija propala u potpunom haosu i vanpametnim međusobnim optužbama.
Ambasador Španije u Srbiji Huan Hose Sans Aparisio zahvalio je danas, prilikom prijema članova Sektora za vanredne situacije i helikopterske jedinice koji su učestvovali u gašenju velikih šumskih požara u španskoj pokrajini Zamora, Srbiji na pomoći u gašenju požara, navodeći da Španija tu pomoć nikada neće zaboraviti.
Jezivi zločin koji se danas dogodio u stanu u Bulevaru Zorana Đinđića na Novom Beogradu potresao je stanare zgrade, ali i celokupnu javnost. Z. Ć. (57) svirepo je oduzeo život majci M. Ć. (82), nakon čega je pokušao da izvrši samoubistvo
Ubice često veruju da će vreme uništiti dokaze i zauvek sakriti istinu. Međutim, upravo ono što se sa telom dešava satima, danima, mesecima, pa čak i godinama nakon smrti, može istražiteljima da otkrije kada je osoba preminula, da li je telo premeštano i na koji način je pokušano prikrivanje zločina.
U stanu u Bulevaru Zorana Đinđića na Novom Beogradu pronađeno je telo žene M. Ć. (82), koju je zverski ubio sin Z. Ć. (57). Nakon zločina, pokušao je da izvrši samoubistvo.
Dan nakon što je dron koji je nosio eksploziv otkriven na pisti aerodroma Lajpcig/Hale, 200 policajaca u Nemačkoj sprovodi nove provere, tražeći drugi dron koji je navodno udario u avion kompanije DHL prilikom sletanja.
Ukrajinska komanda mora da se pripremi za mogućnost da ruska vojska pokrene ofanzivu kroz šume Černigovske oblasti jer tamo dronovi ne mogu tako efikasno da operišu.
Iranski parlamentarni odbor razmatra zakon kojim bi se američkim, izraelskim i drugim "neprijateljskim" brodovima zabranio prolazak kroz Ormuski moreuz, izjavio je danas jedan od poslanika u parlamentu.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Koliko bi intimni odnos trebalo da traje da bi žena bila zadovoljna? Ovo pitanje godinama izaziva brojne rasprave, a istraživanja su ponudila odgovor koji je iznenadio mnoge.
Ako vam se pred spavanje u glavi vrte rokovi, obaveze i problemi, nekoliko jednostavnih tehnika uz pomoć ChatGPT-a može pomoći da rasteretite misli i lakše se opustite.
Pametni telefoni postali su neizostavan deo svakodnevice, pa ih mnogi koriste čak i dok su priključeni na punjač. Stručnjaci su otkrili da takva navika negativno utiče na trajanje baterije.
U novoj epizodi emisije "Demanti", Ana Radulović osvrnula se na razvod Goge i Marka Gačića, ali i na navode koji su se pojavili u javnosti da se Goga navodno mešala u njen brak sa Mirčetom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.