Klijentkinja Unikredit banke Katarina P. bila je šokirana kada su joj tražili da im plati potvrdu o isplaćenom kreditu, na kome su za dve godine zaradili skoro 100.000 dinara na ime kamate i administrativnih troškova
Ako podižete kredit, bilo stambeni ili keš, budite spremni kada završite s maratonskom isplatom rata i plaćanjem kamata i izmišljenih troškova banaka, da izdvojite još od 100 do čak 750 dinara za potvrdu da ste kredit isplatili!
Koliko god delovalo neverovatno, banke zaista, pored svih postojećih i nepostojećih usluga koje naplaćuju, svojim klijentima traže još nekoliko stotina dinara za najobičniji papir, na kome je napisana samo jedna rečenica - da je klijent isplatio svoj dug. Ova usluga nije obavezna, ali je jedini način da ukoliko budete imali problema u budućnosti, dokažete da ste svoj dug prema banci, odnosno kredit isplatili u potpunosti!
Na tu priču ukazala nam je nezadovoljna klijentkinja Unikredit banke kojoj su tražili 400 dinara za pomenuti papir. Onas to smatra krajnjim bezobrazlukom nakon svih troškova i kamata koji su joj već naplaćeni uz pozajmicu.
Foto: Shutterstock
Beograđanka Katarina P. ispričala nam je da su suprug i ona podigli keš kredit u toj banci u iznosu od 700.000 dinara, koji su nedavno isplatili.
- Hitno nam je trebao novac, pa smo se odlučili da podignemo kredit. Uslovi u Unikredit banci nisu bili baš najsjaniji, ali smo već njihovi klijenti, pa nam je procedura bila najbrža i najlakša. Iako smo pozajmicu uzeli na kratak period otplate, banci smo na ime kamate platili više od 80.000 dinara. Pristali smo jer nam se žurilo, nismo imali vremena da prebacujemo zaradu u drugu banku i čekamo. Dodatno smo se neprijatno iznenadili kada nam je stigao ugovor i kada smo shvatili da će nam samo za obradu kredita banka uzeti dva odsto, odnosno čak 14.000 dinara, što nije malo. Ne razumem kakav oni tu posao imaju, pogotovu kakav to posao obavljaju za više od 100 evra. Da ne govorimo da je sama kamata njihova zarada. Ipak, kao što rekoh, hitno su nam bile potrebne pare, pa smo pristali i na to. Rate smo isplaćivali jednu za drugom, i konačno su prošle dve godine i naš kredit bio je u potpunosti isplaćen - priča Katarina i dodaje:
Šta je sve Katarina platila
POZAJMLJENA SUMA 700.000 OBRADA KREDITA 14.000 KAMATA ZA 24 MESECA 83.000 POTVRDA O KREDITU 400 *iznos je u dinarima
- Kako sam prethodnih godina dosta slušala od ljudi u svojoj blizini, ali i čitala o tome da su ljudi imali problema sa bankom u kojoj su podigli kredit oko dokazivanja da su ga u potpunosti isplatili, rekla sam suprugu da treba da tražimo od banke neki dokaz o likvidaciji pozajmice. Otišli smo u najbližu filijalu i radnicu zamolili da nam da neki dokaz da smo završili isplatu kredita. Rekla nam je da nema nikakvih problema, ali da će nas to koštati 400 dinara. Šok! Pitala sam ih ironično koliko košta vazduh koji dišemo u njihovoj filijali. Koliki je to bezobrazluk, dokazuje i to što se na običnom papiru nalazi samo jedna rečenica i pečat banke.
Naša sagovornica ne može da veruje koliko banke "deru" svoje klijente i da naplaćuju čak i sitnice.
- Da se razumemo, mi nismo morali da platimo tih 400 dinara, a nećemo ni osiromašiti zbog njih. Ali da nismo, ne bismo imali nikakav dokaz da smo sve rate isplatili ukoliko bi nas, ne daj Bože, banka u budućnosti pozvala i rekla da nismo ispunili sve obaveze prema njoj. Svakako mislim da je ovo bezobrazluk. Tolike smo im pare ostavili i sada, na samom kraju, oni traže još 400 dinara. U odnosu na novac koji smo dali za kamatu, 400 dinara je sitnica, ali baš iz tog razloga sam ogorčena. Na nama su zaradili skoro 100.000 dinara od kamata i obrade kredita i na kraju traže još 400 dinara! - ispričala nam je ogorčena Katarina.
Foto: Informer
Jedna u nizu
Potvrda o isplati kredita je samo još jedna u nizu naknada čijim naplaćivanjem banke pljačkaju svoje klijente
Dejan Gavrilović, "Efektiva"
Tragom Katarinine priče, pretražili smo i cenovnike ostalih banaka i shvatili da skoro sve naplaćuju izradu potvrde. Istina, Unikredit banka je sa iznosom od 400 dinara među najskupljima (uglavnom banke ovo parče papira naplaćuju od 100 do 300 dinara). Pored Unikredita, 400 dinara tu uslugu naplaćuju i u Rajfajzen banci, dok je Mobi banka apsolutni rekorder sa 750 dinara.
Postavlja se pitanje zbog čega ta usluga košta toliko! U pitanju je jedan papir, a posao koji bankar obavlja ne traje duže od dva minuta. Za šta se onda naplaćuju toliki novci mimo kamata i ostalih troškova koje klijenti plaćaju bankama?
To pitanje postavili smo i domaćim stručnjacima iz oblasti zaštite potrošača i zaštite bankarskih klijenata, ali odgovor nismo dobili jer, kako kažu, ni oni ga nemaju. Predsednik udruženja "Efektiva" Dejan Gavrilović napominje da se oni već godinama pitaju kakav to posao obavlja banka i kakve to troškove imaju kada naplaćuje velike novce za obradu kredita.
Foto: Shutterstock
- Potvrda o isplati kredita je samo još jedna u nizu naknada čijim naplaćivanjem banke pljačkaju svoje klijente! Dokaz da to jeste zaista tako je ovaj drastičan raspon cena za tu uslugu od banke do banke. Niko mi ne može reći da je realna cena tog posla 400 dinara! Pa službenik banke tu realno ima čitava dva minuta posla, da ne govorimo o tome koliko košta crno-belo štampanje jednog papira. Ali bankama je dozvoljeno da naplaćuju bukvalno šta god im padne na pamet. Da ne govorimo o tome da bi ova usluga po automatizmu trebalo da bude besplatna, jer je banka već zaradila ogroman novac akonto kamate, a naplatila je i troškove obrade kredita. Mogli su bar ovo da daju klijentima besplatno, kad im već naplaćuju tolike fantomske troškove, poput pomenutih troškova obrade kredita. Zamislite, molim vas, da odete u prodavnicu, kupite neku robu, a onda vam prodavac naplati dva odsto što je kasirka otkucala fiskalni račun!?! To je njihov posao i za to primaju platu, nema tu nikakvih troškova - kaže Gavrilović.
Isti posao, različita cena
Fantomski troškovi, poput obrade kredita, doveli su do brojnih sudskih sporova, a mnoge presude donesene su u korist klijenata.
- Nijedna banka do sada nije uspela da na sudu dokaže da je zaista imala troškove koje je naplatila... Da ne govorimo o tome što se ti troškovi različito naplaćuju, a posao je potpuno isti. Uporedimo dva kredita, jedan na iznos od 1.000 evra, a drugi na iznos od 10.000 evra. Banka na oba kredita naplati, recimo, jedan odsto iznosa, što znači da na prvom kreditu zaradi deset evra, a na drugom 100 evra za potpuno isti posao. To je nemoguće - kaže Dejan Gavrilović i apeluje na građane da, uprkos pritiscima, ne odustaju od tužbi.
Niz fantomskih troškova
Unikredit je jedna od banaka na našem tržištu koja je već godinama poznata po tome što ne bira način kako da mimo kamate zaradi na klijentima kroz raznorazne fantomske troškove, a koje je u reklamama za kredite uvek vešto krila sitnim i nečitkim slovima.
U startu, pozajmica je klijente ove banke koštala dva odsto od pozajmljene sume (minimum 1.600 dinara), što na primer za kredit od 3.000.000 dinara košta 60.000. Međutim, tu nije kraj. Klijenti su svake godine morali ovoj banci da plate "godišnju naknadu za održavanje kredita", koja je iznosila 0,5 odsto od pozajmljene sume.
U reklami za premijum dizel "X-energy" tvrde da je pouzdan do "sibirskih" minus 35 stepeni Celzijusa, iako su analize pokazale da je ovo gorivo filtrabilno do minus 25
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
miroljub
pre 4 godine
Banke postoje radi budala. Žao mi je ali sam iskren jer stvarno od nas prave budale. Zar nije dovoljan ovaj primer. , a ima ih na stotine.
Zato sam ja sa bankama davno raskrstio. Platu primam na ruke, racune placam u posti i miran sam. Da je vise ljudi koji tako razmisljaju, bankari bi se drugacije ponasali. Ovako, sve im se moze.
U reklami za premijum dizel "X-energy" tvrde da je pouzdan do "sibirskih" minus 35 stepeni Celzijusa, iako su analize pokazale da je ovo gorivo filtrabilno do minus 25
Propali političar, blokader sa dna kace i vojvođanski separatista Nenad Čanak na najsramniji način je udario na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) i to u Sarajevu, gde je otišao da kuka i da se žali na situaciju u Srbiji.
Mađarska je posle izbora ušla u novi politički poredak, a desnica više nema luksuz da živi od stare snage i prethodnih pobeda, poručio je bivši mađarski premijer Viktor Orban.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se danas iz Azerbejdžana medijima iz Srbije. Prethodno se šef naše države sastao sa liderom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim, kao i sa ministrom finansija ove zemlje, Sahilom Babajevim.
Blokaderi su konačno otkrili ko im je uzor - okoreli kriminalac Miloš Medenica, koji je proglašen krivim za više krivičnih dela, između ostalog i za stvaranje organizovane kriminalne organizacije i šverc, a koji je više puta otvoreno napadao predsednika Srbije Aleksandra Vučića i članove njegove porodice.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić brutalno je raskrinkala najnovije napade lidera Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa, poručivši da je jedino besramno to što o borbi protiv kriminala govori čovek koji je, dok je bio na vlasti, gledao isključivo sopstveni džep.
Predsednica Narodne skupštine Srbije, Ana Brnabić oglasila se na mreži Iks povodom objave Borka Stefanovića u kojoj se on obraća Ursuli fon der Lajen, predsednici Evropske komisije.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Nikola Miljanić (37), sin Milete Miljanića Majka, koji je bio označen kao jedna od vođa kriminalne grupe"Amerika", sahranjen je juče u jednom selu kod Beograda, gde su ga porodica, prijatelji i rodbina ispratili na večni počinak.
Na svirep način, 5. avgusta 2023. godine, ubijen je Dejan Paunović (33) iz sela Klokočevac, u opštini Majdnapek, čije ubistvo je organizovala i isplanirala njegova supruga Slađana sa ljubavnikom Srećkom Milenkovićem i maloletnim M. R. (17).
Na Bulevaru oslobođenja u Novom Sadu, u parkiranom automobilu, pronađeno je telo muškarca, a kako ukazuju prve informacije, muškarac je preminuo prirodnom smrću.
Policija u Kraljevu uhapsila je M. M. (22) iz Kule, osumnjičenog da je na ulici u Vrnjačkoj Banji nakon kraće rasprave mladiću (17) iz tog mesta nožem naneo ubodnu ranu u predelu stomaka.
Na magistralnom putu između Užica i Požege, na deonici kroz Užice, nešto oko 11.30 časova, došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj se jedan automobil prilikom sletanja sa kolovoza "zario" u kanal pored puta.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je da Kijev mora da reaguje zbog odluke Vladimira Putina da stanovnicima Pridnjestrovlja pojednostavi dobijanje ruskog državljanstva.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas komentarišući rasprave u Evropi o načinima dijaloga sa Rusijom, da evropski lideri, ukoliko žele kontakt sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, mogu da ga pozovu telefonom.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Tamara Kalinić pojavila se na crvenom tepihu Kanskog festivala zajedno sa verenikom Filipo Testa, a njihov modni nastup privukao je pažnju zbog nenametljive elegancije i pažljivo uklopljenih detalja.
Guščija mast, nekada nezaobilazan sastojak u svakoj kući. Kroz istoriju je imala značajno mesto u narodnoj medicini, naročito kada je reč o tegobama sa disajnim organima.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar