DA LI KRADU U PRODAVNICI, IL' NAS PROIZVOĐAČI OBMANJUJU? Zašto su flaše deterdženata i omekšivača poluprazne? A tek kad vidite koliko fali do vrha...
Podeli vest
* U flašu tečnog "arijela" može da se dospe čitav litar, a u omekšivač "ornel" 500 mililitara. Ništa nije bolje ni sa tečnim "persilom" i "kokolinom" * Ovo je obmana potrošača predimenzioniranom ambalažom, tvrde stručnjaci
Poluprazna, odnosno predimenzionirana pakovanja u EU se smatraju obmanom potrošača, zbog čega proizvođači često završe na sudu. U Srbiji ih niko ne dira, pa nas lažu i mažu kako stignu. Taman kad smo se pomirili sa kesicama čipsa punim vazduha, polupraznim kanticama krema i sličnim trikovima, neprijatno su nas iznenadili proizvođači kućne hemije.
Zbog rasta euribora, značajno poskupeli stambeni krediti sa promenljivom kamatnom stopom
07.10.2022
16:22 >> 16:37
Na društvenim mrežama povela se ozbiljna polemika da li je iz flaše omekšivača "ornel" neko ukrao trećinu flaše, ali ispostavilo se da su ama baš sva takva. Dakle nit je do kupaca, ni do trgovaca, već isključivo do proizvođača.
Foto: Informer
"U vremenu kada gledaš svaki dinar i na sniženju kupiš nešto, i tu budeš prevaren. Proizvodu 'ornel', po sadržaju 1,6 litara u flaši, fali sigurno 0,2 l. Omekšivač kupljen juče, i pri otvaranju primetim da flaša nije napunjena. Proverom flaše - fali 0,2 l. Danas opet proveravam u prodavnici i otvaram isti omekšivač i proveravam sadržaj, i tu fali ista količina", napisao je jedan od nezadovoljnih potrošača, uz napomenu da prodavnica u ovom slučaju nije ništa kriva, već distributer.
Na isti problem ukazali su i ostali potrošači navodeći da je identično stanje sa pakovanjem "ornela"i u drugim prodavnicama.
"Svaka flaša do pola, sramota živa", žalili su se kupci pokazujući da se osećaju prevareno.
Kako smo kao i potrošači posumnjali da je sadržaj flaše manji od onog što piše na ambalaži, Zaštitnik potrošača je sproveo istraživanje.
Foto: Informer
Šok rezultati
Kupili smo nekoliko tečnih proizvoda za pranje i omekšavanje veša u kojima je bilo dosta praznog prostora. Prvi zaključak do kog smo došli još u prodavnici jeste da se to dešava isključivo sa pakovanjima koja nisu od providne plastike i gde prazan prostor možete uočiti tek ako se dobro zagledate na jakom svetlu.
Pomoću menzure iskontrolisali smo količinu tečnosti i, istina, rezultat je odgovarao onom što piše na ambalaži. Dakle definitivno u ovim slučajevima jeste reč o predimenzioniranim pakovanjima i vizuelnoj obmani potrošača.
Foto: Informer
Kako bismo saznali o kojoj razmeri prevare je reč, dosipali smo tečnost do vrha flaše. Najšokantniji primer je tečni "arijel" za pranje veša zapremine 3,3 litra u koji smo dosuli, verovali ili ne, čak litar vode.
Ništa nije bilo manje zabrinjavajuće dosipanje u gorepomenuti omekšivač "ornel" zapremine 1,6 litara, u koji je stalo još pola litra vode.
Foto: Informer
U "kokolino" od 870 mililitara dosuli smo još dva decilitra. Na testu je pao i tečni "persil" od 2,25 litara, u koji je stalo još četiri decilitra vode. Zanimljivo je da svi ovi proizvođači u svom asortimanu imaju i providna pakovanja i ona su uredno dopunjena do vrha.
EU kažnjava
Većina proizvođača kućne hemije, ali i hrane i pića u Srbiji, plasirajući predimenzionirana pakovanja na tržište, zapravo dovode u zabludu potrošače da je proizvod koji kupuju mnogo veći nego što zaista jeste, tvrde stručnjaci.
Rezultati merenja
* omekšivač "ornel" 1,6 l do pune flaše fali 500 ml
* omekšivač "kokolino" 870 ml do pune flaše fali 200 ml
* deterdžent "arijel" 3,3 l do pune flaše fali 1 l
* seterdžent "persil" 2,25 l do pune flaše fali 400 ml
Kako kažu, zbog toga je Evropski parlament doneo uredbu o zavaravajućim pakovanjima koja spadaju u kategoriju nepoštene poslovne prakse, koja se kažnjava. Međutim, kod nas to ne važi. Dodatno, problem je odrediti šta je tačno zavaravajuće pakovanje. Dok se ova rupa u zakonu "ne zakrpi", proizvođači nastavljaju da iskorišćavaju nedostatak propisa i da zavaravaju kupce pakujući svoju robu u duplo veću ambalažu nego što je zaista potrebno.
Stručnjaci zato savetuju da čitamo deklaracije i proveravamo gramažu, odnosno zapreminu proizvoda, te na taj način nećemo nasesti na prljave trikove jer se može desiti da u manjoj ambalaži dobijemo više proizvoda nego u većem pakovanju drugog proizvođača.
Foto: Informer
Predsednica Upravnog odbora Centra potrošača Srbije Vera Vida kaže za Zaštitnik potrošača da proizvođači na taj način obmanjuju kupce, vodeći se time da ambalaža prodaje gramažu.
Zloupotreba navika
- Proizvođači uvećavanjem same ambalaže vizuelno stvaraju utisak potrošačima da njihov proizvod automatski sadrži veću gramažu. Naravno, gramaža je, kao i kod sličnih proizvoda, uvek ista. Godinama ukazujemo na to da ambalaža prodaje gramažu. Potrošači ne čitaju šta je unutra, već poneseni samim pakovanjem kupuju proizvod misleći da u njemu ima više sadržaja. Ako proizvođači već to rade, onda ta pakovanja moraju biti ili drugačije označena ili da im ona budu upadljivija kako bi se razlikovala od onih koje je potrošač već navikao da kupi - kaže Vida i dodaje da Srbiji fali zdrava konkurencija, koja bi umnogome doprinela smanjenju ovakve vrste obmane naših kupaca:
Foto: Informer
- To svakako jeste obmana potrošača, naročito ovde u Srbiji, gde baš i nemamo neku konkurenciju. Potrebna je zdrava konkurencija, koja bi to mogla da suzbije.
Predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije Goran Papović kaže da je u pitanju zloupotreba navike potrošača zbog koje proizvođači imaju dvostruku dobit.
Foto: Informer
- To je nepoštena poslovna praksa. Tu imamo još jedan segment. Proizvođači su smanjili gramažu, a format pakovanja ostao je isti. Primera radi, kesice supe nekada su bile dovoljne za četiri osobe, a danas jedva za tri tanjira, a cena je ostala nepromenjena. Na taj način imaju dvostruku dobit, smanjili su troškove, a cena proizvoda ostala je ista - kaže Papović, dodajući da su, s druge strane, na ambalaži proizvođači napisali pravu težinu određenog proizvoda i time zadovoljili pravilnike o deklarisanju.
Varaju i sa brojkama
Pored mililitara, na deterdžentima i omekšivačima istaknuto je i za koliko je pranja predviđeno baš to pakovanje. A zapravo, taj broj pranja tipična je prevara i mamac za lakoverne kupce!
Da li vam je ikada palo na pamet da brojite u koliko ste mašina sipali deterdžent ili omekšivač dok se flaša nije ispraznila ili ste slepo verovali onome što je proizvođač naveo na ambalaži? Broj je validan samo za mašine sa najmanjim kapacitetom do četiri kilograma veša. Za sve veće mašine računica je daleko neisplativija.
Ekonomista Ljubomir Madžar smatra da je kupovina deterdženata sa lažnim brojem pranja ekonomski veoma nepovoljna i predstavlja ozbiljan udar na džep potrošača.
- Ovo nije naivna stvar i država mora da rigoroznije kontroliše ove tehnološke stvari, jer kupci ne mogu sami! Vi, kada ste u kupovini, nemate ni vremena ni kapaciteta da računate i svaku stavku proveravate da ne biste bili prevareni. Isto tako, prilikom kupovine ovakvih proizvoda dolazi i do trošenja mnogo više novca.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Baki
pre 3 godine
Zašto tržišna inspekcije ne radi svoj posao ???? Verovatno znaju ali su napunili svoje đžepove nečim šuškavim pa moraju da ćute !!!
Proruski vojni blogeri izvestili su o ozbiljnom preokretu na ratištu, navodeći da su ukrajinske snage u velikoj meri ponovo preuzele kontrolu nad Kupjanskom, ključnim železničkim čvorištem u Harkovskoj oblasti, o čemu ruski generali nisu obavestili ruskog predsednika Vladimira Putina.
Srbija je na pravom putu, a u budućnosti treba da obezbedi vrhunsko obrazovanje na fakultetima u saradnji sa vodećim univerzitetima širom sveta i izgradi data centre kako bi bila konkurentna na međunarodnom nivou, izjavio je američki profesor ekonomije, akademik i svetski priznati geopolitički analitičar Džefri Saks u intervjuu koji je vodio ministar finansija Srbije Siniša Mali.
Nenada Rašića, Kurtijevog slugu, napustila je i Gordana Mihajlović, jedini kandidat za poslanika na vanrednim parlamentarnim izborima iz Zubinog Potoka ispred njegove stranke Za slobodu, pravdu i opstanak.
Izraelski istoričar Gideon Grajf izjavio je danas da se u Srebrenici desio zločin tokom ratnih dejstava devedesetih, ali da to nije bio genocid, dodajući da su Srbi optuženi za zločine koje nisu počinili.
Viši sud u Beogradu osudio je danas Nemanju Šućurovića (42) na 14 godina zatvora jer je kontinuirano zlostavljao 50-godišnju vanbračnu suprugu u njenom stanu, što je za posledicu imalo njenu smrt 21. juna 2024. godine.
Zapadne zemlje, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i saveznike u NATO, nisu spremne za mogući rat s Rusijom, upozoravaju vojni i bezbednosni stručnjaci okupljeni prošlog meseca u Londonu, prenosi CNN.
Izraelska policija uhapsila je Palestinca koji je bio obučen kao Deda Mraz na božićnoj zabavi u gradu Haifa, saopštila je grupa za ljudska prava, prenose danas mediji.
U jednoj istorijskoj hrišćanskoj crkvi u Lubečku, Nemačka, tokom božićne službe zabeležen je incident koji je izazvao buru komentara na društvenim mrežama.
Dok se sve češće govori o nepotizmu i privilegijama u filmskoj industriji, zaboravlja se da su mnoge najveće svetske zvezde do uspeha stigle potpuno same.
U Jakutsku, glavnom gradu Republike Saha u istočnom Sibiru, pre nekoliko dana zabeležena je ekstremno niska temperatura od -45°C, dok su u okolnim područjima, poput Tatinskog Ulusa, zabeležene još niže vrednosti, čak -52°C.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar