Nakon skoka rata za stambene kredite, bankari nude klijentima da refinansiraju staru i uzmu novu pozajmicu sa fiksnom kamatnom stopom, što poskupljuje kredit. Stručnjaci upozoravaju dužnike da nikako ne prihvataju tu ponudu
Povećanje euribora uznemirilo je korisnike kredita sa promenljivom kamatnom stopom. Osim što su im bankari poslali "čestitku" sa značajno većom ratom, ono što dodatno stvara pritisak na klijente jeste neizvesnost - da li će i koliko rate ubuduće rasti. Naravno, kao što obično biva sa bankama, brže-bolje ponudile su klijentima "rešenje" - da refinansiraju postojeće zaduženje tako što će uzeti novi kredit sa fiksnom kamatom. Stručnjaci jednoglasno kažu - ne, nikako!
Takav kredit dodatno povećava ratu, iz čega proizilazi jeziva krajnja računica. To najbolje pokazuje primer Beograđanke Ivane T., koja je jedna od mnogih koji su ovih dana dobili "nepristojnu ponudu".
Foto: Informer
- Suprug i ja imamo dva stambena kredita, jedan on, drugi ja. Pre 25 meseci ja sam podigla jedan i rata mi je inicijalno bila 245 evra, a on je dva meseca ranije podigao kredit sa ratom od 150 evra. Ukupno smo mesečno, do sada, izdvajali 395 evra. Nakon skoka euribora, skočile su nam i rate, tako da po novom planu otplate koji nam je stigao iz banke, moja rata je veća za 67 evra, a njegova za 46. Sada nam je mesečno zaduženje 508 evra, što je ozbiljan udarac na kućni budžet - priča naša sagovornica.
Nepristojna ponuda
Samo dan nakon što je dobila novi plan otplate, njoj je iz Rajfajzen banke stigla ponuda da oba kredita refinansira i pretvori ih u jedan sa fiksnom kamatom.
Primer Ivane P.
* krediti sa promenljivom kamatnom stopom
* rok otplate 360 meseci
SEPTEMBAR 2020. rata za 1. kredit - 245 evra rata za 2. kredit - 150 evra mesečno zaduženje - 395 evra krajnja računica - 142.200 evra
SEPTEMBAR 2022. rata za 1. kredit - 312 evra rata za 2. kredit - 196 evra mesečno zaduženje - 508 evra krajnja računica - 180.168 evra * prva 24 meseca obračunata po prvobitnim ratama
Ako refinansira oba kredita i uzme novi sa fiksnom kamatom: - period otplate - 336 meseci - rata kredita - 540 evra - krajnja računica - 194.400 evra * prva 24 meseca obračunata po prvobitnim ratama
- Kako su mi rekli, rata bi mi u tom slučaju bila 540 evra. Dakle, 36 evra više nego što mi je sada, nakon povećanja. Već me je ovaj dodatni trošak šokirao, ali strah me je šta će biti dalje - da li da prihvatim još jedan dodatni od 36 evra mesečno ili da čekam, pa šta bude biće - pita se Ivana, kojoj bi novi kredit povećao ukupni dug za više od 14.000 evra (pogledaj tabelu).
Domaći stručnjaci apeluju na potrošače da ne nasedaju na ovakve trikove banaka, jer je njihova misija jasna - veći profiti i zarada, ali na štetu svojih klijenata. Prema njihovim rečima, svi koriste ukrajinsku krizu da bi zaradili, a najgore od svega je što se neće okončati tako brzo, pa će i šteta biti mnogo veća.
Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić napominje za Zaštitnik potrošača da je ovo samo pokušaj banaka da ostvare zaradu i savetuje potrošačima da ne menjaju uslove svojih kredita.
- Činjenica je da će euribor rasti još neko vreme, ali koliko, to niko ne zna. I samim tim to će uticati na visinu rata, kamatnu stopu i sam kredit koji ste podigli. Pogotovo kod stambenih kredita koji su mnogo veći i na duži period otplate. Situacija je zaista kompleksna i vrlo promenljiva. Zato smatram da sada ne bi trebalo eksperimentisati. Pogotovo što će i kamatna stopa nastaviti da raste. Moj savet je da ne menjate način otplate i da sada ništa ne refinansirate, dok se stanje malo ne stabilizuje. Možete samo izgubiti - ističe Savić.
Foto: Informer
Banka uvek dobija
Sa njim je saglasan i Dušan Uzelac sa portala "Kamatica". Prema njegovim rečima, bankarsko tržište je dosta uzdrmano zbog svih svetskih dešavanja.
- Fiksna kamatna stopa je naravno mnogo isplativija i prihvatljivija, ali sada nije trenutak da se menja bilo šta. Refinansiranje se savetuje samo ako baš morate i ako će to umnogome olakšati vašu otplatu kredita ili visinu rate. Ako ne morate, nemojte! Pogotovo sada, kada je sve dosta promenljivo i kada imamo porast euribora - savetuje Uzelac i dodaje:
Foto: Shutterstock
- Vi nećete zaraditi, banka svakako hoće. To najbolje pokazuje i činjenica da su banke znale da će euribor rasti i da on ne može biti negativan. Samo što na to nisu upozorile svoje klijente, jer onda ne bi ni ostvarile prodaju.
I u Udruženju za zaštitu korisnika bankarskih usluga "Efektiva" kažu da takvu ponudu banke ne treba prihvatiti ni u ludilu.
- Radi suprotno od onoga što ti banka predlaže i nudi i dobro ćeš proći. Jer banka uvek radi u svoju korist. Čim nude u ovom trenutku toliko ratu, odnosno kamatu, jasno je da je ni rast euribora neće podići toliko. Nikada ne bi dozvolili sebi da budu na gubitku - jasni su u "Efektivi".
Kada će pasti kamate?
Na pitanje kada bismo mogli da očekujemo zaustavljanje inflacije, što bi posledično dovelo i do pada kamatnih stopa, Vladimir Vasić iz Udruženja banaka Srbije kaže da očekuje da rast inflacije stane do kraja godine.
- Očekujem da inflacija kreće silaznom putanjom tokom cele 2023. godine i da se u trećem i četvrtom kvartalu sledeće i početkom 2024. vrati u granice od tri odsto, plus, minus 1,5 procenata, što je nivo za koji se sve centralne banke trude da dostignu - rekao je Vasić i dodao da bi to posledično dovelo do pada kamatnih stopa.
- Dok god divlja inflacija, rast referentnih kamatnih stopa je lek - tvrdi Vasić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je ko je tužilac koji je danas doneo sramnu odluku da goni nevinog čoveka i još jednom dokazao da je tužilaštvo oteto!
Blokaderska banda umislila je da ima pravo da deli pravdu, a najbolji dokaz za to je današnji haos ispred Pravnog fakulteta - za taj događaj su direktno odgovorni zlikovci blokaderi, ali oni za sve pokušavaju da okrive građane koji su bili blokirani.
Ministarstvo unutrašnjih poslova se oglasilo danas povodom incidenata ispred Pravnog fakulteta sa apelom na uzdržanost od organizovanja i učešća u neprijavljenim javnim okupljanima.
Kao pravi krvoloci, predstavnici blokadera stajali sa strane i nemo posmatrali kako blokaderi tuku ljude. Pogledajte ko je sve prisustvovao skandaloznom incidentu ispred Pravnog fakulteta.
Blokaderi koji su kod Pravnog fakulteta, nezakonito blokirali ulicu i time izazvali tešku nesreću, nasrnuli su na vozača i i njegovo vozilo marke "opel", pri čemu su polomili stakla na automobilu, a sada uklanjaju snimak sa društvenih mreža kako im se identitet ne bi znao.
Pokret za narod i državu u Nišu najoštrije osuđuje još jedan napad na svoje prostorije. Ovaj čin nije samo napad na jednu organizaciju, već i na vrednosti koje ona zastupa – državnost, zajedništvo i nacionalni identitet.
U nastavku akcije rasvetljavanja okolnosti pod kojima je nestao A.N. 12. maja 2026. godine, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu pripadnici Uprave kriminalističke policije, Službe za suzbijanje kriminaliteta i Službe za borbu protiv organizovanog kriminala MUP RS uhapsili su i D.V, suprugu osumnjičenog S.V.
Istraga misterioznog nestanka A.N, koji je poslednji put viđen 12. maja u jednom restoranu na Senjaku, dobila je novi dramatičan obrt. Nakon što su ranije danas uhapšeni S.V. i M.S. zbog sumnje da su umešani u pokušaj teškog ubistva, policija je večeras stavila lisice i vlasniku lokala N.L. (50).
Američke vlasti ponudile su nagradu od čak 25.000 dolara za informacije koje bi mogle da dovedu do pronalaska tela Ane Marije Henao Knežović, Amerikanke poreklom iz Kolumbije, koja je nestala u Madridu pod misterioznim okolnostima.
Ugledni američki neokonzervativac i arhitekta rata u Iraku Robert Kagan šokirao je Zapad analizom u magazinu The Atlantic, tvrdeći da je rat sa Iranom doveo Vašington do potpunog i nepopravljivog strateškog poraza koji će promeniti svetski poredak iz temelja.
Turska glumica Afra Saračoglu (28), koja je igrala u nekim od najpopularnijih tamošnjih serija, na neočekivan način je odlučila da se bavi filmom i televizijom.
Vin Dizel i deo originalne glumačke postave kultne franšize "Fast & Furious" okupili su se u Kanu kako bi obeležili 25 godina od početka jedne od najpopularnijih akcionih saga u istoriji filma.
Javnost nagađa šta se zapravo krije iza skandala u predsedničkom avionu, kada je Brižit Makron pred kamerama ošamarila svog supruga Emanuela Makrona. Nova knjiga o njima otkriva da je prva dama burno reagovala nakon što je ugledala poruku koju je Makron dobio od poznate glumice.
Ako telefon odjednom počne da radi sporo, mnogi pomišljaju da je vreme za novi. Međutim, u pitanju je uključena opcija za uštedu baterije. Ona može da ograniči performanse uređaja, pa telefon deluje znatno sporije nego inače.
Iako krastavac deluje kao biljka koja se jednostavno uzgaja, ukoliko dinja, krompir i aromatično bilje rastu u njegovoj blizini mogu značajno da usporе njegov razvoj i umanje prinos.
Drugo polufinale Pesme Evrovizije 2026. godine održava se večeras, a takmičare i gledaoce očekuju velike i neočekivane promene kada je glasanje u pitanju.
Večeras se održava drugo polufinale Evrovizije, a šou u Beču započeo je performansom voditeljskog para koji se nasceni pojavio u nesvakidašnjem izdanju.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar