Nakon skoka rata za stambene kredite, bankari nude klijentima da refinansiraju staru i uzmu novu pozajmicu sa fiksnom kamatnom stopom, što poskupljuje kredit. Stručnjaci upozoravaju dužnike da nikako ne prihvataju tu ponudu
Povećanje euribora uznemirilo je korisnike kredita sa promenljivom kamatnom stopom. Osim što su im bankari poslali "čestitku" sa značajno većom ratom, ono što dodatno stvara pritisak na klijente jeste neizvesnost - da li će i koliko rate ubuduće rasti. Naravno, kao što obično biva sa bankama, brže-bolje ponudile su klijentima "rešenje" - da refinansiraju postojeće zaduženje tako što će uzeti novi kredit sa fiksnom kamatom. Stručnjaci jednoglasno kažu - ne, nikako!
Takav kredit dodatno povećava ratu, iz čega proizilazi jeziva krajnja računica. To najbolje pokazuje primer Beograđanke Ivane T., koja je jedna od mnogih koji su ovih dana dobili "nepristojnu ponudu".
Foto: Informer
- Suprug i ja imamo dva stambena kredita, jedan on, drugi ja. Pre 25 meseci ja sam podigla jedan i rata mi je inicijalno bila 245 evra, a on je dva meseca ranije podigao kredit sa ratom od 150 evra. Ukupno smo mesečno, do sada, izdvajali 395 evra. Nakon skoka euribora, skočile su nam i rate, tako da po novom planu otplate koji nam je stigao iz banke, moja rata je veća za 67 evra, a njegova za 46. Sada nam je mesečno zaduženje 508 evra, što je ozbiljan udarac na kućni budžet - priča naša sagovornica.
Nepristojna ponuda
Samo dan nakon što je dobila novi plan otplate, njoj je iz Rajfajzen banke stigla ponuda da oba kredita refinansira i pretvori ih u jedan sa fiksnom kamatom.
Primer Ivane P.
* krediti sa promenljivom kamatnom stopom
* rok otplate 360 meseci
SEPTEMBAR 2020. rata za 1. kredit - 245 evra rata za 2. kredit - 150 evra mesečno zaduženje - 395 evra krajnja računica - 142.200 evra
SEPTEMBAR 2022. rata za 1. kredit - 312 evra rata za 2. kredit - 196 evra mesečno zaduženje - 508 evra krajnja računica - 180.168 evra * prva 24 meseca obračunata po prvobitnim ratama
Ako refinansira oba kredita i uzme novi sa fiksnom kamatom: - period otplate - 336 meseci - rata kredita - 540 evra - krajnja računica - 194.400 evra * prva 24 meseca obračunata po prvobitnim ratama
- Kako su mi rekli, rata bi mi u tom slučaju bila 540 evra. Dakle, 36 evra više nego što mi je sada, nakon povećanja. Već me je ovaj dodatni trošak šokirao, ali strah me je šta će biti dalje - da li da prihvatim još jedan dodatni od 36 evra mesečno ili da čekam, pa šta bude biće - pita se Ivana, kojoj bi novi kredit povećao ukupni dug za više od 14.000 evra (pogledaj tabelu).
Domaći stručnjaci apeluju na potrošače da ne nasedaju na ovakve trikove banaka, jer je njihova misija jasna - veći profiti i zarada, ali na štetu svojih klijenata. Prema njihovim rečima, svi koriste ukrajinsku krizu da bi zaradili, a najgore od svega je što se neće okončati tako brzo, pa će i šteta biti mnogo veća.
Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić napominje za Zaštitnik potrošača da je ovo samo pokušaj banaka da ostvare zaradu i savetuje potrošačima da ne menjaju uslove svojih kredita.
- Činjenica je da će euribor rasti još neko vreme, ali koliko, to niko ne zna. I samim tim to će uticati na visinu rata, kamatnu stopu i sam kredit koji ste podigli. Pogotovo kod stambenih kredita koji su mnogo veći i na duži period otplate. Situacija je zaista kompleksna i vrlo promenljiva. Zato smatram da sada ne bi trebalo eksperimentisati. Pogotovo što će i kamatna stopa nastaviti da raste. Moj savet je da ne menjate način otplate i da sada ništa ne refinansirate, dok se stanje malo ne stabilizuje. Možete samo izgubiti - ističe Savić.
Foto: Informer
Banka uvek dobija
Sa njim je saglasan i Dušan Uzelac sa portala "Kamatica". Prema njegovim rečima, bankarsko tržište je dosta uzdrmano zbog svih svetskih dešavanja.
- Fiksna kamatna stopa je naravno mnogo isplativija i prihvatljivija, ali sada nije trenutak da se menja bilo šta. Refinansiranje se savetuje samo ako baš morate i ako će to umnogome olakšati vašu otplatu kredita ili visinu rate. Ako ne morate, nemojte! Pogotovo sada, kada je sve dosta promenljivo i kada imamo porast euribora - savetuje Uzelac i dodaje:
Foto: Shutterstock
- Vi nećete zaraditi, banka svakako hoće. To najbolje pokazuje i činjenica da su banke znale da će euribor rasti i da on ne može biti negativan. Samo što na to nisu upozorile svoje klijente, jer onda ne bi ni ostvarile prodaju.
I u Udruženju za zaštitu korisnika bankarskih usluga "Efektiva" kažu da takvu ponudu banke ne treba prihvatiti ni u ludilu.
- Radi suprotno od onoga što ti banka predlaže i nudi i dobro ćeš proći. Jer banka uvek radi u svoju korist. Čim nude u ovom trenutku toliko ratu, odnosno kamatu, jasno je da je ni rast euribora neće podići toliko. Nikada ne bi dozvolili sebi da budu na gubitku - jasni su u "Efektivi".
Kada će pasti kamate?
Na pitanje kada bismo mogli da očekujemo zaustavljanje inflacije, što bi posledično dovelo i do pada kamatnih stopa, Vladimir Vasić iz Udruženja banaka Srbije kaže da očekuje da rast inflacije stane do kraja godine.
- Očekujem da inflacija kreće silaznom putanjom tokom cele 2023. godine i da se u trećem i četvrtom kvartalu sledeće i početkom 2024. vrati u granice od tri odsto, plus, minus 1,5 procenata, što je nivo za koji se sve centralne banke trude da dostignu - rekao je Vasić i dodao da bi to posledično dovelo do pada kamatnih stopa.
- Dok god divlja inflacija, rast referentnih kamatnih stopa je lek - tvrdi Vasić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Aktuelna vlast u Crnoj Gori na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem pokazala je da je gora od ustaškog režima u Zagrebu, proteravši čak 87 Srba sa aerodroma u Tivtu!
Svemirske snage SAD zatražile su blizu 5 milijardi dolara za razvoj i širenje satelitske arhitekture za praćenje raketa u fiskalnoj 2027. godini, pokazuju zvanični budžetski dokumenti.
Blokaderski profesor Tanasije Marinković, inače poznat po brojnim skandalima na Pravnom fakultetu, stao je u obranu svoje koleginice Marije Vasić, koja je najstrašnije vređala Pojas Presvete Bogorodice i vernike koji u miru čekaju u redu kako bi celivali pojas.
Predsednik SNS i savetnik predsednika Republike Miloš Vučević izjavio je danas da su svi uznemireni nakon saopštenja BIA i da se nada da će predsednik Aleksandar Vučić da donese najbolju odluku o tome da li bi trebalo da ide na samit EU - Zapadni Balkan u Tivtu.
Predsednik SRS prof. dr Vojislav Šešelj izjavio je da na sve načine nastoji da suzbije apologiju studenata, čak i divinizaciju kao, "studenti su nešto izuzetno, studenti su naša budućnost...".
Vođa blokaderskog pokreta M.K. iz Rume je uhapšen jer je krao novac namenjen za humaniranu pomoć, javljaju Sremske vesti. Njemu je određeno policijsko zadržavanje do 48h nakon čega će biti priveden u Osnovno javno tužilaštvo u Rumi radi saslušanja.
Kragujevačka policija uhapsila je Luku B., iz ovog grada, zbog sumnje da je juče u naselju Beloševac nožem naneo teške telesne povrede opasne po život svojoj bivšoj partnerki M. i njenom dedi, dok je povredio i njenu baku, a sada su se oglasile komšije.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se sinoć malo posle ponoći kod Brankovog mosta u Beogradu, nakon što je vozaču gradskog autobusa pozlilo dok se kretao iz pravca grada ka Novom Beogradu. Nesrećni čovek izgubio je svest i udario u zaštitnu ogradu.
Izrael i Liban objavili su zajedničku izjavu o sporazumu o prekidu vatre postignutom uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država. Dokument postavlja temelje za smirivanje situacije na terenu i nastavak pregovora.
Predstavnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država usvojio je rezoluciju kojom se traži obustava ratnih dejstava protiv Irana bez prethodnog odobrenja Kongresa.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Mnogi ljudi veruju da im Inkognito režim u Hromu garantuje potpunu anonimnost, ali ovaj režim samo briše istoriju i kolačiće sa uređaja, a aktivnosti i dalje mogu da vide internetski provajderi, sajtovi, pa čak i Gugl.
Dženifer Lopez (56) još jednom je potvrdila status jedne od najvećih zvezda crvenog tepiha, privukavši svu pažnju na njujorškoj premijeri svog novog filma "Office Romance".
Jelena Topić, bivša partnerka Marka Janjuševića Janjuša, iznela je niz ozbiljnih tvrdnji o njihovoj nekadašnjoj vezi, te otkrila kako je Janjuš zbog dugova bio u velikim problemima.
Pevačica Tanja Savić govorila je o aktuelnim temama iz svog života, ali i o slučaju koleginice Mine Kostić, koji je poslednjih dana izazvao veliku pažnju javnosti.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar