Slab zemljotres koji je pogodio Poltavsku oblast pokrenuo je na ukrajinskim društvenim mrežama spekulacije da je podrhtavanje tla možda povezano sa podzemnim testiranjem nuklearnog oružja, ali za takve tvrdnje zasad nema potvrđenih dokaza.
Nedugo potom na društvenim mrežama pojavile su se tvrdnje da bi podrhtavanje moglo da bude posledica podzemne eksplozije i mogućeg testiranja nuklearnog oružja. Pojedini korisnici takvu mogućnost dočekali su čak sa oduševljenjem.
Međutim, mikrobiolog i bivši član komisije Ujedinjenih nacija za biološko i hemijsko oružje Igor Nikulin izjavio je da nema informacije koje bi potvrdile da je Ukrajina izvela nuklearni test. Prema njegovim rečima, ni sama magnituda zemljotresa ne može da posluži kao dokaz da je došlo do podzemne nuklearne eksplozije.
- Postoje seizmografi koji registruju podzemne potrese. Prilikom analize podataka može se sa velikom verovatnoćom utvrditi da li je u pitanju bila upravo podzemna nuklearna eksplozija - objasnio je Nikulin.
Seizmički podaci mogli bi da daju odgovor
Poreklo ovakvog događaja utvrđuje se analizom karakteristika seizmičkih talasa, zbog čega bi za tvrdnju da je izveden nuklearni test bili potrebni podaci sa mernih stanica, kao i nezavisna potvrda.
Zemljotres magnitude 2,4 u Poltavskoj oblasti zato sam po sebi nije dovoljan da bi se zaključilo da je Ukrajina testirala nuklearno oružje.
Foto: Video Printscreen X @GabeZZOZZ
Kako piše Cargrad, pitanje mogućeg ukrajinskog nuklearnog programa pojavljuje se u javnosti još od 2022. godine.
Rusija je u jesen te godine tvrdila da bi Kijev mogao da priprema takozvanu „prljavu bombu“, a tadašnji ruski ministar odbrane Sergej Šojgu o tim navodima razgovarao je sa kolegama iz SAD, Velike Britanije, Francuske i Turske.
Objekte u Ukrajini nakon toga proveravali su inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju. IAEA tada nije pronašla dokaze koji bi potvrdili ruske tvrdnje o neprijavljenim nuklearnim aktivnostima povezanim sa pripremom „prljave bombe“.
Pažnju je kasnije privukla i saradnja Kijeva i Londona u nuklearnoj oblasti, uključujući sporazume koji se odnose na snabdevanje Ukrajine nuklearnim gorivom.
Ukrajini su istovremeno isporučivane i britanske protivoklopne granate sa osiromašenim uranijumom.
Ipak, osiromašeni uranijum koji se koristi u protivoklopnoj municiji nije nuklearno oružje, niti njegovo prisustvo predstavlja dokaz da neka država razvija nuklearnu bombu. Isto važi i za civilno nuklearno gorivo. Reč je o materijalima potpuno različite namene čije postojanje samo po sebi ne potvrđuje razvoj nuklearnog oružja.
Nuklearna bomba i „prljava bomba“ nisu isto
Postoji i suštinska razlika između klasičnog nuklearnog oružja i takozvane „prljave bombe“.
„Prljava bomba“ ne zahteva nuklearnu lančanu reakciju. U njenom slučaju konvencionalni eksploziv koristi se za raspršivanje radioaktivnog materijala, a kao mogući izvor tog materijala teoretski mogu da posluže određene vrste radioaktivnog otpada ili istrošeno nuklearno gorivo.
Nikulin, međutim, smatra da mogućnost pokušaja Ukrajine da u budućnosti razvije sopstveno nuklearno oružje ne može potpuno da se isključi ukoliko se sukob nastavi.
On je ocenio da bi produžavanje rata za još godinu dana moglo da dovede do nepredvidivih posledica, ali nije izneo dokaze da takav ukrajinski program trenutno postoji niti da je već izvedeno nuklearno testiranje.
Govoreći o mogućoj reakciji Moskve ukoliko bi Ukrajina stekla takvo oružje, Nikulin je izneo stav da bi način za brzo okončanje sukoba bila „likvidacija banderovskog vrha“. Kao istorijske primere naveo je likvidacije vođa čečenskog podzemlja i ukrajinskog nacionalističkog podzemlja.
- Likvidacija banderovskog vrha. To je jedini način da se rat brzo završi - rekao je Nikulin.
On je svoj stav obrazložio tvrdnjom da rukovodstva terorističkih struktura, sve dok su aktivna, mogu da pronalaze nove izvršioce napada.
Ruski ekonomista Mihail Hazin ocenio je da sve teža ekonomska situacija u Turskoj povećava rizik od novog rata na Bliskom istoku, u trenutku kada se, prema njegovom tumačenju, čitav dosadašnji globalni sistem ubrzano raspada na regionalne centre moći.
Dokumenti i materijalna sredstva iz Kramatorska već se prebacuju u Perečin, na krajnjem zapadu Ukrajine, dok Kijev istovremeno menja komandanta korpusa koji drži odbranu Kramatorska i Slavjanska, tvrde ruski bezbednosni izvori, dok je kadrovsku promenu potvrdila i Ukrajinska pravda.
Najmanje 10 ljudi je poginulo, a još 17 je ranjeno u jutrošnjem ruskom raketnom napadu na Pečenege u Harkovskoj oblasti, nakon čega je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski najavio odgovor Kijeva.
Troje ljudi, među kojima i desetogodišnja devojčica, povređeno je u ogromnom noćnom napadu dronovima na Moskovsku oblast, tokom kojeg je, prema rečima gradonačelnika Moskve Sergeja Sobljanjina, ka Moskovskom regionu krenulo čak 620 bespilotnih letelica.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Moskva je zapretila Velikoj Britaniji „posledicama“ nakon što je otkriveno da je Ukrajina prvi put koristila dronove britanske proizvodnje za napade duboko na teritoriji Rusije, a ruska ambasada u Londonu poručila je da će Britanci platiti sve veću cenu što se dublje budu uključivali u sukob.
Policajci i pripadnik ukrajinskog Teritorijalnog centra za popunu silom su izvukli taksistu iz automobila u Kropivnickom, nekadašnjem Kirovogradu, pocepali mu majicu i odveli ga policijskim vozilom, dok je putnica koja je snimala incident oborena na zemlju i ostala bez telefona.
Rusija bi već početkom 2027. godine mogla da formira snažnu udarnu grupaciju za novu ofanzivu iz pravca severa, prema Kijevskoj i Černigovskoj oblasti, ukoliko prethodno sprovede novi talas mobilizacije, izjavio je zamenik načelnika Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Vadim Skibicki.
Ukrajinska vojska koristila je satelitske snimke koje su joj dostavljale zapadne vlade i privatne kompanije još pre početka specijalne vojne operacije u februaru 2022. godine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski ekonomista Mihail Hazin ocenio je da sve teža ekonomska situacija u Turskoj povećava rizik od novog rata na Bliskom istoku, u trenutku kada se, prema njegovom tumačenju, čitav dosadašnji globalni sistem ubrzano raspada na regionalne centre moći.
Dokumenti i materijalna sredstva iz Kramatorska već se prebacuju u Perečin, na krajnjem zapadu Ukrajine, dok Kijev istovremeno menja komandanta korpusa koji drži odbranu Kramatorska i Slavjanska, tvrde ruski bezbednosni izvori, dok je kadrovsku promenu potvrdila i Ukrajinska pravda.
Ukrajincima se savetuje da 24. avgusta, na Dan nezavisnosti zemlje, izbegavaju mesta sa velikim brojem ljudi zbog visokog rizika od ruskog raketnog i napada dronovima, upozorio je vojni ekspert Ivan Timočko.
Bivša potpredsednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović žestoko je kritikovala odluku Socijalističke partije Srbije (SPS) da samostalno izađe na vanredne parlamentarne izbore, bez prethodnih konsultacija sa Srpskom naprednom strankom (SNS).
Iako su blokaderima u Srbiji puna usta mladih ljudi i navodnih zalaganja za njihova prava, istina ih demantuje kao u slučaju Gordane Stefanović, visoko rangirane kandidatkinje na 29 mestu blokaderske liste za narodne poslanike.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra slave Preobraženje Gospodnje, jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika. Ovaj dan u narodu se zove i letnje Bogojavljenje.
Plan finskog proizvođača telekomunikacione opreme "Nokia" je da do kraja 2026. godine zatvori gotovo sve svoje lokacije u Kini i značajno smanji broj zaposlenih tamo, objavio je danas South China Morning Post.
Desetine policajaca intenzivno tragaju za 47-godišnjim muškarcem koji je juče uspeo da pobegne iz Županijskog suda u Velikoj Gorici, i to dok je na rukama još imao lisice. Begunac je trebalo da bude sproveden u istražni pritvor, ali je u trenutku kada je trebalo da uđe u policijsko vozilo iznenada potrčao i nestao u obližnjem naselju.
U istoriji pravosuđa u Srbiji zabeleženo je više pravnih procesa, bizarnih optužnica i komičnih situacija koje su ostale upamćene po svojoj apsurdnosti.
Filmski producent Nikolas Altmajer i njegova partnerka Matilde Favije, koja je bila dugogodišnja direktorka za odnose sa javnošću kultne modne kuće Dior, poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći.
Skoro svako je bar jednom iskusio neprijatan osećaj kada ga tokom noći iznenada probudi snažan grč u listu. Iako su noćni grčevi u nogama veoma česta pojava i uglavnom nisu razlog za zabrinutost, mogu značajno da naruše kvalitet sna.
Ako želite da dobijete gust i bogat domaći ajvar od pečene paprike, korisno je da zapamtite jednostavno pravilo koje se generacijama prenosi među domaćicama - za jednu teglu gotovog ajvara potrebno je oko tri kilograma sveže paprike.
Rijaliti učesnik Uroš Stanić šokirao je javnost nakon što je odgovorio na najškakljivija pitanja koja su mu fanovi postavljali na njegovom Instagram profilu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.